Zaboravite na gripu. Juha koja se temelji na više od 50 češnja češnjaka, luka, timijana i limuna će uništiti gotovo bilo koji virus koji se nađe na njezinom putu, uključujući prehladu, gripu, pa čak i norovirus

Dok kišemo i kašljemo ma šiti kroz ove mračne mjesece zaraznih neugodnosti, češnjak je hvaljen zbog svojih moći da zaustavlja viruse u svojim dnevnim radnjama.

On je stekao ugled kao borac protiv virusa zahvaljujući jednoj od svojih kemijskih sastojaka, alicinu.

Nedavni i značajan nalaz sa Univeziteta Washington State pokazuje da je češnjak 100 puta učinkovitiji od dva najpopularnija farmaceutska antibiotika u borbi protiv bolesti koje uzrokuju bakterije najčešće odgovorne za bolesti uzrokovanih hranom.

Kada se češnjak drobi, alin postaje alicin. Istraživanja pokazuju da alicin pomaže sniziti kolesterol i krvni tlak i pomaže u sprječavanju stvaranje krvnih ugrušaka.

Češnjak može smanjiti rizik od razvoja ateroskleroze (otvrdnjenja arterije). Spojevi u ovoj poznatom lijeku ubiti mnoge organizme, uključujući bakterije i viruse koji uzrokuju bolove u uhu, gripu i prehladu.

Istraživanja pokazuju da je češnjak također učinkovit protiv probavnih tegoba i proljeva. Štoviše, daljnja istraživanja ukazuju na to da ova poznata biljka može pomoći u sprječavanju pojave raka.

‘Ovaj kemijski poznat je već dugo vremena zbog svojih anti-bakterijskih i anti-gljivičnih specifičnosti”, kaže Helen Bond, konzultant dijetetičar i glasnogovornica britanske Dijetetičke Asocijacije.

“Zbog toga, ljudi pretpostavljaju da će pojačati njihov imunološki sustav. Mnogo ljudi jednostavno gnječi češnjak, miješa s maslinovim uljem i maže na kruh.

Doista, znanstvenici su i dalje podijeljeni po sposobnostima češnjaka u borbi protiv prehlade i gripe. U ožujku prošle godine, glavna istraga globalne istraživačke organizacije, Cochrane Database, pokazala je da se povećanim unosom češnjaka tijekom zime može smanjiti trajanje simptoma prehlade – od pet i pol dana do četiri i pola.

No, izvješće, koje je uzelo u obizir sve dosadašnje znanstvene studije o češnjaku, reklo je da nije mogao izvući čvrste zaključke, jer je tu nedostatak velikih autoritativnih istraživanja.

Problem je da farmaceutske tvrtke nisu zainteresirane za pokretanje velikih i skupih istraživanja – kao što to čine sa obećavajućim novim lijekovima. – Jer ne postoji ništa u češnjaka što mogu patentirati.

Modificirana juha od češnjaka

za 4 osobe:

• 26 češnja češnjaka (neoljušten)
• 2 žlice maslinovog ulja
• 2 žlice organskog maslaca (krava hranjena travom)

• 1/2 žličice kajenskog papra u prahu
• 1/2 šalice svježeg đumbira
• 2 i 1/4 šalice narezanog luka
• 1 i 1/2 žličice nasjeckane svježe majčine dušice
• 26 češnja češnjaka, (oljuštenog)
• 1/2 šalice kokosovog mlijeka
• 3 i 1/2 šalice organskog povrća za juhu
• 4 kriške limuna

Zagrijte pećnicu na 170 stupnjeva C. Stavite 26 češnja češnjaka u malu staklenu posudu za pečenje. Dodajte 2 žlice maslinovog ulja i pospite morskom soli.

Pokrijte posudu za pečenje čvrstom folijom i pecite dok češnjak ne postane zlatno smeđ i mekan, oko 45 minuta. Stisnite češnjak između prstiju da bi se oslobodili ljuske. Prebacite češnjak za malu zdjelu.

Rastopite maslac u velikoj tavi na srednje jakoj vatri. Dodajte luk, timijan, đumbir i crvenu papriku u prahu i kuhajte dok luk ne postane proziran, oko 6 minuta.

Dodaj pečeni češnjak i 26 sirovog češnja češnjaka i kuhajte oko 3 minute. Dodajte povrće za juhu; pokrite i pirjajte dok češnjak ne postane mekan, oko 20 minuta.

