U nagodbi koja bi mogla stvoriti pravni presedan za ostale tehnološke kompanije što posluju u Francuskoj, Google je pristao platiti gotovo milijardu eura francuskim vlastima – kako bi se okončala istraga o fiskalnoj prevari pokrenuta prije četiri godine

Francuski istražitelji pokušavaju otkriti je li tehnološki gigant, čije je europsko sjedište u Dublinu, izbjegao plaćanje pristojbi državi tako što nije prijavio sve svoje aktivnosti u zemlji.

Google je nagodbom pristao podmiriti novčanu kaznu u iznosu od 500 milijuna eura te platiti dodatnih 465 milijuna eura poreza. Tvrtka, dio konglomerata Alphabet, plaća mali iznos poreza u većini europskih zemalja jer gotovo svu prodaju prijavljuje u Irskoj. To je moguće zahvaljujući rupi u međunarodnu poreznom zakonu, ali ovisi i o osoblju u Irskoj koje zaključuje sve kupoprodajne ugovore.

“Sporazum dopušta nagodbu za sve ranije sporove”, rekao je odvjetnik Googlea Antonin Levy na ročištu na pariškom sudu.

Iznos poreza koji će platiti manji je od 1.6 milijardi eura, koliko je ministarstvo financija zatražilo nakon što su pregledani uredi Googlea u Parizu 2016. Tada je ministarstvo odbacilo mogućnost postizanja nagodbe s kompanijom.

Ministar za proračun Gerald Darmanin u četvrtak je za novine Le Figaro izjavio da će nagodba stvoriti pravni presedan te da su u tijeku razgovori s nekoliko drugih tvrtki, ali nije htio otkriti o kojim tvrtkama je riječ.

Francuska se snažno zalagala za uvođenje digitalnog poreza u sve članice Europske unije, ali je nailazila na otpor Irske, Danske, Švedske i Finske.

Francuska je na kraju uvela nacionalni porez, zbog čega je američki predsjednik Donald Trump, u znak odmazde, zaprijetio uvođenjem poreza na francuska vina.

“Još uvijek smo uvjereni da koordinirana reforma međunarodna poreznog sustava najbolje pruža jasan okvir tvrtkama koje posluju širom svijeta”, poručio je Google.

(dnevno.hr)

Skupina od 50 američkih država i teritorija pokrenula je istragu protiv Googlea zbog dominantne pozicije na tržištu internetskog oglašavanja, prenose britanski mediji

Skupina uključuje gotovo sve američke savezne države, osim Kalifornije i Alabame, te savezni teritorij Columbiju i teritorij pod američkom upravom Portoriko.

Iz skupine upozoravaju da tražilica možda ograničava tržišno natjecanje i šteti interesima potrošača, a zabrinjava ih i rangiranje rezultata pretraživanja i zaštita osobnih podataka korisnika.

Google dominira svim aspektima oglašavanja na Internetu i pretraživanja Interneta, ističe državni odvjetnik Teksasa Ken Paxton, čiji je ured izvijestio javnost o pokretanju istrage.

Na Google otpada oko 38 posto ukupnog digitalnog oglašavanja u SAD-u

“Nema ništa loše u tome da kompanija zauzme vodeću poziciju na određenom području ako pri tome poštuje pravila slobodnog tržišnog natjecanja”, ističe Paxton.

“Mi imamo dokaze da je Googleova poslovna praksa možda ograničavala izbor potrošačima, gušila inovacije, zlorabila privatne podatke korisnika i jamčila Googleu kontrolu nad protokom i distribucijom podataka na Internetu”, dodaje teksaški državni odvjetnik.

Na novinarske upite o istrazi, iz Googlea su podsjetili na prošlotjedno priopćenje u kojem su istaknuli velike rezultate na području inovacija. Kritike na naš račun nisu nikakva novost, dodali su. “Uvijek smo konstruktivno surađivali s regulatorima i namjeravamo nastaviti s tom praksom”, napominju.

Na Google otpada oko 38 posto ukupne potrošnje na digitalno oglašavanje u SAD-u, odnosno 48 milijardi američkih dolara, prema podacima eMarketera. Na drugom je mjestu Facebook s 22-postotnim udjelom u potrošnji.

Proteklih se godina njegov tržišni udio ipak smanjio pod pritiskom konkurencije poput Amazona.

