Istraživanja i dalje dokazuju opasnosti koje se kriju iza pasteriziranog mlijeka, a jedno od njih je identificiralo bakterije koje formiraju spore koje ne samo da preživljavaju pasterizaciju mlijeka, nego su u stanju i bujati, kao rezultat topline

Određene bakterije imaju mogućnost formiranja čvrstih, zaštitnih endospora što im omogućava da prežive ekstremne uvjete. Znanstveni stručnjaci za hranu su identificirali Paenibacillus bakterije kao dominantne sporogene bakterije u mlijeku.

Već je poznato da pasterizacija mlijeka može pretvoriti proteine i masti u nove konfiguracije. Stvaraju se novi proteini s ponavljajućim aminokiselinama, a oni imaju važnu ulogu u razvoju nekoliko bolesti.

Pasterizirano mlijeko je možda jedno od najvažnijih nutricionistički deficitarnih pića ne prikladno označeno kao “savršena hrana.” Zdravstveni dužnosnici čak izdaju savjetodavna upozorenja kako bi se osiguralo da oni s oslabljenim imunološkim sustavom, konzumiraju samo pasteriziranu hranu. No istina o pasterizaciji je da ona denaturalizira mlijeko. Ono time mijenja svoju kemijsku strukturu, uništava hranjive tvari i u konačnici rezultira formiranjem slobodnih radikala u tijelu.

Važno je istaknuti da kravlje mlijeko kao hrana uopće i nije namjenjeno ljudima već potomcima vlastite vrste. Ne prikladno je za ljudski organizam zbog svog proteina kazeina koji je ustvari ljepilo i šteti organizmu baš poput glutena iz pšenice. Svo kravlje mlijeko (konvencionalno i organsko) ima 59 aktivnih hormona, alergene, masnoće i kolesterol. Kravlje mlijeko također može imati mjerljive količine herbicida, pesticida, dioksina (do 200 puta više u odnosu na sigurnu razinu), do 52 snažna antibiotika, krv, gnoj, izmet, bakterije i viruse.

Pasterizacija uništava enzime, smanjuje sadržaj vitamina, denaturalizira krhke mliječne bjelančevine, uništava vitamin C, B12 i B6, ubija korisne bakterije, promiče patogene i povezano je s alergijama, kolikama u dojenčadi, razvojnim poremećajima kod djece, osteoporozom, artritisom, bolestima srca i rakom.

Druga važna stvar glede pasterizacije je mišljenje da se time stvara “mrtav” proizvod, međutim, to nije točno. Istraživanja pokazuju da određene bakterije ne samo da preživljavaju pasterizaciju, nego su u stanju i reproducirati se.

Istraživači s poljoprivrednog koledža Cornell su identificirali bakteriju Paenibacillus kao najvažniju bakteriju koja formira spore u mliječnim proizvodima, a tvrde da rast Paenibacillus bakterije stimulira toplinska obrada poput pasterizacije. Sojevi ove bakterije mogu preživjeti ekstremne uvjete i sposobne su preživjeti jednako visoku toplinu kao i hlađenje.

Zdravstvene posljedice dugotrajnog konzumiranja tih bakterija još nisu poznate, no istraživanja pokazuju da one mogu omesti mliječnu formulu i ostale prehrambene proizvode.

Neki prerađivači mlijeka su povećali temperaturu pasterizacije, u pokušaju da se unište sporogene bakterije. Prva izvješća pokazuju da ove mjere samo dovode do još više kvarenja. Još nije poznato jesu li ove bakterije prisutne i u fermentiranim mliječnim proizvodima.

Što zapravo stoji iza priče o pasterizaciji?

Primarna tvrdnja prehrambene industrije otkriva sve: da bi se prehranilo 7 milijardi ljudi na planeti, znanstvenici vjeruju da se hrana mora ozračiti, pasterizirati i sterilizirati u interesu javne sigurnosti.

Viši stručni znanstvenik za hranu, Toby MacDonald, kaže da je jedini način da se zaštiti stanovništvo onaj kroz aktualne i modificirane sterilizacijske tehnike koje će hranu učiniti sigurnom za sve. On ističe: “Sadašnje i modificirane metode, uključujući zračenje i pasterizaciju su vrlo učinkovite u smanjenju štetnih bakterija i patogena u opskrbi hranom.

Porast od 50% prehrambene potražnje do 2030. će zahtijevati više sredstava u infrastrukturi praćenja hrane, tako da sva hrana s potencijalom za proizvodnju može biti ispravno sterilizirana kako bi se spriječile toksičnosti.”

Zašto bi se hrana morala ozračiti, sterilizirati i pasterizirati?