Malo po malo, blenderu napravite pire od juhe dok ne postane glatka. Vratite prie juhe nazad u tavu; dodajte kokosovo mlijeko i dalje kuhajte. Začinite s morskom soli i paprom za boljiokus.

Iscijedite sok od 1 kriške limuna u svaku zdjelu i poslužite.

Može se pripremiti jedan dan unaprijed. Pokrijte i stavite u hladnjak. Zagrijste na srednje jakoj vatri, povremeno miješajući.***

Povijest i češnjak

Grci su se zalagali za češnjak kojim su liječili skoro sve, od stvrdnjavajućih infekcija, bolesti pluća i krvnih žila, do liječenja od uboda insekata, pa čak i liječenje gube.

Rimljani su hranili vojnike i mornare češnjake kako bi poboljšali njihovu izdržljivost. Dioskorid, osobni liječnik cara Nerona, napisao je pet knjiga veličajući vrline češnjaka.

Jedan od najzanimljivijih novijih nalaza je da češnjak povećava ukupnu razinu antioksidansa u tijelu.

Znanstveno poznat kao Allium sativa, češnjak je bio poznat kroz povijest po svojoj sposobnosti da se bori protiv virusa i bakterija.

Louis Pasteur je naveo 1858. godine da su bakterije umrle kad su došle u dodir sa češnjakom. Od srednjeg vijeka na ovamo, češnjak se koristi za liječenje rana, zdrobljen ili narezan i primijenjen izravno na rane da inhibira širenje zaraze.

Rusi imaju svoj naziv za češnjak – ruski penicilin.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

U Ateni, popularna ekstremno desničarska stranka optužuje Židove da su krivi za nesreću u zemlji i reciklira stare laži u kojima se Židovi opisuju kao “Kristove ubojice”. U Mađarskoj se premijer odbija uvjerljivo distancirati od jedne antisemitske i sve jače fašističke skupine. Da li su to scene iz Europe tridesetih godina prošlog stoljeća? Ne. Oba primjera, nažalost, potječu iz današnje europske politike.

U Grčkoj se radi o organizaciji Zlatna zora, sada trećoj po snazi ​​stranci u kolijevci demokracije. Mađarska partija je Jobbik, koja ima sve veći utjecaj. Skoro sedamdeset godina poslije poraza Hitlera, Mussolinija i europskog fašizma u Drugom svjetskom ratu, desničarska ideologija mržnje obnovljena je u praktično svim europskim zemljama. Iako nijedna od tih stranaka nije dovoljno jaka da preuzme vlast, one su često nasilne i agresivne. I netolerantne su prema doseljenicima, Židovima i drugim manjinskim skupinama koje se ne uklapaju u njihovu izopačenu definiciju kako bi trebalo izgledati Grci, Mađari i drugi Europljani.

Zlatna zora je privukla pažnju svjetske javnosti svojim primitivnim šovinizmom, rasističkim napadima i upotrebom kukastog križa i nacističkih pozdrava. Dugo godina marginalna skupina u grčkoj politici, polako je stjecala popularnost kako se grčka ekonomska kriza pogoršavala u protekle tri godine.

Na izborima 2012, Zlatna zora je neočekivano osvojila 7 posto glasova i dobila 18 mjesta u grčkom parlamentu. Prema posljednjim istraživanjima, sada je podržava preko 11 posto birača. Partijski funkcioneri tukli su se s ljevičarima u parlamentu prošlog tjedna. Početkom mjeseca, jedan od lidera Zlatne zore pokušao je udariti gradonačelnika Atene na nekom humanitarnom događaju, ali je promašio i udario dvanaestogodišnju djevojčicu.

U proteklih nekoliko mjeseci, Zlatna zora je posebno kritizirala American židovski odbor (AJK), između ostalog i zato što je ova organizacija pozvala grčkog premijera da održi govor na njenom Globalnom forumu u Washingtonu idućeg mjeseca. Zlatna zora kritizira AJK skandaloznim uvredljivim jezikom i karikaturama, opisujući Židove kao “lihvare i tirane grčkog naroda”.

Moj prijatelj David Haris, izvršni direktor AJK, ovako opisuje te prijetnje: “Zlatna zora čak ni ne pokušava prikriti svoju ideologiju mržnje” i “predstavlja tajni stavove koji se danas ne mogu ignorirati.”

