Najmanje dvije osobe ubijene su nakon što su migranti u kampu na grčkom otoku Lezbosu zapalili stambene jedinice, a u nedjelju su se sukobili s policijom i vatrogascima

Prema izvještaju atenske novinske agencije AMNA, koji citira policijske izvore, žena i dijete su poginuli uslijed najmjerno izazvanog kaosa i požara u prenapučenom kampu Moria na otoku Lezbosu. Pet osoba je upućeno u bolnicu zbog ozljeda uslijed požara i sukoba.

Trenutno je broj mrtvih još uvijek nejasan, a jedan očevidac migranat kaže da su tri osobe poginule uslijed eksplozije koja se proširila na šest ili sedam stambenih jedinica.

Prema policijskim izvještajima, požari su počeli oko 16:45 nakon što je nekoliko migranata zapalilo stambenu jedinicu u centru u kojoj žive migranti.

Kada su vatrogasci pokušali ugasiti požar, migranti su ih napali tako da nisu mogli gasiti vatru, što je rezultiralo ubojstvom žene i djeteta.

Kasnije toga dana u kampu je došlo do grupnih sukoba migranata različitih nacionalnosti i religija, dok su tisuće pokušavale napustiti logor.

Za pomoć u suzbijanju nasilnih sukoba migranata i lokalne policije, dodatne snage policije raspoređene su u logor na grčkom otoku.

“Situacija je napeta”, rekao je gradonačelnik Lezbosa Stratis Kytelis. “Postoje podaci o mrtvoj majci i njenom djetetu. To još nismo uspjeli potvrditi.”

Iako su objekti tvrtke Moria predviđeni za prihvat 3.000 migranata, trenutno ih se nalazi u njima blizu 13.000.

U posljednje vrijeme, Grčka bilježi nagli porast broja migranata koji pristižu na njene obale.

#Samo u prošlom mjesecu u Grčku je brodovima došlo blizu 7000 migranata, što je najveći broj od 2016. godine.

Broj ilegalnih dolazaka, koji su nekada bili u prosjeku 60 dnevno, sada je dostigao prosjek od čak 278 dnevno. Samo ove godine, vjeruje se da je više od 22.000 migranata ilegalno došlo u Grčku.

U nedjelju je grčka vlada objavila da planira raspravljati o novom prijedlogu zakona o azilu za rješavanje obnovljene migrantske krize.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ilegalni migranti s Bliskog istoka i dalje masovno dolaze u Grčku iz Turske, a dodatnih 427 stiglo je u samo dvadeset i četiri sata, prema novim izvješćima

Ovo obilježava najnoviji krug masovnih dolazaka u ljeto koji je vidio da tisuće i tisuće ilegalnih migranata putuju u Grčku iz Turske.

Prema izvještaju HLN-a, u samo jedan dan 427 ilegalnih migranata stiglo je u četvrtak ujutro na grčke otoke Rodos, Lezbos i Samos u istočnoj regiji Egejskog mora.

Novi dolasci ilegalnih migranata su došli nakon što su kampovi za prijam migranata na grčkim otocima već preplavljeni.

U prihvatnim centrima, predviđenim za smještaj 6.300 migranata, sada živi više od 20.000 migranata. Kaže se da je 4.000 dodatnih migranata smješteno u manjim kampovima, skladištima i stanovima.

Stvari su postale toliko loše da je šef prihvatnog centra za migrante Moria na Lezbosu, Giannis Balbakakis dao ostavku.

Nekoliko tjedana ranije blizu 1500 migranata moralo je biti premješteno iz prihvatnog centra Moria u migrantske objekte u Solunu zbog prenapučenosti, javlja atenska novinska agencija.

Krajem kolovoza oko 600 migranata došlo je u Skala Sikamias na otoku Lezbosu. Ovo je predstavljao najveći broj dolazaka migranata u jednom danu od potpisivanja sporazuma EU i Turske.

U kolovozu je u Grčku raznim brodovima došla blizu 7000 ilegalnih migranata, što je najveći broj od 2016. godine.

Samo u 2019. godini vjeruje se da je u Grčku pristiglo 34.000 ilegalnih migranata, što je opet najveći broj od vrhunca migrantske krize u 2016. godini.

Ranije ovog mjeseca, Turski predsjednik Erdogan zaprijetio je da će “otvoriti kapije” kako bi omogućio sirijskim migrantima da napuste Tursku prema europskim zemljama, ukoliko se vrlo brzo ne uspostavi “sigurna zona” unutar Sirije koja je razorena ratom.