Hrana se kao takva sve manje lokalno uzgaja, sve je preusmjereno na ogromne poljoprivredne površine pod nadzorom velikih industrija gdje se hrana uzgaja za tov i za ljudsku prehranu. Tretira se pesticidima, herbicidima i umjetnim gnojivom, genetski se modificira i time se otvara put razvoju brojnih super bakterija. Intenzivnom poljoprivredom se zapravo nutricionistička vrijednost hrane smanjuje te se zamjenjuje raznim kemikalijama, koje uništavaju ljudski organizam, kako bi se osigurao veći prinos, sigurniji transport i kao krajnji i jedini cilj, osigurao profit, a ne zdravlje ili dostupnost hrane.

Organska poljoprivreda na lokalnoj razini je jedini održivi način koji može pružati kvalitetne proizvode i ograničiti rast ovih super bakterija kao i svih ostalih patogena, a u cilju naše zdrave prehrane i zdravlja koje proizlazi iz nje.
 
(nexus-svjetlost.com/uredio:NSP)

Smatra se da svaka peta osoba pati od urastanja noktiju, što je prilično neugodna i bolna pojava. Urastanje notko uglavnom nastaje kao posljedica nepravilnog rezanja noktiju. Pravilno je da se nokti režu ravno, a ne zaobljeno u kutovima

Urastao nokat na nožnom prstu je stanje u kome se ruba noktiju usjece u okolnu kožu. Obično nokat urasta na palcu noge, na jednoj ili na obje strane. Urastao nokat može nastati kada deformiran nokat na nožnom prstu raste nepravilno u kožu ili kada koža oko noktiju raste brže nego inače i prekriva dio rubova noktiju.

Nošenje uske, neudobne obuće (sportaši, posebno nogometaši su izloženi riziku jer uske tenisice i neprestani udarci lopte mogu oštetiti nokat) može izazvati ili pogoršati simptome nastale zbog uraslog nokta.

Urastao nokat može u početku biti bez simptoma, ali kasnije regiji oko uraslog nokta može postati bolna, osobito kada postoji konstantan pritisak na navedeno mjesto. Područje je obično crveno i može biti toplo. Ako se ne liječi, mjesto urastanja je sklono infekciji.

Jednom zaraženo, područje postaje bolno, crveno, s otokom. Gnoj može se akumulira ispod kože pored nokta i da se cijedi okolo. Ukoliko je urastao nokat izazvao infekciju, osjećat ćete nelagodu u stopalu, bilo da hodate, stojite ili sjedite.

Kod urastanja nokta se preporučuje odlazak liječniku, gdje se najčešće poteže za uklanjanjem cijelog nokta. Postupak se radi pod anestezijom tako da ne boli, ali je oporavak dug radi rasta novog nokta. Neka vam ipak zbog svega toga, odlazak liječniku bude zadnja opcija. Pokušajte prije toga problem riješiti prirodnim putem, a mi ćemo vam otkriti par načina kako to učiniti:

• Umočite urasli nokat u vruću vodu da nokat omekša. Jednom kad je mekan koristite steriliziranu iglu da biste nadigli urasli dio nokta i umetnuti mali komad vate ispod nokta. To će pomoći dignuti nokat da može rasti normalno. Mijenjajte komad vate svakodnevno.

• Limun obloga – zavežite krišku svježeg limuna, koji djeluje poput sredstva za omekšavanje oko problematičnog prsta i ostavite preko noći da djeluje. Kad nokat bude dovoljno savitljiv da ga se može lagano izvući iz mesa, podrežite ga, a zatim stavite tanku nit sterilne vate ispod kutnog dijela nokta da biste ga odigli od kože dok ne izraste. Vatu mijenjajte svaki dan.

• Kupka od preslice – isitnjenu suhu preslicu prelijte kipućom vodom, ostavite da odstoji prekrivena 2-3 sata i ocijedite. Prije uporabe tekućinu zagrijati i umakati urašteni nokat 20-30 minuta.

• Oblog od lanenog brašna – sjemenke lana treba samljeti i uz stalno miješanje dodavati vruću vodu dok ne postane kaša. Kašu staviti na komad gaze, previti nokat I ostaviti da djeluje preko noći.

• Oblog za nokat koji se gnoji od patlidžana – tijekom dana nekoliko puta stavite na nokat plošku patlidžana.

• Njega uraštenog nokta poslije gnojenja – brašno i med umiješati u kašu, staviti na komad gaze i time previti nokat. Nakon skidanja obloga, prst isprati čajem od kamilice.

 
(woman.ba/uredio:nsp)