Niz istraga protiv tehnoloških divova zbog kriminalnih radnji

Američke su vlasti pak u posljednje vrijeme pokrenule niz istraga protiv velikih tehnoloških firmi, ističe BBC. Tako je prošlog petka odvojena skupina američkih država objavila da je pokrenula istragu protiv Facebooka kako bi utvrdila pokušava li istisnuti konkurenciju i u kojoj mjeri štiti podatke klijenata.

SAD tradicionalno zaostaje za Europom i zemljama u drugim dijelovima svijeta kada je u pitanju regulacija tehnoloških tvrtki. U srpnju su ipak iz ministarstva pravosuđa izvijestili da će istražiti pokušavaju li vodeće internetske platforme“ istisnuti konkurenciju.

Kongres odvojeno provodi istragu o potencijalnom jačanju monopolistički pozicioniranih tvrtki na digitalnom tržištu.

Savezna komisija za trgovinu također je nedavno izrekla novčane kazne Googleovoj krovnoj tvrtki Alphabetu te Facebooku.

(index.hr)

Zviždač Zachary Vorhies je objavio dokument koji je detaljno opisao Googleovu “crnu listu” na kojoj se nalazi gotovo 500 web stranica

Suvremena cenzura opasnija je od otvorenog totalitarizma, ona je prikrivena i uklopljena u našu svakodnevnicu, kaže slovenski filozof Slavoj Žižek, komentirajući insajdersko curenje informacija o Googleovoj crnoj listi za portale vijesti

Intelektualac je za RT rekao da se ne zalaže za internetsku anarhiju, uspoređujući ju sa “snuff” filmovima u hardcore pornografiji – trebao bi se uspostaviti određeni propis koji će blokirati štetni sadržaj na internetu, kaže on.

Ali Žižeka najviše zabrinjava skrivanje političkih motiva za suzbijanje glasova i manipulacijom glasova prije izbora putem interneta.

„Svi znamo da moramo cenzurirati stvari na nekoj razini, ali glavno pravilo za mene je da proces treba biti transparentan. Govorim o razvijenom Zapadu na kojem je sada nekome zabranjeno objavljivati vijesti, ili čak ni vi ne smijete o tome niti raspravljati“ – objašnjava Žižek.

“Lažni izbor” između politički korektne cenzure i radikalnog liberalizma je zamka, vjeruje Žižek.

Konzervativna skupina za transparentnost Project Veritas ovog je tjedna objavila dokumente koje je dobila od bivšeg zaposlenika Googlea.

Činilo se da dokumenti potvrđuju da Google može pojačavati ili klasificirati izvore vijesti na temelju naizgled pristranog skupa internih pravila.

#Nazivajući postupke “mračnim i zlosretnim” zviždač Zachary Vorhies je objavio dokument koji je detaljno opisao Googleovu “crnu listu” na kojoj se nalazi gotovo 500 web stranica, uključujući i konzervativne i ljevičarske medije.

Žižek smatra da praksa Velikih tehnoloških kompanija sa crnim listama i zabranama može pokazati priliku da se aktivisti desnice pokažu kao grupa koja se bori protiv politikog establišmenta i kao cilj protivljenja.

Filozof misli da će ta taktika zapravo uzvratiti liberalima dajući „novom populističkom desničaru pružiti poziciju u kojoj mogu reći: vidite, mi smo prava alternativa, istinski smo potlačeni“.

Žižek tvrdi da Google vjerojatno nije jedina tehnološka megakorporacija koja se čvrsto drži digitalnog izbornika svojih korisnika, ali “postupak nije nekakav mračni zaplet”, već neprimjetan pomak “u novo, kontrolirano društvo.”

Ono što je zastrašujuće u tome je što ga mi čak i ne doživljavamo kao nešto kontrolirano.

Samo koristimo društvene medije, kupujemo stvari, idemo liječniku – i svi podaci o nama postoje na internetu.

Ali to su stvari koje doživljavamo kao našu slobodu. Dakle, ono što doživljavamo kao slobodu postaje način na koji smo kontrolirani.

Ne zna se više „da li vas prati tajna policija ili netko čita vaša pisma“, a to je po Žižekovom mišljenju ono što se razlikuje od totalitarizma iz prošlosti. Moderna kontrola je skrivena i nepriznata, kaže Žižek.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Najnovijim Googleovim “Core” ažuriranjima, koji su se dogodila u lipnju, učinjene su znatne promjene u rezultatima pretraživanja koje korisnici traže prilikom postavljanja pitanja poput sigurnosti cjepiva, genetski modificiranih organizama (GMO), raka, alternativnih lijekova i klimatskih promjena

Google njihove upite što vjerojatno znate sada aktivno cenzurira. Neovisna stajališta koja su u suprotnosti s kontroliranom politikom kompanije Google o tim i drugim kontroverznim pitanjima, sada se uklanjaju iz tražilice.