Prije nekoliko tjedana, turski ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu rekao je:

“Suočeni smo s najvećim valom migracije u povijesti. Ako otvorimo vrata, niti jedna europska vlada neće moći preživjeti više od šest mjeseci. Savjetujemo im da ne iskušavaju naše strpljenje. “

Novi-Svjetski-Poredak.com

Drastičan porast broja dolazaka migranata u posljednjih nekoliko tjedana doveo je objekt na grčkom otoku Lesbos do ruba propasti i prisilio vladu na hitno djelovanje

Kao rezultat pretrpanosti i pogoršanja uvjeta, Grčka je započela premještati stotine “azilanata” iz svog migrantskog kampa na otoku Lezbosu na kopno.

U ponedjeljak je blizu 1.500 migranata prebačeno iz prihvatnog centra Moria na Lezbosu u migrantske objekte u Solunu, javlja atenska novinska agencija Amma.

Postoji i druga skupina migranata za koje se očekuje da će biti prebačeni u izbjeglički kamp u Nea Kavali u Kilkisu.

Moria je najveći europski migrantski kamp, kapaciteta oko 3.000 ljudi. A sada se u njemu nalazi više od 11.000 migranata i izbjeglica – većinom iz Afrike, Bliskog Istoka i Azije.

U posljednje vrijeme, Grčka bilježi nagli porast broja migranata koji pristižu na njene obale.

Samo u prošlom mjesecu u Grčku je brodom došlo blizu 7000 migranata, što je najveći broj od 2016. godine.

Prošli tjedan je 13 brodica sa oko 540 ljudi na brodu došlo je u Skala Sikamias na otok Lezbos. Ovo predstavlja najveći broj dolazaka migranata u jednom danu od potpisivanja sporazuma EU i Turske.

Unatoč sporazumu između EU i Turske iz 2016. godine koji Europi omogućava da pošalje sve migrante koji na grčke otoke dođu preko Turske, turska vlada nije podržala ovaj pakt. Malo je migranata ikad vraćeno na osnovu sporazuma.

Oštar porast dolazaka ilegalnih migranata u Grčku natjerao je grčkog ministra vanjskih poslova Nikosa Dendiasa da prošlog petka pozove turskog veleposlanika kako bi “izrazio duboko nezadovoljstvo Grčke”.

U kolovozu, turski ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu zaprijetio je europskim vladama kada je rekao:

“Suočeni smo s najvećim valom migracija u povijesti. Ako otvorimo vrata, niti jedna europska vlada neće moći preživjeti više od šest mjeseci. Savjetujemo im da ne iskušavaju naše strpljenje.”

Grčka predstavlja primarnu točku ulaska u Europu za afganistanske, iračke i sirijske migrante.

Više od polovice od 56.000 migranata koji su se iskrcali na sjevernim obalama Sredozemlja došlo je u Grčku.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Više od tucet čamaca s migrantima pristalo je danas na grčki otok Lesbos, što je prvi takav masovni dolazak migranata iz susjedne Turske u tri godine, kazali su dužnosnici, zbog čega je Grčka pozvala na razgovor turskog veleposlanika

Godine 2015., na vrhuncu migrantske krize, tisuće ljudi stizale su svaki dan na grčke obale.

Njihov broj jako se smanjio nakon što su EU i Ankara postigli dogovor u ožujku 2016. o zaustavljanju migrantskog vala.

Gotovo polovica migranata pristiglih u EU iskrcala se u Grčkoj

Od 56.000 migranata i izbjeglica koji su ove godine stigli u Europu, gotovo polovica ih se iskrcala na grčkim otocima, a ta brojka zadnjih je mjeseci porasla, pokazuju podaci UN-a.

Na Lesbos je u četvrtak stiglo 16 čamaca s oko 650 ljudi, od kojih 13 u manje od sat vremena, po policiji i UNHCR-u.

To se nije dogodilo od 2016., rekao je glasnogovornik UNHCR-a u Grčkoj.

Ministar vanjskih poslova Nikos Denidas pozvao je u petak na razgovor turskog veleposlanika u Ateni kako bi mu “izrazio veliko nezadovoljstvo Grčke” zbog toga, kazali su diplomatski izvori.