Kao što su se nacisti i Musolini napajali osnovnim, primalni ljudskim strahovima u vrijeme ekonomske krize 20-ih i 30-ih godina, Zlatna zora danas računa na siromašnije Grke koju žive u očajnim uvjetima, uz nezaposlenost mladih koja se bliži stopi od 50% posto.

Ako je velika greška demokratskih lidera 30-ih godina bila ta što nisu na vrijeme shvatili Hitlera ozbiljno, kako Europa i SAD trebaju reagirati danas? Za neke je stranka koja veliča naciste u 21. stoljeću komična. Ali to je naivna reakcija imajući u vidu gnjev, predrasude i mržnju koji danas hrane mnoge europske fašističke pokrete. Bila bi ozbiljna pogreška vjerovati da su to samo bezopasni desničarski ludaci.

Bitka za zaustavljanje europskih neofašista počinje od samih Europljana. Prošlog tjedna, Vijeće Europe je predložio da Grčka zabrani sudjelovanje Zlatne zore u grčkom političkom životu. Najznačajniji europski lideri, poput njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, imaju naročitu odgovornost da povedu tu borbu. Mogli bi početi od marginaliziranja nestabilnog premijera Mađarske, Viktora Orbana, ukoliko jasnim i nedvosmislenim riječima ne osudi partiju Jobik.

I Amerikanci se moraju oglasiti. Naše najveće dostignuće je izgradnja društva utemeljenog na otvorenosti, različitosti, toleranciji i slobodi. Pored toga što držimo na oku naše vlastite ekstremno desničarske grupe, moramo nastaviti osuđivati fašističke grupe poput Zlatne zore. Pritom možemo učvrstimo svoje demokratske veze sa starim kontinentom. Unatoč svim pričama o našem zaokretu ka Aziji, Europa je još uvijek naš najvažniji ekonomski parner i najodaniji saveznik u NATO-u. Apel predsjednika Obame za sklapanje novog ambicioznog sporazuma o slobodnoj trgovini i investicijama s Europom mogao bi da revitalizirati transatlantski savez i ojačati europsku demokraciju u tom procesu.

Sa Europom nas spajaju najdublje povijesne, društvene i političke veze, koje se protežu sve do europskog otkrića same Amerike. Sada imamo dužnost da ih branimo od sramne ideologije koja napada sve što je Europa postigla od kraja Drugog svjetskog rata.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(pescanik.net, youtube.com/uredio:nsp)

Londonska Olimpijada će biti u minusu, kada se usporede prevelika ulaganja u izgradnju i tri puta manje turista nego se očekivalo, kažu stručnjaci. Prema preliminarnim ocjenama organizatora, prvoga tjedna Olimpijskih igara u Londonu je trebalo doputovati oko 300 tisuća turista. U britanski glavni grad je doputovalo samo 100 tisuća. Ako se uzme u obzir trajanje turnira, situacija se neće mnogo promijeniti. Ali, već je sada jasno kako Olimpijada neće dovoljno zaraditi.

“Organizatori londonske Olimpijade su računali na zaradu oko 10 milijardi funti sterlinga. Ali, ispada da neće zaraditi ni deseti dio te sume. Razlog za to je da su ulaganja u infrastrukturu i povećane mjere sigurnosti prešli planiranu sumu čak deset puta. Organizatori će biti u minusu. Odnosno, država. I kako je pokazalo iskustvo Pekinga, Olimpijada nije više način da se zaradi novac, već da se poveća prestiž države”.

“Organizatori Olimpijade u Londonu nisu uzeli u obzir specifičnost natjecanja. To je dug turnir, u kojem se istovremeno održava nekoliko natjecanja. Kako se ne bi mučili izborom gdje ići, mnogi su odlučili ostati doma i pratiti televizijski prijenos”, smatra profesor ekonomije Peter Opengeimer:

“Olimpijadu je jako lako i ugodno pratiti putem televizije: možete istovremeno pratiti nekoliko sportskih disciplina. Fizičko prisustvo je moguće samo na jednom natjecanju u jednom danu ili na određeno vrijeme”.

Ulogu je odigrala i činjenica da je Londonjedan od najskupljih gradova u svijetu. Uoči Olimpijade cijene u hotelima i barovima su očekivano skočile, cijene ulaznica na sportska natjecanja također. To je uplašilo turiste koje ne zanima sport, izjavio je glavni znanstveni suradnik instituta ekonomije Ruske akademije znanosti Vladimir Dimov:

“Cijena ulaznica je jedno, a cijena putovanja u London – drugo. Turističke usluge su u cjelini ispale preskupe za određenu grupu potrošača, zato turisti nisu samo odustali od ulaznica, oni su u principu odustali od putovanja u London”.