Očito voženi dobrom starom izrekom „ne budi zloban“, Google je odlučio da će sada biti samo zlo kroz namjerno manipuliranje informacijama kojima svijet smije pristupiti putem njihove platforme.

Umjesto da potiče slobodnu misao i otvorenu raspravu, drugim riječima, Google želi da vi i svi drugi jednostavno prihvatite ono što vlada i mediji tvrde da je istina o medicini, hrani i vremenskim obrascima (klimi).

Dok je jednom bio slučaj da Google njeguje internetsku kulturu slobode i iskrenog izražavanja, njegove nove fašističke politike imaju za cilj osigurati da svi razmišljaju potpuno isto kao i svi drugi o pojmovima poput „imuniteta stada“ i „znanstveno utemeljene medicine“.

Jednostavno nema mjesta za neovisnu misao kad je riječ o takvim temama, barem prema Googleovoj novoj „misaonoj policiji“, koja radi prekovremeno da bi osigurala da internetski korisnici mogu pristupiti samo unaprijed odobrenoj propagandi kroz pretraživanje.

To je dovelo do sustavnog uklanjanja web stranica, stranica društvenih mreža i kanala koji smatraju ono što biste mogli nazvati “alternativnim” pristupom i obradi vijesti i drugih informacija.

Alternativne web stranice, primjerice, nedavno su bile de-platformirane od strane ne samo Googlea, već i Facebooka, Twittera i YouTubea, od kojih je posljednji u vlasništvu Googlea.

“Web stranice koje promoviraju ili pružaju platformu za kritičke misli o sigurnosti cjepiva, dovodeći u pitanje nedostatak sigurnosnih studija ili djelotvornost cjepiva, otkrile su da ih je Google jednostrano uklonio iz pretraživanja u kojem su nekad uživali, bez sudjelovanja u bilo kakvoj raspravi ili pružanju bilo kakve obavijesti, ili bilo kakvog objašnjenja!” – objašnjava poznati portal GreenMedInfo.

Umjesto da cenzuriraju politički netočne podatke, zašto Google ne financira znanstvena istraživanja potrebna da se jednom zauvijek prekine rasprava o cjepivu?

Google se vrlo naporno trudio da prorijedi ovo digitalno “paljenje knjiga” tvrdeći da je potrebno “spasiti živote” i onemogućiti korisnicima pristup “dezinformacijama” koje im mogu naštetiti.

Sa cjepivima, kao možda najistaknutijim primjerom, Google ne želi da itko dovodi u pitanje ni njihovu sigurnost ni djelotvornost, jer svako iskreno istraživanje izvan vlastitih „studija“ Velike Farmacije tvrdi da navodno dovodi u opasnost javno zdravstvo.

Jesu li izreke poput “nemoj biti zao” ili “učini svijet boljim” kompatibilne s jednostranim i tajnim odlučivanjem koje će konkretne informacije učiniti dostupnim javnosti uklanjanjem iskrenih neslaganja i kontroverznih izvora informacija (za koje se tvrdi da su dezinformacije), dok tiho biraju koja će informacija prevladati? – pita portal GreenMedInfo o tome kako Google nekako pokušava opravdati ovu tiraniju.

Čini se da je ovo prvi put u Googleovoj povijesti da je tvrtka stala na stranu kad je riječ o informacijama, umjesto da pruža informacija koje ljudi žele, bez postavljanja pitanja i cenzure.

Budući da je multinacionalna korporacija jasno promijenila smjer i sada djeluje kao određivač sadržaja, a ne kao pružatelj sadržaja, vrijeme je da se ovaj konglomerat iz Silicijske doline stavi pred zakon i utvrdi kršenje zakona protiv tržišnog natjecanja, između ostalih zločina.

“Budući da nije znanstveno dokazano da nema dodatnih rizika (s cjepivima), jedini način da se riješi ta debata je znanost, a ne da velike tehnološke tvrtke licitiraju ponude vijesti i informacija za farmaceutske kompanije” – tvrdi GreenMedInfo.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Gotovo preko noći „govor mržnje” je izmišljen od strane globalista i tehnoloških kompanija kao sredstvo kojim bi se ušutkali kritičari lažnih mainstream vijesti i njihovih „službenih vijesti” o politici, masovnim ubojstavima, o hrani koja uzrokuje bolesti i “štetnoj” alopatskoj medicini

Većina bi ljudi pretpostavljala da “govor mržnje” znači ponižavajući, osobni napad kroz uvrede ili prijetnje, a ne otkrivanje dugoročnoh laži o hrani, zdravlju, održivosti i sigurnosti od strane novinara i znanstvenika.

