Znanstvenici tvrde da je čovječanstvo dostiglo svoj maksimum kada je riječ o visini, izdržljivosti i dugovječnosti, a pokušaji premašivanja tih granica snagom organizma dovode do njegova uništavanja

Oni smatraju da je vrlo moguće da će se ljudi u budućnosti vratiti na nekadašnju prosječnu visinu, dok će se životni vijek skratiti.

U posljednjih 100 godina životni se standard znatno povećao u mnogim zemljama. Pravilna prehrana, razvijena medicina i higijena doveli su do toga da su ljudi narasli i počeli živjeti duže.

Međutim, početkom osamdesetih prosječna visina žena iznosila je 170 centimetara, a muškaraca 180, a od tada se pokazatelji nisu mijenjali.

Također, životni vijek nije se produžio iznad 120 godina. Takve podatke iznijeli su francuski znanstvenici koji su analizirali velik broj informacija prikupljenih u posljednjih 150 godina, koje se tiču prosječne visine, trajanja životnog vijeka i tjelesnih sposobnosti ljudi.

Istraživači su uzeli u obzir genetske čimbenike i utjecaj okoline te su došli do zaključka da je čovječanstvo dostiglo krajnju granicu: zahvaljujući napretku u prehrani, medicini i znanosti povećao se broj zdravih ljudi, ali visina i prosječni životni vijek ne mijenjaju se, dok se novi sportski rekordi minimalno razlikuju od prethodnih.

Ipak, stručnjaci su uvjereni da će se ljudi u bliskoj budućnosti vratiti na nekadašnju visinu, a i životni vijek će se skratiti.

“Osnovni je zadatak današnjice da se ovi pokazatelji održe na visokoj razini. Promjene životne sredine, uključujući i klimatske, mogu od nas zahtijevati mnogo više napora i financijskih sredstava, kako bi sve ostalo kao prije.

Međutim, istraživanja pokazuju da se nešto počelo mijenjati, i to ne nabolje. Tako se u proteklih 10 godina u pojedinim afričkim zemljama smanjila prosječna visina stanovništva.

To ukazuje da već sada postoje društva koja ne mogu osigurati dovoljno hrane za svoju djecu i voditi računa o njihovu zdravlju”, ističu autori članka, a prenosi ruski Sputnik.

Osim visine i životnog vijeka, u posljednjih 100 godina povećana je i ljudska izdržljivost, a o tome svjedoče novi sportski rekordi. Međutim, prema mišljenju američkih stručnjaka, ne treba očekivati nove rekorde kada je riječ o maratonu ili biciklističkim utrkama jer je tijelo svakog čovjeka sposobno sagorijevati samo dva i pol puta više energije nego što troši dok je u stanju mirovanja.

Ako se ta granica prekorači, organizam oštećuje mišiće i tkiva, pokušavajući nadoknaditi deficit kalorija. Prema mišljenju stručnjaka, čak ni najsposobniji sportaš ne može premašiti tu barijeru.

Tijekom nekoliko mjeseci istraživači su pratili zdravlje sportaša koji su sudjelovali u biciklističkoj utrci Tour de France koja je trajala više dana, kao i onima koji su sudjelovali u maratonu dugom 140 dana, od Los Angelesa do New Yorka. Istraživači su potom usporedili rezultate s bazalnim metabolizmom, odnosno s količinom energije koju sportaši troše tijekom mirovanja.

Кako se ispostavilo, na početku natjecanja sportaši su trošili mnogo kilokalorija, ali nakon nekoliko tjedana njihove energetske potrebe naglo su se smanjile na oko 1.200 kilokalorija.

Istodobno, istraživači su izmjerili i potrošnju energije kod trudnica. Dobivene su se brojke poklopile s rezultatima sportaša. Buduće majke u prosjeku su sagorijevale isti broj kalorija koliko i sudionici u maratonu u posljednjim danima utrke.

Prema riječima stručnjaka, razlog je za to specifičnost ljudskog organizma koji ne može probaviti mnogo više kalorija nego što tijelo troši u stanju mirovanja.

“Tijekom procesa evolucije, ljudi su postali mnogo izdržljiviji od ostalih primata. To se dogodilo zato što su tijekom prirodne selekcije opstajali fizički aktivni pojedinci, posebno oni koji su mogli trčati preko velikih udaljenosti. No moguće je i to da je izdržljivost povezana s dužim periodom trudnoće, ili čak s povećanom potrošnjom energije našeg mozga”, smatraju autori istraživanja.

Američki stručnjaci koji su obradili statistike smrtnosti iz 40 zemalja u posljednjih 100 godina, izračunali su maksimalan životni vijek koji čovjek može dostići, a on iznosi 125 godina. Najduži životni vijek na zemlji imala je Francuskinja Jeanne Calment koja je umrla u 123. godini života.

