Novac od Pentagona Trump sada može preusmjeriti u gradnju zida na granici s Meksikom. Za projekt težak 6 milijardi dolara dobio je 2,5 milijarde

Američki Vrhovni sud SAD-a u petak je administraciji predsjednika Donalda Trumpa omogućio da 2,5 milijardi dolara novca koji je Kongres odobrio za Pentagon preusmjeri za izgradnju zida duž američko-meksičke granice, iako su kongresnici odbili osigurati financiranje njegove izgradnje.

Sud u kojem konzervativci imaju većinu, s 5 naprema 4 glasa blokirao je u cijelosti presudu saveznog suca u Kaliforniji, kojom se republikanskom predsjedniku zabranjuje da troši novac jer Kongres nije izričito odobrio sredstva za projekt izgradnje zida.

Tom projektu, ukupno vrijednom 6 milijardi dolara, žestoko se protive demokrati i meksička vlada.

Trump nije uspio uvjeriti Kongres da financira zid iako je u veljači proglasio izvanrednu situaciju na nacionalnoj razini i najavio kako će ovlastiti upravu da za izgradnju zida reprogramira 6,7 ​​milijardi dolara iz fondova koje je Kongres dodijelio za druge svrhe.

Nekoliko država, uključujući Kaliforniju i organizacije poput Sierra Cluba i koalicije Južnih graničnih zajednica, osporile su upravnu odluku u dvije tužbe.

Sudac Okružnog suda SAD-a u Kaliforniji odlučio je u lipnju da je prijedlog Trumpove administracije o izgradnji zida na granici novcem namijenjenim za borbu protiv droga nezakonit.

Sudac je izdao nalog kojim se zabranjuje korištenje novca iz fondova za taj zid. Trumpova administracija žalila se na tu odluku.

Trump, koji je izgradnju zida na granici učinio središnjim obećanjem svoje kampanje za Bijelu kuću 2016., tweetom je pozdravio odluku Vrhovnog suda, nazvavši je pobjedom za “sigurnost na granici i vladavinu prava”.

Rekordan broj pratitelja je lajkao Trumpovu objavu na Twitteru:
 

Wow! Big VICTORY on the Wall. The United States Supreme Court overturns lower court injunction, allows Southern Border Wall to proceed. Big WIN for Border Security and the Rule of Law!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) July 26, 2019

 
(24sata.hr)

Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je vladu da izradi plan za izgradnju mosta koji povezuje otok Sahalin na Dalekom istoku zemlje s kopnom Rusijom

“Pitanje izgradnje mosta između Sahalina i kopna već se desetljećima raspravlja. Dugo je bio san o ljudima koji žive na otoku” – rekao je Putin na sastanku s guvernerom Sahalina Olegom Kozhemyakoom u utorak.

Putin je kazao kako je uputio rusku vladu na izvođenje ovog projekta.

Ruski predsjednik napomenuo je kako bi to ljudima olakšalo život: “Možete doći, odlaziti u bilo koje doba godine, u bilo kojem vremenu”.

Sahalin je jedina preostala regija u Rusiji bez povezanosti kopna s kopnom. Krim je nedavno povezan kada je najduži most Europe izgrađen u svibnju.

Izgradnja mosta za Sahalin bit će mnogo teža i skuplja, jer će most biti dugačak 580 kilometara s željezničkim vezama i drugim infrastrukturama.

Projekt će zahtijevati izgradnju tri glavna mosta i više od 10 dodatnih, te će koštati nekoliko milijardi dolara.

Stanovništvo otoka palo je za više od 30 posto na samo 500.000 ljudi u posljednjih 25 godina zbog udaljenosti regije i nedostatka odgovarajuće veze s kopnom Rusije.

U još ambicioznijem projektu, Rusija je ranije predložila izgradnju mosta koji povezuje japanski otok Hokkaido sa jugom otoka Sahalina na udaljenosti od 45 kilometara.