Ovi “napredni ljudi” iz velikih tehnoloških kompanija samo odobravaju vlastiti napredak u pljačkanju građana svijeta i njihovih temeljnih prava kao što je utvrđeno Ustavom svake zemlje.

Najpopularnijoa tražilica i više od 90 posto cijele internetske platforme sada dominiraju oligarsi koji vode tu igru iza scene.

Govorite li istinu o otrovnoj hrani, otrovnoj medicini ili lažnim vijestima i odmah ćete biti uklonjeni, stavljeni na crnu listu i bankrotirat ćete u bilo kojem poslu koji ovisi o internetskim medijskim platformama.

Toksična hrana, toksična medicina i toksične vijesti – sve su to “govor mržnje” koji polako po njima inficira našu zemlju

Tehnološke kompanije provode redukciju tih “prljavih tajni”. Oni se pretvaraju da filtriraju govor mržnje na internetu, dok istovremeno dopuštaju najkorumpiranijim informacijama da služe kao “konsenzus” i služba istini.

Sva “znanost je riješena” kada su u pitanju najveće laži o klimatskim promjenama, žive u cjepivima, karcinogenima u vodi iz slavine, te genetski modificiranoj i mutiranoj američkoj Frankenstein-hrani koja ubija.

Tehnološke, farmaceutske i prehrambene industrije su postale sve jedna cjelina koju kontrolira šačica korporacija i lobira kao takva u “dubokoj državi.

Ako se netko usprotivi toj tiraniji, vi ste širitelj “govora mržnje” i morate biti ušutkani.

Svakoj osobi na liberalnoj ljevici sada je ispran mozak da bi poželjela smrt i uništenje svakoga tko se ne slaže sa lažnim mainstream vijestima. Doslovno živimo u zombi apokalipsi.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Googleov Chrome je u suštini špijunski softver prema stručnjaku za tehnologiju Washington Post-a Geoffreyu Fowleru

Fowler je tjedan dana analizirao popularni preglednik i zaključio da “izgleda kao softver za nadzor”

Fowler se od tada prebacio na Mozillu Firefox zbog svojih zadanih postavki privatnosti i kaže da je to bilo lakše nego što se moglo zamisliti.

“Moji testovi Chromea u odnosu na Firefox otkrili su prikupljanje osobnih podataka na apsurdnim razinama.

U tjedan dana web-surfanja na radnoj površini otkrio sam 11.189 zahtjeva za „kolačiće“ koji bi Chrome otvorio na mojem računalu, ali ih je opet preglednik Firefox automatski blokirao.

Ove male datoteke su kukice koje tehnološke kompanije, uključujući i sam Google, koriste za praćenje koje web stranice posjećujete, tako da mogu izgraditi profile svojih interesa, prihoda i osobnosti.

Chrome je uveo praćenje čak i na web-lokacijama za koje smatrate da su sigurne i privatne. Pratio je kolačiće web stranica Aetna i Federal Student Aid za Facebook i Google. Oni su potajno slali tehnološkim gigantima podatke svaki put kad se logirao na stranice osiguranja i banaka, vezano za kredite.

I to nije ni polovica od svega.

“Pogledajte u gornjem desnom kutu preglednika Chrome. Vidite li sliku ili ime u krugu? Ako je tako, prijavljeni ste u preglednik, i tada Google može ciljati oglase prema vašoj web-aktivnosti. Ne sjećate se prijave? Nisam se niti ja. Chrome je to nedavno počeo raditi automatski kada koristite Gmail.” – piše koluminst Washington Posta.

U međuvremenu, Chrome je još gori kada je riječ o mobilnim uređajima – izvješćuje o točnoj lokaciji Android korisnika, osim ako je dijeljenje lokacije isključeno, no u tom će slučaju poslati grube koordinate.

Prema jednoj studiji, kolačići za praćenje trećih strana nalaze se na 92% web stranica.

Washington Post ih na primjer koristi oko 40 – za što je tvrtka rekla da je „to danas prosjek za web stranice vijesti”, i kaže da su dizajnirani kako bi pružili bolje ciljane oglase i pratile izvedbu oglasa.

