Zviždač i bivši zaposlenik američke agencije NSA, Edward Snowden, osudio je odluku EU-a da donese vrlo kontroverzan Zakon o autorskim pravima za kojeg kritičari tvrde da će ukinuti slobodu govora

Ubrzo nakon što je Europski parlament glasovao za usvajanje Članka 13. u utorak, Snowden koji trenutno živi u Rusiji, je na Twitteru izrazio svoje gnušanje zbog odluke o usvajanju direktive kojom će se odgovornost prebaciti na web platforme kako bi se strože provodila autorskih prava.

Pišući na njemačkom, Snowden je ciljao na njemačku vladajuću koaliciju CDU/CSU, pozivajući ljude da kazne ove stranke na sljedećim izborima.

“Nikad ne zaboravte što su vam ovdje učinili. Budući da je CDU/CSU i EP glasovao za ukidanje internetske slobode, internet nikada više ne smije glasati za CDU, CSU i EP. #nieMehrCDU” – napisao je.

Bjegunac, kako ga zove američka vlada, također je iskoristio prigodu da bi kritizirao stav EU-a o učinkovitom protjerivanju zviždača od strane SAD-a.

Snowden je većim dijelom dobio široku potporu zbog kritike njemačkih vladajućih stranaka, koje, unatoč tome što su barem aludirale na pokušaj odgađanja glasovanja u skladu s člankom 13, nisu spriječile da izglasavanje bude provedeno.

Članak 13. suočava se s ozbiljnim kritikama budući da ga je Europska komisija prvi put predložila prije dvije godine i izazvala velike proteste u posljednjem trenutku diljem Njemačke u danima prije konačnog glasovanja.

Kritičari tvrde da su zastupnici u Europskom parlamentu odbili ponovno razmotriti predložene zakone i učinkovito izglasavanje novih pravila koja će imati dalekosežne posljedice za proizvođače sadržaja i prosječne građane EU.
 

Vergiss nie, was sie hier gemacht haben. Da die @CDU_CSU_EP gestimmt hat für nie mehr Internetfreiheit, muss das Internet für nie mehr @CDU_CSU_EP stimmen. #nieMehrCDU https://t.co/fyGLXfGw3n

— Edward Snowden (@Snowden) March 26, 2019

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Prethodno rukovodstvo SAD-a se suzdržalo od glasovanja o simboličkom dokumentu, no ove godine, pod Donaldom Trumpom, SAD je postala jedina država koja je glasala “NE” uz Izrael za ovu rezoluciju

Izrael je kazao kako je njegova suverenost nad Golanskom visoravni trajna, nakon što je SAD prvi put odbacio simboličnu rezoluciju UN-a koja poziva židovsku državu na okončanje okupacije sirijskog teritorija kojeg je osvojila 1967. godine.

„Izrael će ostati zauvijek na Golanskoj visoravni, a Golanska visoravan će zauvijek ostati u našim rukama”, izjavio je Benjamin Netanyahu u nedjelju kroz zahvalu američkom vodstvu za glasovanje protiv poziva Ujedinjenih naroda u petak na povratak Golanske visoravni Siriji.

Netanyahu je napomenuo kako Izrael radi sa SAD-om “već neko vrijeme” u napuštanju pasivne podrške Washingtona neobvezujućoj rezoluciji pod naslovom “Okupirana sirijska Golanska visoravan”.

Prethodno rukovodstvo SAD-a se suzdržalo od glasovanja o simboličkom dokumentu, no ove godine, pod Donaldom Trumpom, SAD je postala jedina država koja je glasala “NE” uz Izrael za ovu rezoluciju.

Međutim, sa 151 glasova ZA i 14 suzdržanih, odluka Specijalne političke komisije za i dekolonizaciju – ipak je usvojena.

Dokument traži okončanje izraelske okupacije Golana, istodobno pozivajući Tel Aviv na suzdržavanje od gradnje naselja i nametanja izraelskog državljanstva aramejskom stanovništvu.