Najmanje su zadovoljni bankari. Oni su daleko od političke retorike i shvaćanja prestiža. Njih zanima samo novac. U drugom tromjesečju ove godine ekonomija Velike Britanije je pala za 0,7 posto.

Čitav svijet se bavi skandalom banke Barkley, čiji su direktor i nekoliko suradnika optuženi za manipulacije u međunarodnoj trgovini. U toj situaciji Olimpijada, pa čak i uspješna, neće izvući ekonomiju.

Vlastima Londona ostaje utjeha kako su ukrasili, očistili i ponovo izgradili istočni dio grada u kojem je većina sportskih objekata.

Kako je Olimpijada u Grčkoj 2004. pokrenula njezin pad !

Kako upravo gledaju OI u Londonu, mnogi se Grci pitaju kako je njihova zemlja otišla od međunarodne slave u Ateni 2004. godine i došla u stanje današnje krize. Oni su ugosteći Olimpijske igre imali trošak od gotovo  € 9.000.000.000 (11 milijarde dolara prema današnjem tečaju), što čini u tom trenutkum Olimpijadu  u Ateni 2004. najskupljom ikad . Grčki porezni obveznici su bili na udici za 7 milijardi eura, što ne uključuje troškove dodatnih projekata kao što su nove zračne luke i sustav metro-a .

Nakon Olimpijskih igara 2004. je krenuo pad Grčke

U sklopu dana završne svečanosti, Grčka je upozorila Eurozonu da će podaci javnog dug i deficit  biti još gori nego što se očekivalo. U 2004. godini deficit je došao na 6,1 posto bruto domaćeg proizvoda, dvostruko više nego limit euro-zone, dok je dug dosegao 110.6 posto bruto domaćeg proizvoda, najviše u Europskoj uniji. ((Danas, grčki dug je 165,3 posto BDP-a.) Grčka je postala prva zemlja EU-a koja je stavljena pod fiskalni nadzor od strane Europske komisije, u 2005.

S javnim dugom u iznosu 168 milijardi eura u 2004. godini, jasno je da Olimpijske igre nisu same dovele do ekonomskog kolapsa. Ipak, Olimpijske igre u Ateni su utjelovile strukturne probleme koje proganjanu zemlju već desetljećima. To nije samo pitanje koliko je novca potrošeno na Olimpijskim igrama, također  je pitanje kako su potrošene i od kuda je taj novac došao. Nakon razdoblja štednje kako bi zategnula svoje financije i ispunila uvjete za ulazak u Euro 2001., grčka vlada je opustila svoj novčanik nakon što je ušla u jedinstvenu valutu. Igre su samo jedno od nekoliko područja u kojima javna potrošnja bila nekontrolirana, i poticala neodrživo zaduživanje.

Kada su stotine tisuća posjetitelja došle u Grčku u 2004. godini biti dio Igara, i nakon toga se vratili u svoje rodno mjesto, u sljedećim godinama grčki udio turističkog kolača je rastao manje kada su se turisti odlučili za druge zemlje, poput Hrvatske i Turske, koji su imale niže cijene i bolji marketing. Mnogi od stadiona i objekata izgrađenih na tim ogromnim troškovima  su danas zapušteni. U južnom dijelu Atene, 2 kilometarksa šetnica uz more koja povezuje tri stadiona koji su se koristili za igre, su postale odlagalište za krš i otpad.

“Za Grčku, biti domaćin je značilo ulaganje u infrastrukturu, ljudske vještine, i branding”, kaže Stratos Safioleas, koji je bio šef za međunarodne medije grčkog olimpijskog odbora, te je radio kao konzultant za ponude gradova 2004. godine.  “Nažalost, dvije uzastopne vlade uporno odbijaju iskoristiti grčke olimpijske ostavštine.”

Tijekom igara u Ateni, jedan volonter je pozdravljao  posjetitelje na Olimpijskom stadionu sa zvučnika najavom “uživajte”. Kada će ikad vidjeli dana poput onih opet? “Zamuljen u gospodarsku depresiju, sumnjičavi prema europskim partnerima, njihova budućnost u euru im visi o nit, Grci mogu samo sanjati o još jednoj takvoj velebnoj prilici.