No, kolačiće možete pronaći i na web-lokacijama koje nemaju oglašavanje.

Mozilla kao poziv u pomoć?

U protekle četiri godine, Firefox preglednik je imao ugrađenu značajku za sprječavanje praćenja tijekom protekle četiri godine u svom “privatnom” načinu pretraživanja.

Ranije ovog mjeseca, Mozilla je aktivirala ovu značajku za normalan način pregledavanja. Iako će se oglasi i dalje pojavljivati, Firefox sada razdvaja kolačiće u stvarnom vremenu kako bi odredio koji su potrebni za ispravno funkcioniranje web stranice koju posjećujete, a koji su kolačići zapravo špijuni.

Apple je počeo blokirati kolačiće na svom Safari mobilnom pregledniku počevši od 2017., koristeći algoritam kojeg tvrtka naziva “inteligentna zaštita za praćenje”.

Chrome u međuvremenu i dalje pozdravlja korištenje kolačića na vašem računalu i telefonu. Međutim, tvrtka je prošlog mjeseca objavila da će zahtijevati kolačiće trećih strana kako bi se bolje identificirali, što će im, navodno, omogućiti primjenu bolje kontrole korisnika.

Sama tvrtka Google, putem svoje tvrtke Doubleclick i drugih tvrtki za oglašavanje, je proizvođač kolačića broj 1. u svijetu.

“Kolačići igraju ulogu u privatnosti korisnika, ali uski fokus na kolačiće zamračuje širu raspravu o privatnosti jer je to samo jedan način na koji se korisnici mogu pratiti na web-lokacijama”, kaže direktor sektora Google Crome, Ben Galbraith.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Njemačka policija, kao i mnoge druge policijske službe, sada želi pristup ne samo podacima s mobitela nego i informacijama koje prikupljaju digitalni asistenti poput Google Homea i Amazon Echa

Skriveni uređaj za snimanje zvuka ugrađen u vrata spavaće sobe. Mala kamera instalirana u vrtnoj kućici za ptice. Tajni skupljači mirisa ušiveni u fotelju u dnevnom boravku, kako bi prikupljali tjelesne mirise i bili ubuduće korišteni za praćenje uz pomoć posebno obučenih pasa.

To su samo neke od genijalnih naprava koje je od 1950. do 1990. godine za prisluškivanje i praćenje građana koristila tajna istočnonjemačka policija, poznatija kao Stasi. Mnogi od uređaja danas su izloženi u muzeju Stasija u Berlinu. Međutim, sve je to ništa u usporedbi s pametnim mobitelom u vašem džepu ili virtualnim asistentom u vašem domu, koji prikupljaju podatke o vašim svakodnevnim navikama, piše CNN.

Njemačka policija, kao i mnoge druge policijske službe, sada želi pristup ne samo podacima s mobitela nego i informacijama koje prikupljaju digitalni asistenti poput Google Homea i Amazon Echa. Njemačka namjerava otvoriti raspravu o ovom pitanju na sastanku ministara unutarnjih poslova sljedećeg tjedna.

“Kako bismo se učinkovito borili protiv kriminala, vrlo je važno da savezne i regionalne vlasti imaju pristup podacima koje prikupljaju ti uređaji”, rekao je prošlog utorka glasnogovornik Ministarstva na konferenciji za novinare.

Što je s digitalnom privatnosti?

Izjava glasnogovornika Ministarstva unutarnjih poslova ubrzo je pokrenula alarm kod onih koji prate prava na digitalnu privatnost.

“Potpuno su svjesni da je to neustavno. Očekujem da će se angažirati agencije za zaštitu podataka”, rekla je informatologinja Jeanette Hofmann sa sveučilišta Freie u Berlinu.

“Dom se i dalje smatra svetim mjestom u usporedbi s onim što se događa u javnosti. Mogućnost da se prati sve što radite u svojoj kući te da se ti podaci daju policiji samo na temelju sudskog naloga prilično je zastrašujuća”, dodala je Hofmann.

Gdje je granica digitalne privatnosti?

Njemačka nije jedina zemlja koja se bori s postavljanjem granica digitalne privatnosti. No upravo zbog svoje povijesti Njemačka je posebno osjetljiva na prava privatnosti te ima zakone o privatnosti koji su među snažnijima u svijetu.