Golanska visoravan, ranije poznata kao Sirijska visoravan je plato na granici između Izraela, Libanona, Jordana i Sirije. Pod okupacijom je Izraela od Šestodnevnog rata sa Sirijom, 1967. godine, te ponovno 1973. godine nakon Jomkipurskog rata.

Dok se Tel Aviv suzdržavao od širenja suvereniteta nad Golanom više od deset godina, 1981. je židovska država aneksirala to područje.

Građanima Golana je ponuđeno puno izraelsko državljanstvo pod Zakonom o Golanskoj visoravni iz 1981. godine, međutim, samo je manjina promijenila svoju odanost od Sirije prema Izraelu. Unatoč snažnoj osudi Damaska, prošli je mjesec Izrael uveo izbore u lokalnim vijećima na tom teritoriju.

Izrael trenutno uživa u najpovoljnijim odnosima sa SAD-om pod administracijom Donald Trumpa, koji se naklonio snažnom domaćem izraelskom lobiju u podupiranju zahtjeva Tel Aviva, zanemarenih od strane prijašnjih američkih vlada.

Tijekom Trumpovog predsjedanja, Washington je blokirao palestinske težnje za državnošću. U najkontroverznijem potezu, Trump je prepoznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela i premjestio američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u ovaj sveti grad.

Mjesecima nakon ovog poteza američki veleposlanik David Friedman nagovijestio je kako bi Washington mogao uskoro priznati izraelsku autonomiju nad Golanskom visoravni.

“Ja osobno ne mogu zamisliti situaciju u kojoj će se Golanska visoravan vratiti Siriji” – rekao je u rujnu novinama Israel Hayom. “Iskreno ne mogu zamisliti situaciju u kojoj Golanska visoka nije dio Izraela, za sva vremena”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Makedonija je pristala promijeniti svoje ime u Sjevernu Makedoniju kako bi okončala desetljećima dug spor s Grčkom, što između ostalog sprečava ulazak bivše jugoslavenske republike u EU i NATO

“Makedonija će se zvati Republika Sjeverna Makedonija ili Severna Makedonija” – priopćio je u utorak Zoran Zaev, premijer te zemlje.

Novi će naziv biti korišten na domaćem i međunarodnom planu, dok će Makedonija donijeti relevantnu izmjenu svog Ustava, dodao je Zaev.

Najava je došla nakon telefonskih razgovora s grčkim kolegom Alexisom Tsiprasom u utorak. Tsipras je kazao kako je Atena zaključila “dobar posao koji pokriva sve preduvjete koje je postavila grčka strana”, kako je rekao predsjednika Grčke, Prokopis Pavlopoulos, o rezultatima pregovora.

Razdoblje spora između Atene i Skoplja traje od 1991. godine, kada se Makedonija odvojila od Jugoslavije i proglasila neovisnost.

Grčka je tvrdila da je susjedna zemlja nazivom Republika Makedonija objavila teritorijalne pretenzije grčke sjeverne pokrajine, također nazvane Makedonija.

Zbog spora oko imena, Grčka je stavila veto na pokušaj Skoplja da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u. Zemlja je također prihvaćena u UN-u 1993. godine kao Bivša jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM).

Novi naziv Makedonije bit će stavljen na referendum, koji će se održati u jesen. Također ga moraju ratificirati i makedonski i grčki parlamenti.

Međutim, izglasavanje imena “Sjeverna Makedonija” u grčkom parlamentu moglo bi postati problem jer je većina stranaka prethodno odbacila bilo kakve kompromise na tu temu.

“Ne slažemo se i nećemo glasati za bilo kakav dogovor, uključujući ime “Makedonija”, rekao je Panos Kammenos, grčki ministar obrane i šef desnice Neovisne grčke stranke.