Veleposlanik je rekao da je Turska “predana” dogovoru s EU-om te da se njezina politika nije promijenila, kazali su izvori.

U EU je 2015. stiglo više od milijun migranata i izbjeglica, bježeći od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku i u Africi. Uglavnom su stizali preko Turske.

Većina ljudi koji su došli na Lesbos u četvrtak bit će smještena u kampu Moriji, najvećem prihvatnom centru u Europi, u kojem se već nalazi gotovo četiri puta više ljudi nego što je predviđeno za taj kamp. Uvjeti života ondje su zbog toga jako teški.

Pet prihvatnih centara na otocima

U kolovozu je u Grčku stiglo oko 7000 migranata, najviše u tri godine. Većinom je riječ o ilegalnim migrantima iz Afganistana.

U Moriji je sada više od 10.000 ljudi. Grčka ima na otocima pet prihvatnih centara i svi su prenapučeni.

U njima je više od 25.000 ljudi, također najviše u tri godine. U svakom je dva do tri puta više ljudi nego što im kapaciteti dopuštaju.

Grčka vlada kazala je da će ubrzati proceduru obrade zahtjeva za azilom kako bi ublažila situaciju.

(index.hr)

Džamija Votanikos u Ateni trebala bi otvoriti svoja vrata vjernicima u nadolazećim tjednima, nakon godina kritika i reakcija pravoslavne crkve i prosvjeda građana

Zamjenik ministra vanjskih poslova Marcos Bolaris je potvrdio u utorak kako će džamija – koju financira grčka država po cijeni od gotovo 900.000 eura – otvoriti svoja vrata u narednim tjednima.

Različiti stavovi za izgradnju džamije su raspravljani i gradnja je zaustavljena od 2000. godine, no izgradnja postojeće zgrade konačno je počela krajem 2016., nakon što je policija maknula prosvjednike s tog mjesta.

Do sada je Atena bila jedina europska prijestolnica bez džamije, dok neke džamije iz Otomanskog doba još uvijek služe u gradu kao kao arheološki spomenici. Nakon gotovo 400 godina brutalne otomanske okupacije, grčka vlada nije odobrila izgradnju niti jedne nove džamije otkada je Grčka 1830. godine osigurala svoju neovisnost.

Procjene broja muslimanskog stanovništva u Ateni kreću se od 100.000 pa sve do 500.000, kada se uzmu u obzir ilegalni imigranti i izbjeglice. Do sada su ovi muslimani bili prisiljeni moliti se u preuređenim dnevnim sobama i podrumima razasutim po gradu.

Protivljenje izgradnji džamije je bilo napeto. Nikolaos Michaloliakos, vođa krajnje desne stranke “Zlatna zora”, se silovito protivio prijedlogu u parlamentu u 2016. godini. Nazvavši džamiju „svetište ropstva”, Michaloliakos se upitao: „Hoćemo li ponovo imati tursku okupaciju?”

Dok Zlatna zora zauzima krajnji politički stav u Grčkoj, mnogi Grci još uvijek povezuju islam sa osvajanjem i okupacijom.

Istraživanje provedeno 2017. godine pokazalo je da samo trećina stanovništva zemlje pozitivno gleda na izraz “musliman”. 28% ispitanika pozitivno je smatralo izraz ‘Turci’, što je pokazalo da je izraz “islam” neodvojiv od mračnih dana Osmanskog Carstva.

Pravoslavna crkva, u kojoj prema popisu pripada 98 posto stanovništva, protivila se izgradnji džamije. Nadbiskup Atene, poglavar crkve u Grčkoj, upozorio je da je izgradnja džamije dio plana za “de-heleniziranje i de-kristijanizacija” nacije, te da su džamije nazvali oplodnjom radikalizacije.

“Hoće li se ti ljudi tamo moliti ili će džamije postati škole za džihadizam i fundamentalizam? Tko će to pratiti?” – upitao se poglavar 2016. na grčkoj televiziji.

Budući da je džamija konačno otvorena, neki grčki muslimani žalili su se da je gotova zgrada premala.

“Je li ovo džamija o kojoj su nam pričali toliko godina?” – rekao je Naim Elghandour, predsjednik muslimanske udruge Grčke, žaleći se da će u zgradi moći stati samo 300 muškaraca i 50 žena kada bude otvorena.