Dva mosta učinit će Japan kontinentalnom državom.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U konkurenciji su bili i talijanski Martinsicuro, grčki Mesolongi te albanska Vlora, no odluka je pala na – Bakar, zbog dubine mora koja omogućava pristajanje i velikih brodova, ali i konfiguracije terena

Bakarski zaljev dobiva NATO-vu bazu! S obzirom da je zbog brojnih terorističkih napada NATO odlučio pojačati svoju prisutnost u Europi, nakon detaljne analize niza potencijalnih odredišta – u konkurenciji su bili još i talijanski Martinsicuro, grčki Mesolongi te albanska luka Vlora, odluka je pala na – Bakar!

Nova doktrina traži i nove baze, a kako smo imali odlična iskustva s remontom naših ratnih brodova u »Viktoru Lencu«, skrenuta nam je pažnja na Bakarski zaljev.

“Oduševila nas je njegova konfiguracija, posebno dubina mora koja omogućava pristajanje i velikih brodova, ali i iznimna razina štićenja objekta zahvaljujući konfiguraciji terena” – istaknuo nam je u telefonskom razgovoru zapovjednik bojnog broda Thomson Clarrik.

Vijest je obradovala i vodstvo grada Bakra. Kako neslužbeno doznajemo, ova gradska uprava, poznata kao izrazito sklona investicijama u infrastrukturu i općenito gospodarstvo, u dolasku NATO-a vidi optimalne mogućnosti razvoja ovog jadranskog bisera. (????)

Neslužbeno doznajemo da će središte baze biti plato gdje se nekad nalazila koksara te kako će sporna podmorska cijev koja spaja dvije obale Bakarskog zaljeva konačno dobiti svoj puni smisao.

U njoj će se, u najboljoj mogućoj zaštiti od ma kakvih špijunskih radnji, razvijati sofisticiranu elektronsku tehnologiju za otkrivanje terorista.

Svakako, jasno je i to kako im je drago što se Bakar konačno vraća onom iz čega je uvelike nastao – širokoj lepezi djelatnosti vezanih uz more i pomorstvo. A upravo u toj činjenici svoju »računicu« pronalaze i neke od djelatnosti koje nisu direktno vezane uz pomorsku privredu.

U riječkim agencijama koje se bave prodajom nekretnina konačno smo ugledali smiješak na licima agenata: svega nekoliko sati po objavi odabira nove baze NATO-a, naglo su skočile cijene nekretnina, ne samo u Bakru, nego i u njegovoj okolici.

A, ispod glasa, počele su i rasprave kako bi se Bakru mogao vratiti nekadašnji sjaj noćnog života koji je imala Rijeka.

Baš kao što su, a zašto da i to ne istaknemo, veliko zanimanje za »Buccari« pokazale i neke od »kuća« iz Italije i Austrije čiju djelatnost karakterizira »najstariji zanat« na svijetu. Koristi će dakako imati i Rijeka, a i susjedna rafinerija će konačno okrenuti list sigurnije budućnosti.

No, da baš sve ne bude u duhu hvalospjeva, dodajmo da će prometnica iznad zaljeva – od križanja prema Bakru i Škrljevu do križanja prema Meji – uskoro biti trajno zatvorena za promet. Razlog – sigurnost koju nam je nahvalio Clarrik.
 
(izvor: novilist.hr)

Puno malih otoka, grebena i sprudova, Južno kinesko more u središtu je teritorijalnog spora koji je više država suočio jedne s drugima

Kina tvrdi da se njene teritorijalne vode prostiru stotinama kilometara južno i istočno od otočne pokrajine Hainan, što je u nekim slučajevima u suprotnosti s tvrdnjama njenih susjeda.

CCN navodi da je napetost u toj regiji je porasla kada je Kina teritorij od nekih 800 hektara morskih sprudova ogromnom operacijom iskopavanja pretvorila u male otoke s pistama za slijetanje aviona, lukama i svjetionicima.

Nedavno je Kina objavila da je njezina vojska upozorila i pratila američki vojni brod-razarač “USS Lasen” koji je prišao preblizu jednom od pet umjetnih otoka u spornim vodama Južnog kineskog mora.