Zastupnici parlamenta su potpomognuli popularno mišljenje dok je u veljači stotine tisuća Grka marširalo u znak prosvjeda protiv upotrebe naziva “Makedonija” susjedne zemlje. U Makedoniji je u proljeće bilo skupova koji su tražili da se ime zemlje ostavi.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Socijalist Pedro Sanchez (46) preuzeo dužnost i prisegnuo pred kraljem Filipom VI., prije nego je postao premijer i nakon nedavnog sastanka Bilderberg grupe

Novi španjolski premijer socijalist (PSOE) Pedro Sanchez (46), ekonomist bez iskustva vladanja, prisegnuo je pred španjolskim kraljem Filipom VI. u palači Zarzuela nakon što je zastupnički dom izglasao nepovjerenje premijeru Marianu Rajoyu.

Sanchez je prvi u povijesti španjolski premijer koji nije prisegnuo držeći ruku na Bibliji, a u dvorani nije na zidu bilo ni raspelo.

Formirat će jednobojnu socijalističku vladu u kojoj će biti i najmanje jedan predstavnik Katalonske socijalističke stranke koja je dijelom PSOE-a. I nova katalonska vlada je prisegnula, a njezin predsjednik Quim Torra kazao je da ta vlada prihvaća mandat za osnivanje nezavisne države.

Preuzmimo rizik

“Razgovarajmo, preuzmimo svaki na sebe određeni rizik, sjednimo se za stol i razgovarajmo, vlada s vladom”, poručio je katalonski čelnik Quim Torra novom španjolskom premijeru Sanchezu, koji je ujedno sedmi španjolski premijer od pada Franca.

Sáanchez govori o novoj povijesnoj stranici te jamči štovanje ugovora s Europskom unijom. Za promjenu vlade odlučujući su bili glasovi Baskijske nacionalne stranke (PNV) čijih je pet zastupnika najavilo da će poduprijeti Španjolsku socijalističku radničku stranku (PSOE).

Rajoya su ispred parlamenta dočekali njegovi sljedbenici kličući mu “predsjedniče, predsjedniče!”, a on se zaustavljao da pozdravi prisutne.

“Bilo je korumpiranih osoba u Pučkoj stranci (PP), točno, ali PP nije korumpirana stranka”, kazao je Rajoy koji je upravo zbog korupcijskog skandala (tzv. slučaj Gürtel, korupcija i crni fondovi) koji je pogodio neke čelnike Pučke stranke i izgubio premijersko mjesto. Nije ni socijalistička stranka potpuno čista. I među njezinim članovima ima korumpiranih.

Rijetko koja stranka koje je bila na vlasti nema među članovima i onih koji rado primaju novac. Sada dolazi do nove faze, pravog seljenja. Pravi potres nastat će idućih dana kada će doći do smjene najmanje 1300 dužnosnika, savjetnika u ministarstvima, vladinih povjerenika, veleposlanika, ljudi koje je postavljao desni centar Mariana Rajoya.

Bit će zamijenjeni ljudima vezanim uz Sancheza i njegove buduće ministre. Tko je Sánchez? Već je bio socijalistički čelnik u razdoblju od 2014. do 2016., ali je nakon poraza socijalista na parlamentarnim izborima morao dati ostavku.

onovno je, iznenada, na kongresu u lipnju prošle godine osvojio čelništvo. Profesor je ekonomske strukture i povijesti ekonomske misli na pravnom fakultetu sveučilišta Camilo Jose Cela u Madridu.

Radio u BiH

Oženjen je i ima dvije kćeri. Gimnaziju i ekonomski fakultet završio je u Madridu. Magistrirao je ekonomsku politiku EU i javno upravljanje na sveučilištu u Bruxellesu.

Pedro Sanchez član je PSOE-a od 1993., a kada je imao 26 godina bio je savjetnik socijalistu Dührkopu u Europskom parlamentu, a zatim je bio šef kabineta Visokog predstavnika UN-a u Bosni i Hercegovini Carlosa Westendorpa tijekom rata na Kosovu.

Kralj Filip VI. mu je već jednom povjerio mandat za sastav vlade. Bilo je to 2. veljače 2016. Sánchez je pokušao sastaviti vladu s pokretom Ciudadanos, ali nije dobio povjerenje parlamenta (131 glas za, 219 protiv).