Elghandour je tvrdio da je džamija Votanikos, u kojoj nema minareta ili zvučnika, jedva malo veća od improviziranih džamija u kojima se već mole grčki muslimani.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Policija je uhitila 35 grčkih državljana i jednog Albanca na grčkom otoku Lezbosu zbog podizanja ogromnog metalnog križa namijenjenog odvraćanju migranata i izbjeglica od dolaska na otok

Oni su uhićeni na temelju optužbi za samovoljno zauzimanje javne imovine i podizanje ilegalne građevine.

Mjesto u podnožju planine Apelije u Mitileni – glavnom gradu Lesbosa – nalazi se na mjestu glasovite tvrđave na otoku i zaštićeno je arheološkim zakonom.

Na sličan način podignut je i cementni križ u kolovozu 2018. godine, koji je uzrokovao bijes lokalne udruge „Suživot i komunikacija u Egejskom moru“ koja je spomenik proglasila „uvredljivim simbol kršćanstva, simbol ljubavi i žrtve, a prikazuje rasizam i netoleranciju„.

Udruga je označila one koji su podigli križ kao “križare” i pozvali vlasti da ga sruše.

Uništili su ga vandali mjesec dana kasnije po noći, ali nitko nije uhićen.

Spomenik je bio posljednji u nizu događaja koji su se smatrali anti-migrantskim. Bijeli križevi bili su naslikani u blizini plaža koje posjećuju migranti i izbjeglice, a neki lokalni stanovnici također su potjerali neke migrante i izbjeglice sa plaža.

Neki su mještani kasnije tražili da se križ vrati, uključujući i desničarsku stranku “Slobodni građani”, koja je u prošlomjesečnom priopćenju tvrdila da je “sirijska masa, koja uništava moć naše zemlje, postigla svoj najviši cilj: potpuno uništenje i izumiranje svakog grčkog i kršćanskog elementa naše grčke pravoslavne kulture.”

Grčki otok, smješten u Egejskom moru u blizini obala Turske, postao je jedan od glavnih ulaza u Europu kada je migrantska i izbjeglička kriza izbila i došla na nove razine u 2015. godini.

Godinama kasnije, tisuće ljudi je i dalje ostalo u prepunim imigrantiskim kampovima.

U kratkom videu jedan od uhićenih mještana kaže: “Čini se da smo uznemirili mnogo ljudi.

Optužbe zbog kojih smo uhićeni su smiješne. A ako ga sruše (križ), ponovno ćemo ga podići. Moraju shvatiti da je ovo naša zemlja, to je naša religija i to je naš simbol.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Turska provodi dosad neviđenu vojnu vježbu na tri mora, najveću u svojoj povijesti

Ovo je također prvi put da su turske zračne i kopnene snage sudjelovale u vojnoj vježbi na toj razini.

Četverodnevna vježba Mavi Vatana (“Plava domovina”) 2019., koja uključuje 103 mornarička broda, započela je u srijedu istovremeno u Crnom moru, Egejskom moru i istočnom Mediteranu, dajući Turskoj priliku pokazati svoju nedavno unaprijeđenu flotu, koja uključuje više od deset jurišnih čamaca i fregata uz korvete, čamce za lov mina, patrolne čamce i podmornice, a sudjelovat će i zrakoplovi Bayraktar i ANKA koji su proizvedeni u Turskoj.

Vježba je planirana prije šest mjeseci, u skladu s NATO-o propisima.

“Ništa se ne može učiniti na Mediteranu bez Turske”, izjavio je prošlog tjedna ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu. “To nećemo dopustiti”, naglasio je, navodeći kako će Turska započeti s bušenjem nafte i plina u blizini Cipra s dva nova istraživačka broda.

Velika plinska polja nedavno su otkrivena u spornom području istočnog Sredozemlja, na obali sjevernog Cipra, koji je okupiran od strane Turske.

Očekuje se kako će taj potez potaknuti regionalne napetosti s Grčkom. Osim tekućeg spora na Cipru, Atena i Ankara također spore oko vlasništva nad skupinom otoka u Egejskom moru – oživljavajući 20-godišnji spor i osporavani pojas zračnog prostora od 15 kilometara, stvarajući još više problema NATO savezu u kojem su obje zemlje članice.

Turska je također uznemirila NATO savez objavivši u utorak kako je potpisala sporazum o kupnji sustava raketne obrane S-400 od Rusije, unatoč američkim naporima da ih uvjeri da kupe američke raketne sustave Patriot.