Stručnjak za cyber-sigurnost Sven Herpig kaže kako su njemački propisi upravo iz tog razloga podržavali enkripciju podataka: “Politika koju smo imali u prošlih 20 godina kaže: ‘Ne diramo enkripciju, ne popuštamo u zaštiti, ne ugrađujemo stražnja vrata u softver, policija mora pronaći drugi način da dođe do podataka.’ Treba imati na umu povijesno iskustvo nadzora u nacističkom režimu i za vrijeme Stasija. Zato imamo razloga biti protiv vladina nadzora.”

U slučaju digitalnih uređaja kao što su Google Home ili Amazon Echo većina prikupljenih podataka ne nalazi se u Njemačkoj, nego u drugim zemljama, ponajviše u SAD-u. Agencija za sigurnost Europske komisije sastala se u četvrtak kako bi ocijenila prijedlog kojim bi se državama članicama, uključujući Njemačku, omogućio pristup digitalnim informacijama prikupljenima u drugoj zemlji.

“Kriminalci i teroristi zloupotrebljavaju modernu tehnologiju”

“Previše dugo kriminalci i teroristi zloupotrebljavaju modernu tehnologiju za svoje zločine”, rekao je Julian King, predstavnik Agencije za sigurnost.

“Ako postavimo međunarodne standarde za dobivanje pristupa elektroničkim dokazima, radimo korak naprijed i omogućavamo tijelima za provedbu zakona bolju učinkovitost”, dodao je.

Prema Europskoj komisiji, digitalni dokazi potrebni su u 85 posto kriminalističkih istraga, a u dvije trećine tih slučajeva dokaze treba tražiti kod vanjskih pružatelja usluga, posebice u SAD-u. No skupine za digitalna prava u Njemačkoj kritizirale su prijedlog EU-a ukazujući na to da njemački strogi zakoni o privatnosti tako mogu biti potkopani te da trenutačni prijedlog ne uzima u obzir činjenicu da kazneno djelo počinjeno u jednoj zemlji ne mora nužno biti kazneno djelo u drugoj zemlji.

(index.hr)

Izvršni direktor kompanije Huawei Richard Yu je, kako se izvješćuje, izjavio kako će njegova tvrtka razviti vlastiti operativni sustav koji će podržavati Android aplikacije, što potencijalno može smanjiti učinak američkih sankcija na ovu kompaniju

Prema izvješćima kineskih stranica Caijing i Phoenix Network Technology, direktor Yu, koji predvodi Huaweiovu poslovnu grupu za potrošače, izjavio je grupi WeChat da vlastiti operativni sustav tvrtke može biti spreman već ove jeseni ili najkasnije do sljedećeg proljeća.

Yu je rekao da će operativni sustav biti kompatibilan sa svim Android aplikacijama i možda čak i poboljšati njihove performanse.

Yu je rekao da kineski komunikacijski div radi na takvom operativnom sustavu od 2012. godine.

Iako je Huaweiov vlastiti OS možda već u razvoju pet godina, brzo prebacivanje na novi opaerativni sustav je ključno za tehnološku tvrtku, koja je nedavno preuzela vodstvo ispred kompanije Apple da postane drugi najveći proizvođač pametnih telefona na svijetu.

Nakon optužbi da špijuniraju za kinesku vladu, američki predsjednik Donald Trump izdao je nalog kojim se zabranjuje američkim tvrtkama da kompaniji Huawei dobavljaju dijelove ili tehnologiju.

Iako je Huaweiu odobren 90-dnevni dodatni period za nastavak poslovanja s američkim tvrtkama, nakon čega će ova kompanija izgubiti pristup Googleovim aplikacijama i uslugama, te će joj biti uskraćeni Intelovi i Qualcomm čipovi.

Huawei je demantirao optužbe za špijuniranje, a osnivač tvrtke i generalni direktor Ren Zhengfei izjavio je u subotu kako se tvrtka već dugo priprema za to.

Napad na Huawei dolazi usred dvogodišnjeg trgovinskog rata između Washingtona i Pekinga i panike u SAD-u zbog navodnih sigurnosnih opasnosti kineske tehnologije.

Američko ministarstvo domovinske sigurnosti izdalo je u utorak dopis tehnološkoj industriji u kojem upozorava da dronovi proizvedeni u Kini možda prenose podatke svojih korisnika kineskim obavještajnim agencijama. Ono što zapravo Google radi u svim svojim uređajima po cijelom svijetu, ironično.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američki Google čiji je mobilni sustav Android ugrađen u ogroman dio pametnih telefona u svijetu, objavio je u nedjelju da počinje otkazivati suradnju kineskom Huaweiju

Huawei koji se nalazi među kompanijama koje Washington ocjenjuje opasnima za nacionalnu sigurnost.