Sada bi trebao imati više uspjeha na čelu “jednobojne” socijalističke vlade, ali ima potporu, osim katalonskih socijalista, i pokreta Podemos te nekih malih stranaka.

Sanchez je u svibnju 2018. zatražio glasovanje o nepovjerenju vladi Mariana Rajoya zbog skandala Gürtel te su se njegovoj stranci pridružili zastupnici Podemosa i drugih manjih stranaka. Za njegov prijedlog glasovalo je 180 zastupnika, a 169 ih je bilo protiv i tako je Sánchez automatski preuzeo vlast.

Pedro Sanchez je prisustvovao 2015. godine tajnovitom sastanku Bilderberg grupe zajedno sa španjolskim kolegama Anom Botín, predsjedateljicom banke Banco Santander i Juanom Cebrian, izvršnim predsjednikom grupe PRISA.
 
(vecernji.hr)

Par dana prije i na dan izbora u Rusiji Središnja izborna komisija Rusije je pretrpila težak hakerski napad usmjeren na informacijski centar, izjavio je tajnik tijela

Web stranica Povjerenstva je došla pod DDoS napad iz 15 zemalja.

“Registrirali smo u stvari cyper-napad na naš informacijski centar”, izjavio je tajnik povjerenstva Maya Grishina.

Web stranica Građanskog vijeća za promatranje izbora je također pala nakon hakerskog DDoS napada, izvijestila je RIA, dodajući da je problema sada više nema.

Web stranica Povjerenstva također je napadnuta nedugo nakon početka glasovanja. Distribucijski denial-of-service (DDoS) napad je imao vrhunac u nedjelju između dva i pet sati, izjavila je predsjednica Ella Pamfilova.

Napad je došao iz 15 zemalja, kaže Pamfilova.

Državni automatizirani sustav Vybory (‘Izbori’), međutim, ne može biti izložen hakerskim napadima, budući da nije povezan sa globalnom mrežom, rekla je Pamfilova.

“Nemoguće je doći do njega” – dodala je.

Kad su svi glasački listići izbrojeni nakon zatvaranja biračkih mjesta, podaci će se ubacivati u sustav, zajedno sa informacijama iz glasačkih kutija sa skenerama i potpuno elektroničkim uređajima za glasovanje.

Šef državne telekom korporacije Rostelecom, Mikhail Osejevsky, ranije je rekao da su hakerski napadi na raznim ruskim web stranicama povećali svoj broj u danima prije izbora.

U subotu su napadnuti ruski medijski centar Roskomnadzor i internetska prodaja Lenta. (RT)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Dosadašnji predsjednik Češke Miloš Zeman osvojio je novi petogodišnji mandat u drugom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji, obavila je češka agencija ČTK, a njegov protukandidat Jirži Drahoš priznao je poraz, prenosi Reuters

„Želio bih čestitati pobjedniku izbora Milošu Zemanu“, kazao je Drahoš okupljenim pristšama.

Navodi se da je nakon prebrojanih rezultata iz 94,95 posto izbornih jedinica, Zeman (73) je osvojio 52,16 posto glasova, dok bivši predsjednik Akademije znanosti Češke Drahoš (68) ima 47,83 posto glasova.

Zeman se zalaže za bliže odnose sa Rusijom i Kinom, dok je Drahoš naklonjen EU.

Reuters je ranije objavio da mnogi na ove izbore gledaju kao na referendum na kojem se građani izjašnjavaju o aktualnom predsjedniku Zemanu, bivšem premijeru lijevog centra koji je napravio oštar zaokret nadesno.

Zeman je, u prvom krugu glasanja prije dva tjedna, osvojio najviše glasova od ukupno devet predsjedničkih kandidata, ali ipak nedovoljno da bi izbjegao drugi krug, podsjetila je agencija AP.

Zeman je osvojio 38,6 posto, a Drahoš 26,6 posto glasova u utrci za predsjednika zemlje, koji tijekomm petogodišnjeg mandata ima pretežno ceremonijalnu ulogu. Prema Ustavu Češke, predsjednik bira premijera poslije općih izbora.