Pokušaji uvjeravanja prošireni su prijetnjama sankcijama, kao i upozorenjima da je ruski sustav nespojiv s postojećim raketnim obrambenim sustavima NATO-a.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Nacionalisti u Republici Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj pokušavaju srušiti sporazum Zaev – Tsipras

makedonski, službeni jezik u Sjevernoj Republici Makedoniji postao je i albanski, i to bez potpisa predsjednika države Đorgea Ivanova.

Nakon što je predsjednik Sobranja Talat Xhaferi potpisao odluku o promjeni Ustava, riječi “Republika Makedonija” zamijenjene su riječima “Republika Sjeverna Makedonija”, dok se riječ “Makedonija” mijenja riječima “Sjeverna Makedonija”. U skladu s ustavnim promjenama, državljanstvo je makedonsko – građanin Republike Sjeverne Makedonije, ali to nije sve.

“To je kazneno djelo”

U osobnim dokumentima i putnim ispravama državljanstvo se piše na makedonskom jeziku, dok za građane čiji je službeni jezik neki drugi, pisat će se na makedonskom jeziku i na jeziku te manjinske skupine.

Dokumenti koji su u međunarodnoj upotrebi trebat će se usuglasiti u roku od pet godina, dok će se dokumenti koji se koriste isključivo za unutarnje potrebe prilagođavati postupno i taj će proces biti usklađen s procesom otvaranja pregovora države s Europskom unijom.

Do promjene Ustava, koja je došla nakon što je Makedonija prošlog petka dvotrećinskom većinom u Sobranju usvojila odluku o promjeni imena, što je proizašlo kao obaveza iz Prespanskog sporazuma s Grčkom, došlo je unatoč tome što ga je predsjednik Đorge Ivanov, koji se, inače, protivio ustavnim promjenama, odbio potpisati, na što je premijer Zoran Zaev rekao da za tu odluku nije niti potreban potpis predsjednika države.

Predsjednik Ivanov i opozicija VMRO-DPMNE smatraju da je promjenom Ustava i imena Makedonija izgubila integritet i suverenitet te da je mijenjanje Ustava korak prema raspadu države. Osobito ih ljuti i novi Zakon o jezicima, kojim albanski postaje službeni jezik, pored makedonskog.

Zakon o jezicima, koji je usvojen prije godinu dana, poslan je u Službeni glasnik bez potpisa predsjednika Makedonije Đorgea Ivanova, koji ga je odbio potpisati jer smatra da nije u skladu s Ustavom.

VMRO-DPMNE smatra da je objavljivanje Zakona o jezicima u Službenom glasniku bez potpisa predsjednika države “kazneno djelo, koje ne zastarijeva i za koje slijedi kazna zatvora svima koji su sudjelovali u tome”. Novi Zakon o jezicima omogućuje Talatu Xhaferiju da od sada sjednice makedonskog parlamenta može voditi na albanskom jeziku.

Navodno ima većinu

Vrije i u Grčkoj. Jučer je počela rasprava u parlamentu u Ateni o povjerenju premijeru Alexisu Tsiprasu, nakon što je grčki ministar obrane Panos Kammenos, koji dolazi s desnice, podnio ostavku u znak prosvjeda protiv dogovora o novom imenu Makedonije.

Neki grčki mediji objavili su da će, po svemu sudeći, premijer Tsipras ipak danas dobiti povjerenje u parlamentu, nakon što mu je potporu dao još jedan zastupnik te Tsipras ima natpolovičnu većinu, odnosno potreban 151 glas (od ukupno 300).

Grčki premijer kazao je da će sazvati prijevremene izbore ako ne uspije dobiti 151 glas. Njegova stranka Syriza ima 145 mjesta u parlamentu i potporu jednog nezavisnog zastupnika. Još četiri zastupnika reklo je da će mu dati potporu. Peti zastupnik, Spyros Danellis, također je najavio da će glasati za Tsiprasa.

Preživi li glasanje o povjerenju, Tsipras najavljuje i glasanje u parlamentu oko prihvaćanja novoga imena Makedonije. Tsiprasu mandat istječe u listopadu, a prema anketama, većina Grka protivi se sporazumu Zaeva i Tsiprasa o promjeni imena Makedonija.

(vecernji.hr)

U Ateni su dvojica Sirijaca pretukla svećenika, javlja grčki dnevnik Proto Thema

Prema pisanju lista, incident se dogodio izvan svetišta sv. Nikole u Patisiji u Ateni.