Dno dna: The € 9 milijardi Olimpijske igre u Ateni su istaknule grčku nemogućnost da upravlja svojim proračunom – nedostatak koji opsjeda Grke do današnjih dana.

Novčani kolaps Olimpijskih igara u Londonu će biti čak možda i dva do tri puta veći, ali kao bankarska zemlja i velesila, bivša kolonijalna sila, izvorište masonstva, Velika Britanija si neće dopustiti pad nalik na grčki.

Ovdje su neke od analitičkih podataka koje možda želite pročitati između glednja trčanja, skakanja, jahanja, kupanja i bacanja:

Velika Britanija je u takvom financijskom pada da će dovesti do krvi na ulicama u vrlo bliskoj budućnosti. U stvari ovdje je graf trenutne izloženosti neizbježnog financijskog sloma kakvog gledamo u Europi.

Zeleni dijelovi u grafovima je izloženost ove zemlje prema financijskim derivatima i proizvoda koji se upravo sada urušavaju. Velika Britanija ima vremensku bombu izloženosti koja visi nad njihovim glavama od 600 posto BDP-a. To je točno, zaduženost je 6x cijela njihova zarada godišnje ekonomije.
 
izvor: portaloko.hr, robinwestenra.blogspot.com
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10091"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Na Okruglom stolu razgovarali smo o posljedicama parlamentarnih izbora u Grčkoj za Europsku uniju.

Gosti su bili ekonomist Slavko Kulić i znanstveni novak s Fakulteta političkfh znanosti Kristijan Kotarski.

[mp3player height=50 config=fmp_jw_widget_config.xml playlist=okrugli-stol-posljedice-izbora-u-grckoj-za-eu.xml]
 

Izbori u Grčkoj ništa nisu riješili, pred Europom ozbiljni problem

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna znatno oscilirale, ovisno o vijestima o dužničkoj krizi i makroekonomskim podacima iz najvećih svjetskih gospodarstava.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,9 posto, na 12.640 bodova, a S&P 500 indeks 0,6 posto, na 1.335 bodova. No, Nasdaq indeks ojačao je 0,7 posto, na 2.892 boda.Na samom početku tjedna na tržištu je zavladala euforija jer su na izborima u Grčkoj prošle nedjelje pobijedile stranke koje podržavaju mjere štednje, dogovorene s međunarodnom zajednicom.

No, euforija je brzo splasnula jer je tim izborima uklonjena samo jedna prepreka rješavanju dužničke krize u eurozoni, dok mnoge druge tek treba preskočiti.

„Izbori nisu utjecali na promjenu igre, pa preostaje još niz većih problema koje treba riješiti“, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.

Prinosi na obveznice prezaduženih članica eurozone, kao što su Španjolska i Italija, nastavile su rasti, dosegnuvši zabrinjavajuće visoke razine, što pokazuje da ulagači ne vjeruju da će se uskoro situacija poboljšati.

Ulagače je prošloga tjedna razočarao i Fed. Doduše, središnja američka banka produžila je u srijedu program prodaje kratkoročnih, a kupnje dugoročnih obveznica, kako bi snizila dugoročne kamate i tako potaknula rast gospodarstva, no ulagači su očekivali agresivnije mjere.

Razočaranje je bilo tim veće jer je Fed smanjio procjene rasta američkog gospodarstva u ovoj godini u raspon od 1,9 do 2,4 posto, s 2,4 do 2,9 posto, koliko je procjenjivao u travnju.

„S obzirom na smanjene prognoze rasta, što je samo po sebi razočaravajuće, očekivali bismo da će Fed biti znatno agresivniji. Kratkoročan pritisak na prodaju dionica posljedica je nezadovoljstva ulagača jer nije najavljeno dodatno kvantitativno popuštanje monetarne politike. Očito je da postoji razlika između onoga što tržište želi i onoga što je Fed spreman poduzeti“, kaže Chad Morganlander, portfelj menadžer u fondu Stifel, Nicolaus & Co.

Usporava se rast i drugih najvećih svjetskih gospodarstava. Poslovne aktivnosti u eurozoni oslabile su u lipnju peti mjesec zaredom, dok je industrijska aktivnost u Kini skliznula osmi mjesec zaredom.

Zbog toga ulagači strahuju od slabljenja potražnje za sirovinama, pa su pale njihove cijene. Tako je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku, po prvi puta od lanjskog listopada, zaronila ispod razine od 80 dolara po barelu.

Najveće gubitnice prošloga tjedna bile su stoga dionice u rudarskom i energetskom sektoru.