Češka vlada predvođena Andrejem Babišem podnijela je ostavku u srijedu pošto joj je izglasano nepovjerenje, ali je Zeman odmah zatražio od Babiša da opet pokuša formirati vladu. Zeman je izjavio da će, čak i ako izgubi na izborima, Babiša postaviti na mjesto premijera prije nego što mu istekne predsjednički mandat, 8. marta.

Zeman: Ovo je moja posljednja politička pobjeda

Miloš Zeman je nakon objavljivanja rezultata izbora, izjavio da je ovo njegova posljednja politička pobjeda.

Obraćajući se pristašama, Zeman je obećao da će „raditi kao i do sada“.

„Ovo je moja posljednja politička pobjeda, neće biti političkih poraza“, rekao je Zeman, prenosi Reuters.

Putin je čestitao Zemanu na izbornoj pobjedi

Predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao je Milošu Zemanu što je ponovo izabran za predsjednika Češke, objavila je press-služba Kremlja.

Ruski predsjednik je u čestitci naglasio da su „rezultati održanih izbora potvrdili visoki autoritet Miloša Zemana kao iskusnog i odgovornog političara koji ostvaruje interese i težnje češkog naroda“.

„Vladimir Putin je naveo da Rusija visoko vrednuje principijelni stav Miloša Zemana kada je riječ o razvijanju prijateljskih rusko-čeških odnosa i obostrano korisnoj suradnji na raznim područjima“, navedeno je u saopćenju.

Ruski lider je potvrdio spremnost da se nastavi konstruktivni zajednički rad na bilateralnim i međunarodnim pitanjima i poželio Zemanu zdravlje, sreću i nove uspjehe u državnoj djelatnosti.
 
(sputniknews.com)

SAD je samo jedna od 13 država koje su glasale protiv UN-ove rezolucije koja osuđuje određivanje smrtne kazne homoseksualnim osobama

Iako je rezolucija uspješno izglasana, SAD se pridružio Saudijskoj Arabiji, Iraku i Kini u glasovanju protiv nje. Rezolucija UN-ovog Vijeća za ljudska prava osudila je određivanje smrtne kazne kao sankcije za ponašanja kao što su krivovjerstvo, bogohuljenje, preljub i dobrovoljni istospolni odnosi.

SAD dao potporu Saudijskoj Arabiji

Rezolucija je također napala određivanje smrtne kazne osobama s poteškoćama u razvoju, maloljetnicima i trudnicama te istaknula ozbiljnu zabrinutost da se smrtna kazna zbog preljuba u većini slučajeva izriče ženama.

SAD je podupro dva prijedloga izmjene rezolucije koji navode da smrtna kazna “nije nužno kršenje ljudskih prava” te da nije oblik mučenja, “iako u nekim slučajevima može dovesti do mučenja”. SAD je također dao potporu amandmanu Saudijske Arabije koja je navela da svaka država ima pravo odrediti vlastite zakone i kazne.

SAD se protivi općem ukidanju smrtne kazne

Unatoč glasovima protiv, nova rezolucija usvojena je s 47 glasova za. Trenutno šest država određuje smrtne kazne homoseksualnim osobama: Iran, Saudijska Arabija, Sudan, Jemen, Nigerija i Somalija. Taj broj se povećava na osam ako ubrojimo ISIS-ove teritorije u Iraku i Siriji.

U još pet država smrtna kazna za gay osobe nije dozvoljena zakonom, ali se u praksi izvršava. Direktor međunarodne LGBTI udruge (ILGA) Renato Sabbadini izjavio je: “Nepodnošljivo je znati da stotine milijuna ljudi žive u državama u kojima bi mogle umrijeti zbog toga što nekoga vole”.