Kui Tiankai, veleposlanik Kine u Washingtonu, kazao je da je američka patrola bila “vrlo ozbiljna provokacija, politički i vojno”. Bruneji, Malezija, Tajvan i Vijetnam osporavaju kineski suverenitet nad nekoliko otočnih lanaca i međusobno se također prepiru.

Ka sjeveru, u Istočnom kineskom moru, Kina je u teritorijalnom sporu s Japanom i Južnom Korejom. Američki medij navodi da je Kina zapravo relativno kasno počela sa okupacijom teritorija u arhipelagu Spratli, koji Peking naziva otocima Nansi.

Tajvan je prvi okupirao jedno od otoka u tom arhipelagu nakon Drugog svjetskog rata, a slijedili su ga Filipini, Vijetnam i Malezija koji su svi izgradili baze i piste na zauzetim teritorijama – navodi Maira Rep-Hooper, viša suradnica Programa za azijsko-pacifičku sigurnost u Centru za novu američku sigurnost (CNAS).

Filipini, koji se geografski nalaze nalaze najbliže Spratliju, imaju vojne trupe stacionirane u tom području.

Kina je sa zauzimanjem grebena i otoka u tom području počela krajem 80-ih godina prošlog stoljeća. Vijetnam osporava i kinesko pravo nad otocima Parasel, a prošle godine tenzije su porasle sa sjevernim susjedom pošto je Kina počela istraživati ​​naftu u toj regiji.

Kina je 2014. pokrenula ogromne operacije čiji je fokus bio na tri velika grebena u arhipelagu Sprati – Fire Cross kros, Subi i Mischeif. Zauzela je 800 hektara za manje od dvije godine, što je područje veće od devet četvornih kilometara.

U rujnu je, tijekom posjete SAD, kineski predsjednik Xi Jinping kazao da Kina neće “militarizirati” otoke, ali ona ipak gradi tri piste za koje američki analitičari vjeruju da će na njih moći slijetati bombarderi.

To područje potencijalno bogato sirovinama, a za neke dijelove, pogotovo kod malezijske obale i blizu Vijetnama, dokazana su nalazišta plina i nafte, čija je količina procijenjena na milijarde barela.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(b92.net,youtube.com/preveo:NSP)

Čitava serija građevinskih objekata koji su dizajnirani u obliku nacističkog simbola izgrađena je još u 90-im godinama, a kompleks vila nalazi se između turističkih lokaliteta Specchiolla i Pantanagianni

Da nije bilo Google karata i snimki iz zraka, nitko od stanovnika Carovigna u provinciji Brindisi u talijanskoj regiji Puglia ne bi primijetio da niz vila izgrađenih prije dvadesetak godina ima oblik svastika!!!

Čitava serija građevinskih objekata koji su dizajnirani u obliku nacističkog simbola izgrađena je još u 90-im godinama, a kompleks vila nalazi se između turističkih lokaliteta Specchiolla i Pantanagianni.

Danas, 25 godina nakon što su izgrađene, snimke iz zraka otkrile su njihov oblik, zbog čega je talijanska stranka Rifondazione comunista zatražila hitno objašnjenje od lokalnih vlasti i onih koji su dozvolili »arhitektonsku gradnju u stilu Trećeg Reicha«, prenosi talijanski dnevni list La Repubblica.

Izgled vila ocijenjen je više nego li sramotnim te je već gradonačelniku Carmineu Pasqualeu Brandiju upućen formalni zahtjev da se cijeli slučaj detaljno ispita i pronađu odgovorne osobe za takvu uvredljivu gradnju koja je otkrivena tek zahvaljujući internetskom portalu globalist.it.

Posebice se u zahtjevu traži ime osobe koja je odobrila urbanističke planove, a zatim i građevinske radove. Za sada iz gradonačelnikova ureda nije stiglo nikakvo službeno priopćenje niti pojašnjenje vezano uz otkriće.

Kako iznosi La Repubblica, u svakom je slučaju jasno da čak i ako se razotkrije tko je idejni projektant kompleksa te tko je izdao odobrenje za takvu gradnju vila, bit će jako teško, ako ne i nemoguće, nakon toliko godina ukloniti čitav kompleks s obale.
 

 
(novilist.hr/uredio:nsp)