Na europskim su burzama, pak, cijene dionica prošloga tjedna blago porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,6 posto, na 5.513 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,5 posto, na 6.263 boda, a pariški CAC 0,1 posto, na 3.090 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skočio 2,7 posto, na 8.798 bodova.

Čak 85 posto Francuza smatra kako Grčka nikad neće vratiti novac

Državljani četiriju glavnih zemalja eurozone, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije sumnjaju u sposobnost Grčke da se održi. Ipak, i dalje smatraju da treba zadržati zajedničku valutu, pokazali su rezultati istraživanja instituta Ifop-Fiducial.

Za veliku većinu ispitanika novac posuđen Grcima – izgubljen je novac, jer ga Atena, kako smatraju, neće nikad uspjeti vratiti. Takvog je mišljenja oko 85 posto Francuza, 84 posto Nijemaca, 72 posto Španjolaca i oko 65 posto Talijana. Pokazalo se da su ispitanici pesimisti i kada je riječ o problemima eurozone, pod pretpostavkom da se grčki dug ne sanira. To smatra 84 posto Francuza, 76 posto Nijemaca, čak 90 posto Španjolaca i 88 posto Talijana. Oni vjeruju da će se poteškoće i problemi opasno povećati.

Mali broj ispitanika vjeruje da će Grčka uspjeti smanjiti svoj deficit zahvaljujući pomoći EU-a, kao i vlastitim naporima. U to vjeruje 56 posto Talijana, 44 posto Španjolaca, 39 posto Francuza i samo 27 posto Nijemaca. U slučaju potpunog neuspjeha pokušaja pomoć Grčkoj, većina anketiranih sklona je isključivanju te države iz eurozone. U ovom slučaju najoštriji su Nijemci, njih čak 78 posto i Francuzi sa 65 posto, potom Španjolci 51 posto i na kraju Talijani 49 posto.

Kada je riječ o njihovim državama, većina ispitanih protivi se povratku na staru domaću valutu: 74 posto Francuza protiv je ponovnog uvođenja franka, 75 posto Španjolaca protivi se ponovnom uvođenja pesete, a 71 posto Talijana protiv je povratka na talijansku liru. Najmanje se tome opiru Nijemci, njih 61 posto. Istraživanje je proveo institut Ifop-Fiducial u razdoblju od 18 do 21. lipnja na uzorku od 1001 osobe u Francuskoj, 1003 u Njemačkkoj, 976 Španjolaca i 967 Talijana. Rezultati su istodobno objavljeni u francuskom listu Le Journal du Dimanche, španjolskome ABC-u, njemačkom Bild am Sonntagu i u talijanskom listu Corriere della Sera.

Nisu pomogli ni grčki izbori, euro oslabio

Premda su na izborima u Grčkoj pobijedile stranke koje jamče ostanak te zemlje u eurozoni, na valutnim je tržištima euro prošloga tjedna oslabio prema dolaru zbog zabrinjavajućeg rasta prinosa na španjolske obveznice te niza naznaka slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava.

Cijena eura prema američkoj valuti pala je prošloga tjedna 0,5 posto, na 1,2570 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj eura porastao je 1,6 posto, na 101,05 jena, dok je cijena dolara skočila za 2,1 posto, na 80,40 jena.
Izborna pobjeda stranaka koje podupiru međunarodne programe pomoći otklonila je bojazni od mogućeg izlaska Grčke iz eurozone, no neizvjesnosti ostaju jer nova vlada u Ateni traži promjene uvjeta po kojima je dogovorena pomoć. A Njemačka, glavni uplatitelj u proračun EU-a, protivi se ublažavanju dogovorenih uvjeta.

Ulagače također brine hoće li eurozona moći otkloniti rizike širenja krize na veća gospodarstva, poput Španjolske i Italije. Španjolski troškovi zaduživanja ponovno su se našli u fokusu tržišta jer su ojačale zabrinutosti u vezi fiskalnih i bankarskih problema te zemlje. Prinosi na njezine 10-godišnje državne obveznice dosegnuli su rekordnih 7,30 posto, razinu koja se smatra dugoročno neodrživom cijenom financiranja.
- Euro je opet u silaznoj putanji, što pokazuje da su unatoč dobrom rezultatu grčkih izbora svi svjesni da nam predstoji dug i težak put, a da ništa nije riješeno po pitanju grčkih problema. Čak ako budu nastavile pristizati dobre vijesti iz Grčke, i dalje imamo Španjolsku i njezine probleme – kazala je Jane Foley, valutna analitičarka u banci Rabobank.