Glasnogovornica američkog State Departmenta Heather Nauert izjavila je da se SAD protivi smrtnoj kazni za homoseksualce, bogohuljenje, preljub i krivovjerstvo, ali glasovao je protiv rezolucije jer se ona bliži “osuđivanju smrtne kazne u svakoj situaciji te poziva na njeno opće ukidanje”.
 
(index.hr)

U Predstavničkom domu Kongresa SAD izglasan je novi Zakon o zdravstvu kojeg su predložili republikanci

Glasovanje je prošlo vrlo tijesno, a republikanci su izvojevali pobjedu sa 217 glasova “za”, nasuprot 213 glasova “protiv”, navodi AP.

Konzervativci su se inače sedam godina zalagali za poništavanje i izmjenu Obaminog akta o zdravstvenoj njezi, smatrajući da je povećao cijene zdravstvenih usluga i smanjio mogućnosti za liječenje milijunima Amerikanaca, navodi AFP.

Republikanci, a među njima i Trump, neumorno su vodili kampanju protiv reformi koje je Obama proveo 2010. godine.

Demokrati brane “Obamacare”, kako je Obamin zakon kolokvijalno poznat, govorivši da je pomogao da 20 milijuna Amerikanaca dobiju zdravstveno pokriće i spasio tisuće života time što je osiguravajućim kućama zabranio da odbiju liječiti ljude na temelju postojećeg zdravstvenog stanja kod pacijenata.

Ranija verzija republikanskog plana za poništenje “Obamacarea” propala je u ožujku, zbog nedostatka potpore i umjerenih i konzervativnih članova partije, što je jedan od najbolnijih poraza Trumpa otkad je stupio na mjesto predsjednika, navodi AFP.

Demokrati su ranije govorili da većina republikanaca i dalje nije pročitala revidiranu verziju zakona, ali je lider većine u Predstavničkom domu SAD Kevin McCarthy, rekao: “Proći će, zakon je dobar”.
 
(Tanjug)

Nema nikakvih izgleda da će elektorski kolegij Donald Trump uskratiti funkciju predsjednika SAD, navodi portal “Politico”

Među više od 160 republikanskih i demokratskih insajdera koji su anketirani prošlog tjedna, samo jedan je smatrao mogućim da 37 ili više elektora Republikanske stranke da Trumpu okrenu leđa ne glasajući za njega.

Ovih dana će 538 elektora glasovati u 50 američkih država, a ukoliko glasuju u skladu s rezultatima predsjedničkih izbora u svojim pojedinačnim državama, Trumpu će pripasti 306 izbornih glasova, dok bi 232 osvojila njegova demokratska protivnica Hillary Clinton.

“Nezadovoljstvo Trampom je dovoljno veliko da bi mu pojedini mogli okrenuti leđa, ali ja to ne smatram ozbiljnim. Glasači su rekli svoje i elektori će uglavnom poštovati njihove glasove”, kaže republikanac iz Ohia, koji je, kao i svi insajderi, anonimno sudjelovao u anketi.

Neimenovani republikanac iz Iowe uvjeren je da je čitava priča o “prevrtljivom” elektorska kolegiju “antitrumpovska fantazija”.

“To znači da bi jedan ili dva elektora mogli glasovati protiv Trumpa, a za Hillary ili nekog drugog. Ma koliko da mi ne godi Trump kao predsjednik, bilo bi mi daleko neugodniji presedan divljeg elektorskog kolegija koji baca pod noge povijest dugu više od 200 godina i svojevoljno odlučuje proglasiti nevažećom volju glasača”, rekao je on.

Istodobno, jedan republikanac iz Wisconsina navodi da su se na internetu pojavili video-snimci kojima se elektori Republikanske stranke uvjeravaju da se preispitaju prije nego što glasaju.

“Potpuna je besmislica vjerovati da će republikanski elektori uskratiti podršku novoizabranom predsjedniku Trampu jer je nekolicina liberalnih aktera objavila smiješnu reklamu u kojoj od njih traži da promjene odluku. Prevladajmo to”, istaknuo je on.