Kad je svećenik išao u Svetište, primijetio je da je jedan motocikl nezakonito parkiran u vrtu hcrkve.

Nakon što se svećenik žalio sirijskim imigrantima, oni su ga počeli udarati, piše Proto Thema.

Kao posljedica iznenadnog napada, svećenik je bio ozlijeđen. Do sada je grčka policija uhitila jednog osumnjičenika.

Od početka migracijske krize Grčka je jedno od izbjegličkih žarišta u Europi. Mnogi migranti su u kampovima na svojim otocima, ali sve ih se više i više seli u grčke gradove.

To je rezultiralo brojnim incidentima u primjerice Ateni. U travnju prošle godine se dogodila masovna tučnjava u glavnom gradu Grčke između alžirskih i pakistanskih migranata.

Tijekom tučnjave, migranti su počeli bacati stolove i boce pive jedni na druge, dok su Grci i turisti svjedočili sceni u gužvi i premlaćivanju.

Novi-Svjetski-Poredak.com

“Naranče ću vam platiti sljedeći tjedan”, kaže prodavaču na tržnici. Pola budžeta već je potrošio na grožđe

S dva eura u džepu Jorgos Vagelakos, 81-godišnji umirovljeni tvornički radnik, na tržnici u svojoj radničkoj četvrti u Ateni traži nešto što bi si mogao priuštiti.

Grčka u ponedjeljak, nakon dugogodišnje dužničke krize koja je srezala gospodarstvo za četvrtinu i prisilila zemlju na bolne mjere štednje, izlazi iz posljednjeg od tri kruga spašavanja od bankrota.

Kao i većinu umirovljenika, grčka je kriza Vagelakosa teško pogodila. Gotovo polovica njih prisiljena je na život ispod granice siromaštva pošto su se međunarodni programi spašavanja grčkog gospodarstva obrušili na mirovinski sustav i srezali ga desetak puta.

Iako zemlja sljedeći tjedan privodi kraju treći i posljednji paket pomoći, Vagelakos se nema čemu radovati.

“Naranče ću vam platiti sljedeći tjedan”, kaže prodavaču na tržnici. Pola budžeta već je potrošio na grožđe.

“Dva eura sljedeći tjedan. Bit ćete ovdje?” pita, podižući vrećicu s voćem. Odgovor je potvrdan, na što se on našali: “Onda neću doći da vam ne moram platiti!”

Noćna mora

Reuters je prvi put s Vagelakosom razgovarao 2012. kada je Grčka potpisala drugi program pomoći kako bi izbjegla bankrot i napuštanje eurozone. Tada je na tržnicu išao s 20 eura u džepu. Njegov mjesečni prihod, uključujući mirovinu i socijalne naknade, smanjen je s 1250 na 900 eura. Danas iznosi 685 eura, a dugovi rastu, rekao je.

S obzirom na to da je nezaposlenost na vrhuncu dosegla gotovo 28 posto, da četvrtina djece živi u siromaštvu, a socijalna pomoć je srezana, mnoge obitelji postale su ovisne o financijskoj pomoći djedova i baka. Vagelakos više ne može izdržavati obitelji svoja dva sina i jedva pokriva svoje i suprugine potrebe.

“Moja noćna mora počinje svako jutro”, rekao je. “Kako ću upravljati svojim financijama i podmiriti obveze? S time se budim svaki dan.”

Sjedeći za kuhinjskim stolom u svojem skromnom domu lista bilježnicu s dugovima za lijekove i druge stvari: “36,8 eura, 47,5 eura plus 13… Ako to dodamo ostatku duga koji moramo platiti, što nam preostaje za život?”

Umirovljenici su organizirali bezbrojne prosvjede protiv mjera štednje nametnutih u sklopu programa pomoći, no iako grčko gospodarstvo počinje ponovno rasti, doduše skromno, mogli bi još patiti.

Promjene mirovinskog sustava znače da se 2019. očekuje još rezova.

“Program pomoći neće nikada završiti”, rekao je Vagelakos.

Govoreći o planu europskih partnera da pozorno prate grčke financije nakon završetka programa pomoći 20. kolovoza, rekao je: “Čak i ako završe u kolovozu, imamo stalni nadzor, što nije memorandum, to je naša trajna misa zadušnica.”
 
(index.hr)