S druge strane, dolar je ojačao jer američka središnja banka Fed nije bila toliko agresivna po pitanju popuštanja monetarne politike, koliko se očekivalo. Fed je zasad samo odlučio produljiti na šest mjeseci program kupovine obveznica u sklopu tzv. ‘Operacije Twist’, nakon njegova isteka krajem lipnja.

Euro se također našao pod pritiskom novih sumornih podataka iz gospodarstva eurozone koji svjedoče o drugom uzastopnom mjesečnom padu poslovnih aktivnosti u lipnju, pri čemu su proizvodne aktivnosti u 17-članom bloku pale na najnižu razinu u posljednje tri godine. U Njemačkoj, koja je dosad relativno uspješno odolijevala krizi, aktivnosti su u lipnju smanjene drugi mjesec zaredom, i po najvišoj stopi u zadnje tri godine.

Budno praćeni pokazatelji londonske tvrtke Markit navode na zaključak da je eurozona u drugom tromjesečju možda zabilježila pad gospodarske aktivnosti. Sveukupno podaci ukazuju na sumorne izglede i dodatno podgrijavaju spekulacije da bi Europska središnja banka (ECB) uskoro mogla smanjiti ključne kamatne stope, što je ulagačima dalo povoda za prodaju eura.
 
izvor: radio101.hr, business.hr, lider.hr, hina.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9347"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Grci čekaju oko  stambenog bloka za besplatnu hranu, dok su jučer u zemlji političari uspjeli okončati zastoj sakaćenog formiranja koalicijske vlade.

Mala djeca, kao i starije osobe čekaju u redu u Ateni da pokupe kutiju voća i povrća koje su donirali poljoprivrednici iz Krete, da bi pomogli olakšati razarajuću surovost s kojom se suočavaju mnogi Grci.

No, dok gladni ljudi prikupljaju hranu, nekoliko kilometara dalje, nova konzervativna stranka predvodi savez koji je osnovan, obećavajući da će ponovo dogovoriti  strogi europski paket i time pomoći u nastojanju da će se dah ekonomskog života vratiti natrag u dugom-pogođenu zemlji.

Konzervativni Antonis Samaras položio je prisegu kao premijer i voditelj koalicije tri stranke  koja će podržavati obvezu spašavanja zemlje uz pomoć međunarodnih dugova.

Potezom kojim završava dugotrajna politička kriza koja je odbacila teške sumnje nad budućnšću zemlje u europskoj zajedničkoj valuti i prijetila da će uroniti dublje u Europsku financijsku krizu s globalnim posljedicama.

Stotine osiromašenh Grka čekaju u redu za besplatne porcije povrća

Samaras, američki-obrazovan 61-godišnji ekonomist, prisegnuo je u tri dana nakon što je njegova stranka osvojila druge nacionalne izbore u šest tjedana, ali bez dovoljno glasova za formiranje vlastite vlade. Vidimo da je Samaras, ista američka marioneta kao i Papadopoulos.

Njegova stranka Nova demokracija će udružiti snage sa socijalističkom strankom PASOK, koja je stupila na treće mjesto, također i sa manjom demokratskom ljevicom na čelu s Fotis Kouvelis-om.

Rasprave za sastav ministara se očekuje da će biti završen do srijede navečer.

“Ja ću moliti novu vladu koja će biti formirana sutra za teški rad, tako da možemo ponuditi opipljivu nadu našim ljudima”, rekao je Samaras novinarima kad je napuštao predsjedničku palaču.

Mnogi Grci si ne mogu priuštiti hranu u dubokim mjerama štednje koje nameće Europa u sklopu spašavanja sporazuma

Grčki dionice su marginalno porasle na odgovor vijestima.

Sve tri stranke zaustavljaju grčki zavjet koji je obećavao spasiti vjerovnike od daljnjih štednji i reformi, iako su obećali da će ponovo ugovoriti neki od uvjeta za spas pomoću kredita.

Grčka je ovisna o kreditima iz drugih zemalja eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda od svibnja 2010. Zauzvrat, je morala sprovesti duboke rezove potrošnje, rezanje plaća  i mirovina, i nekoliko puta je digla porez.

Zemlja se bori već petu godinu recesije, a nezaposlenost spiralno raste gore 22 posto i na desetke tisuća poduzeća se zatvara.