Elektori koji danas trebaju službeno izglasati novog predsjednika SAD tvrde da su primili gomile uznemirujućih telefonskih poziva i e-mailova punih mržnje, a mnogi od njih su priopćili da su primali i prijetnje smrću.

“Politico” piše da su oni do trenutka glasovanja “pod opsadom” i navodi da je 538 elektora, koji trebaju potvrditi rezultate predsjedničkih izbora u SAD, bačeno u prvi plan nacionalne političke scene kao nikada do sada u američkoj povijesti.
 
(vestinet.rs)

Ključna stvar prilikom izbora za glavnog tajnika Ujedinjenih naroda biti će gdje će se “naći” Rusija i Amerika, odnosno koji kandidat najviše odgovara sredini puta između ove dvije supersile. Ali će biti važno i kako će glasovati muslimanske zemlje

Izbor za glavnog tajnika Ujedinjenih naroda nije kocka, ali je ozbiljna trgovina utjecajem. Zato je važno koje kvote daju kladionice, pošto su one direktan rezultat procjene stupnja utjecaja kandidata, ali i bočnih utjecaja, koji su nekad i važniji.

Međutim, važnije od Twittera, ali i od ranga na kladionicama, biće kako ih rangiraju stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a potom i ostale zemlje u Generalnoj skupštini UN.

Od svega važnije biti će gdje će se “naći” Rusija i Amerika, odnosno koji kandidat najviše odgovara sredini puta između ove dvije svjetske supersile.

Ozbiljne ljevičarke, još ozbiljnije karijere

Irina Bokova je direktorica UNESCO od 2009. i prva je žena na toj funkciji iz zemalja istočne Europe. Prije ove funkcije bila je stalni delegat Bugarske pri Unesku, a prije toga poslanica bugarske skupštine u dva mandata, ministrica i zamjenica ministra vanjskih poslova i veleposlanica Bugarske u Francuskoj i Monaku.

Bivša je studentica Moskovskog državnog instituta međunarodnih odnosa. Nekadašnja je članica Komunističke partije Bugarske. Vrijedi za veliku protivnicu rasizma i antisemitizma.

Helen Clark je direktorica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, što je treći najviši položaj u UN. Bila je tri uzastopna mandata premijerka Novog Zelanda. Njezina država je slala vojne trupe u Afganistan, ali ne iu Irak, iako su neke medicinske i inženjerske jedinice bile poslane.

Također vrijedi za protivnika antisemitizma, promotor je ljudskih prava, lobira za razoružanje i poticanje slobodne trgovine, a prva je takav sporazum svojevremeno potpisala sa Kinom. Magazin “Forbes” ju je 2006. rangirao kao 20. najmoćniju ženu na svijetu.

Iako je trenutno na prvom mjestu, Helen Clark ispunjava samo jedan od dva preliminarna (neobvezujuća) uvjeta prilikom izbora za genseka Ujedinjenih naroda. Žena je, ali nije iz istočne Europe. Donekle se zamjerila Americi zbog onomadašnjeg zaustavljanja sporazuma o slobodnoj trgovini i zbog spomenutog odbijanja da pošalje trupe u Irak.

S druge strane, Irina Bokova ispunjava oba uvjeta – i žena je i iz istočne je Europe. Zapadu je, čini se, postala sporna jer u prvi mah nije bila previše sporna Istoku. Međutim, činjenica da je Bugarska u NATO-u, mogla bi pojačati njenu spornost i u Rusiji.

Glasovanje uz rodni hendikep

Za obje ove dame, i Klarkovu i Bokova, hendikep može biti upravo to što su dame. Ako i kod Amerike i kod Rusije budu imale više pluseva nego minusa, čini se da Kinezi nemaju praksu da glasaju za žene.

Taj rodni hendikep može biti presudan čak i ako prođu UN i dođu do Generalne skupštine jer većina muslimanskih zemalja glasa protiv žena. Naravno, bilo je izuzetaka poput, primjerice, Pakistana.

Međutim, generalni narativ je da muslimani neće ženu iznad glave. A muslimanskih zemalja je oko 60 u GS UN.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)