Huawei će tako izgubiti pristup Googleovim aplikacijama i uslugama, poput Gmaila, Google Play Storea i drugih. Ta se informacija tiče novih korisnika, dok će trenutni korisnici Huaweijevih pametnih telefona s Google aplikacijama moći i dalje koristiti te aplikacije, kao i skidati nova ažuriranja za te aplikacije.

U jeku trgovinskih tenzija s Pekingom, Donald Trump zabranio je prošli tjedan američkim kompanijama da trguju sa stranim telekomunikacijskim tvrtkama koje su procijenjene kao opasne za nacionalnu sigurnost. To je mjera koja je prije svega ciljala Huawei, kineski telekomunikacijski gigant.

Tvrtka se nalazi na popisu sumnjivih kompanija koji je izradilo ministarstvo trgovine, a s kojima se ne može surađivati bez zelenog svjetla američkih vlasti. Google je objavio da se uskladio s tom uredbom i da “razmatra implikacije te odluke”.

O prilično radikalnom potezu Googlea u ponedjeljak ujutro oglasili su se iz Huaweija priopćenjem za medije koje je vrlo oprezno intonirano.

- Huawei je dao značajan doprinos razvoju i rastu Androida širom svijeta. Kao jedan od ključnih globalnih partnera Androida, blisko smo surađivali s njihovom platformom otvorenog koda kako bismo razvili ekosustav koji je koristio i korisnicima i industriji.

Huawei će nastaviti pružati sigurnosna ažuriranja i usluge nakon prodaje svim postojećim Huawei i Honor pametnim telefonima i tabletima, kako onima koji su prodani tako i onima koji su na zalihama.

Nastavit ćemo s izgradnjom sigurnog i održivog softverskog ekosustava kako bismo svim korisnicima globalno pružili najbolje iskustvo – stoji u priopćenju kineske tvrtke. Nadalje, Huawei podsjeća i na službene izjave Googlea i Androida povodom nastale situacije.

Google je tako rekao da će za korisnike njihovih usluga Google Play i Google Play Protect i dalje funkcionirati na postojećim Huawei uređajima, dok su iz Androida poručili da se pridržavaju svih zahtjeva američkih vlasti. I oni su dodali da će usluge kao što su Google Play i sigurnosne usluge Google Play Protect i dalje funkcionirati na postojećim Huawei uređajima.

Što ta odluka zapravo znači za sve korisnike koji imaju mobitele tog kineskog proizvođača?

Google je u nedjelju izazvao pravi potres na tržištu smartphonea kad je donio odluku o prekidu suradnje s kineskim tehnološkim divom Huaweijem u području prijenosa hardwarea, softwarea i svih tehnoloških usluga, osim onih čije “open source” licence određuju da su dostupne u javnoj domeni.

No, to ne znači da trenutni korisnici Huaweijevih smartphonea i ostalih uređaja trebaju paničariti. Kako navodi Reuters, oni će i dalje moći koristiti, ažurirati i skidati aplikacije preko Googlea, rekao je glasnogovornik američke tehnološke kompanije.

- Za korisnike naših usluga Google Play i zaštite iz Google Play Protecta te usluge će i dalje funkcionirati na Huaweijevim uređajima – rekao je glasnogovornik.

Dodatne detalje nije otkrivao, samo je kazao da se razmatraju implikacije odluke koja je donesena.

No, problem nastaje za korisnike budućih modela i verzija Huaweijevih pametnih telefona – oni koji će i dalje koristi operativni sustav Android izgubit će pristup Google Play Storeu, Gmailu i YouTubeu, kao i internet pregledniku Chrome.

- Huawei će moći koristiti samo javno dostupne verzije Androida i neće imati pristup Googleovim servisima i aplikacijama – rekao je izvor iz Googlea za Reuters.

iz Androida su na Twitteru također potvrdili da će usluge Google Playa i Google Play Protecta i dalje funkcionirati za postojeće korisnike.

(jutarnji.hr)

Mnogo je razloga zašto je elita koja je prisilila zviždača NSA-e (Nacionalne sigurnosne agencije) i osnivača Wikileaksa Juliana Assangea da postane zatvorenik vlastitog doma, a kasnije i izbjeglica azilant koji je morao živjeti sedam godina u Ekvadorskom Veleposlanstvo u Londonu

Možda najveći razlog njegove hrabrosti je razotkrivanje Googleovog izdajničkog dogovora s globalističkom “dubokom državom”.