Prizor osakaćenog siromaštva koji je srozao zemlju, je slika  kako stotine osiromašen Grka čekaju u središnjem parku u Ateni na besplatno povrće.

• Samaras položio prisegu kao premijer na čelu konzervativne koalicije tri stranke
  
• Nova koalicija je obećala ponovo ugovoriti sporazum spašavanja koji će olakšati teret duga osakaćenoj zemlji
• Grčki dionice porasle marginalno kao odgovor na novostvorenu koaliciju
• Grčka je učinkovito našla “izlaz” iz političke pat pozicije nakon dva izbora u šest tjedana
  
• Država se bori petu godinu recesije, a nezaposlenost spiralno raste na iznad 22 posto
• Vođa Demokratske ljevice kaže da će koalicija “poništiti one mjere koje su doslovno izbljedile društvo”

 

 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9552"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

77-godišnji muškarac koji se ubio pod čempresom na Syntagma trgu u srijedu, oko sto metara od parlamenta, rekao je da su vladini rezovi “izbrisali” njegovu mirovinu i ostavili ga u siromaštvu.

Sljedeći izvadak oproštajnog pisma objavile su grčke novine:
“The Tsolakoglou Vlada je uništila sve nade za moj opstanak, koja se temeljila na vrlo dostojanstvenoj mirovini koju sam plaćao 35 godina bez pomoći od države. I moja starija životna dob mi ne dopušta da reagiram na dinamički način (premda ako grčki kolege zgrabe kalašnjikov, bio bih odmah iza njega), ne vidim drugo rješenje od ovog dostojanstvenog kraja mog života, tako da se nisam osobno našao u tome da lovim svoju hranu u kantama za smeće. Vjerujem da mladi ljudi bez budućnosti će jednog dana uzeti oružje u ruke i objesiti izdajnicu ove zemlje na trgu Syntagma, baš kao što su Talijani učinili Mussoliniju 1945. godina”  rekao je u pismu.

Georgios Tsolakoglou, je bio prvi kolaboracionist prvi premijer tijekom njemačke okupacije Grčke tijekom Drugog svjetskog rata.
Poveznica je široko tumačena kao odnos između ratne kolaboracijske vlade i sadašnje vlade Lucas Papademos-a.

Samoubojstvo se dogodilo nedugo prije 9 sati, dok su ljudi obilazili na svoje poslove na trgu. Christoulas, 77-godišnji, upucao se dok je stajao pokraj stabla na jednom od travnatih područja na trgu. Umro je od jednog hica u glavu, kažu izvješća.
Bio je umirovljeni farmaceut, koji je živio sa ženom i kćeri. On je prodao svoju ljekarnu u 1994.godini.

Policija je zatvorila scenu i ambulantno osoblje je pokrivalo tijelo žrtve, koje je uklonjeno oko 09:30 sati i odvezeno prema Evangelismos bolnici.

Politička reakcija bila je vrlo glasna tijekom srijede, sa svim strankama koje su nudile svoje zasluge u svezi ovog tragičng incidenta.

“To nije samo osoba koja se ubila”, rekao je Yiorgos Karatzaferis u parlamentu. “Ovaj događaj je trebao da shvatimo da smo svi bili iza ovoga, svi smo povukli okidač. Što je taj čovjek vidio u nama, prije nego što je odlučio oduzeti svoj život? Vidio je sjenovita zbivanja. Što je drugo on vidio? On je vidio da nema pomoći na putu koji dolazi, dok se pokušavao baviti svojim kreditima i dugovima. Što je taj čovjek čuo od nas? Čuo je da nema pomoći koju bi mu se dala, nema prostora za preseliti se, a političke stranke će dobiti puno novca. novac nisu zaslužili “.

“Smrt nije samo umrijeti, to je također život u očaju, bez nade”, rekao je predsjednik Nove demokracije, Antonis Samaras o ovom slučaju, i nadodao “incidenti kao što je ovaj čine ispunjenjavaju našu dužnost još važnije i brže. Moramo pomoći Grčkoj u svojem trenutnom stanju, moramo pomoći Grcima da izađu iz očaja “.

Moramo obratiti pozornost na događanja u Grčkoj i pratiti zbivanja, jer je Hrvatska jako slična Grčkoj, i vuče na dno, te posljedice koje će udariti Hrvatsku će biti slične grčkim.
 
preneseno sa athensnews.gr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=8044"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]