Godine 2013. Assange je objavio članak o nevjerojatnim milijunima dolara koje je Google prihvatio od NSA-e kao plaćanje za suradnju sa programom “PRISM”, špijunske i nadzorne agencije.

Kao što smo izvijestili u to vrijeme, PRISM-a je golemi infrastrukturni sustav koji je razvila NSA i koji joj je omogućio da u osnovi “presretne gotovo sve pozive” bez naloga ili vjerojatnog uzroka – u izravnom kršenju Ustava Sjedinjenih Država.

Assange je posebno pisao o susretu s Googleovim tadašnjim predsjednikom i izvršnim direktorom Ericom Schmidtom, koji se pojavio na Assangeovim vratima zajedno s još troje ljudi dok je bio u kućnom pritvoru.

Ali to nije bio prijateljski posjet, već ono što je Assange shvatio da Google djeluje u ime američkog State Departmenta, koji je tada bio pod kontrolom neuspješnog predsjedničkog kandidata na izborima 2016. godine – Hillary Clinton.

“Moglo bi se pretpostaviti da je dolazak kod mene u veleposlanstvo bila gesta kojom su on i ostali veliki dječaci u Googleu potajno rekli da su bili na našoj strani: da podržavaju ono za što se mi u WikiLeaksu borimo: pravda, transparentnost vlade i privatnost za pojedince. Ali to bi bila lažna pretpostavka” – napisao je Assange.

“Njihov je program bio mnogo složeniji i, kako smo saznali, bio je nerazdvojan od onoga što predstavlja američki State Department.”

Googleova zasjeda Julianu Assangeu mogla se pratiti do Hillary Clinton i njezinih prijatelja

Schmidt i njegova tročlana četa “duboke državne” naveli su Assangea da vjeruje da su tamo radili “istraživanje” za knjigu koju je Schmidt pisao pod naslovom “The New Digital Age” za koju je u recenziji Assange kasnije napisao da je “manje od entuzijazma” što je objavljeno u New York Timesu. Ali ono što je Assange shvatio bilo je da je njegov sastanak sa Schidtom bio više od knjige i da je sama knjiga bila više od pukog prenošenja informacija čitateljima.

Ispostavilo se da su sve tri osobe koje su bile s Schmidtom tijekom tog posjeta sve došle iz State Departmenta pod upravljanem Hillary Clinton. Tu je bila Lisa Shields, tadašnja djevojka Erica Schmidta koja je bila potpredsjednica za komunikacije u Vijeću za vanjske odnose (CFR); Scott Malcolmson, bivši viši savjetnik State Departmenta; i Jared Cohen, osobnog savjetnika Condoleezze Rice i Hillary Clinton.

“Taj Googleov posjet dok sam bio u kućnom pritvoru bio je, kako se ispostavilo, neslužbeni posjet State Departmenta” – kaže Assange u svom članku o onome što se dogodilo tog hladnog dana, sve pod vodstvom tadašnje šefice State Departmenta, Hillary Clinton.

Ono što je Assange naučio je da su Google i “duboka država” postali jedno te isto. Vrata koja postoje između najpoznatije svjetske tražilice i najkorumpiranije elite koja “vuče konce” na planeti, drugim riječima, su i vjerojatno još uvijek jesu koristi bila od velike koristi – a milijuni Amerikanaca još uvijek misle da je to teorija zavjere.

“Jared Cohen bio je koautor knjige Erica Schmidta, a njegova uloga kao mosta između Googlea i State Departmenta govori o tome kako američka sekuritokracija funkcionira” – otkrio je Assange, navodeći mnoge načine na koje je Google uvukao svoje pipke u federalnu “duboku državu”, i obrnuto.

“Cohen je zapravo Googleov direktor promjene režima. On je State Department koji kanalizira Silicijsku dolinu.”

Važno je imati na umu da su izvori Wikileaksa dodatno razotkrili Cohena koji je prethodno radio u inozemstvu kako bi utjecao na vanjsku politiku u ime “duboke države”.

On nije samo pokušao uvjeriti četiri velike afganistanske tvrtke za mobilnu telefoniju da premjeste svoje antene u američke vojne baze, nego je također pomogao u razvoju anti-Hezbollah Shia istraživačkog centra u Libanonu.

Novi-Svjetski-Poredak.com