“Borba protiv infektivnih i kroničnih bolesti vjerojatno će produžiti prosječni životni vijek, ali ne i njegov maksimum. Stoga je potrebno preraspodijeliti resurse. Sredstva koja se danas rabe kako bi se produžio životni vijek mogla bi se usmjeriti na to da se produži trajanje zdravog života, odnosno da se ljudi osjećaju dobro i u starosti”, zaključili su autori.

(dnevno.hr)

Devedesetogodišnji znanstvenik, dobitnik Nobelove nagrade, James Watson, lišen je počasnih titula od strane vodeće američke istraživačke institucije, nakon što je iznova ponovio svoje kontroverzne zaključke koji povezuju rasu i inteligenciju

Unatoč gotovo pola stoljeća rada u laboratoriju Cold Spring Harbour Laboratory (CSHL), svjetski poznati genetičar James Watson, izgubio je sve svoje počasne titule, jer je odbio povući svoje znanstvene zaključke.

Watson je 2007. suspendiran sa svih svojih položaja u laboratoriju u New Yorku nakon skandala oko njegove tvrdnje o “inherentno mračnoj” budućnosti afričkog kontinenta.

“Sve naše socijalne politike temelje se na činjenici da je njihova inteligencija ista kao i naša – dok svi testovi kažu da i nije baš tako” – rekao je tada novinama The Times.

Iako se u početku javno ispričao za svoje komentare, dopustili su mu u to vrijeme da zadrži svoje počasne titule na CSHL-u.

Ali na pitanje, u dokumentarnom filmu više od deset godina kasnije, da li su se promijenila njegova stajališta o rasi i inteligenciji, rekao je da nisu.

“Nikako. Želio bih da su se promijenila, da postoje nova saznanja koja govore da je vaš odgoj manje važniji od prirode” – rekao je znanstvenik u nedavnm dokumentarcu PBS-a pod nazivom “American Masters: Decoding Watson.

“U prosjeku postoji razlika između crnaca i bijelaca na IQ testovima. Rekao bih da je razlika genetska.” – rekao je Watson.

Laboratorij CSHL misli da su Watsonovi nedavno izrečeni komentar za “osudu” i potpuno nepodržani od strane znanosti. Nakon što je “nedvosmisleno” odbacio Watsonova “neutemeljena i nepromišljena” mišljenja, Laboratorij je skinuo titule 90-godišnjem znanstveniku, ističući da institucija “osuđuje zloporabu znanosti kako bi opravdala predrasude.”

Watson je postao svjetski poznat 1953. godine, nakon što je otkrio strukturu dvostruke DNA zavojnice s kolegama genetičarima Mauriceom Wilkinsom i Francisom Crickom.

Godine 1962., tim je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju „za svoje otkriće u svezi molekularne strukture nukleinskih kiselina i njen značaj za prijenos informacija u živi materijal”.

Godine 1968. Watson je počeo služiti kao direktor laboratorija Cold Spring Harbor Laboratory, potom je postao i predsjednik, prije nego je otišao u mirovinu iz istraživačkog laboratorija 2007. godine.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Pretilost je složeno medicinsko stanje u kojem je višak tjelesne masti već nakupljen i može prouzročiti štetne učinke na zdravlje

Obično se definira indeksom tjelesne mase i procjenjuje se u smislu raspodjele masti i ukupnih kardiovaskularnih čimbenika rizika.

Prema podacima prikupljenim u Nacionalnom istraživanju o zdravstvenoj prehrani i prehrani, najmanje dvije od tri odrasle osobe smatraju se da imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pate od pretrpljene pretilosti.

Nedavno, između 2005. i 2014. godine, došlo je do značajnog povećanja učestalosti ovog stanja kod muškaraca i žena.

Samo u SAD-u 39,8 posto stanovništva je pretilo. Procjenjuje se da je godišnji medicinski trošak osobe koja je pretila 1429 dolara veći od onih na normalnoj težini.

Različiti čimbenici rizika dolaze u igru koji izravno dovode do pretilosti – životni stil i prehrana su dva najčešća. Međutim, nedavne znanstvene studije sugeriraju da genetika također može igrati značajnu ulogu u određivanju zašto osoba toliko teži.

Poznato je da geni mogu uzrokovati pretilost u nekim poremećajima poput Bardet-Biedlovog sindroma i Prader-Williovog sindroma. Međutim, mehanizam kroz koji razumijemo vezu između gena i pretilosti nije jasno utvrđen. Iako geni mogu uzrokovati pretilost, još uvijek postoje drugi čimbenici koji utječu na tu pretpostavku.

Neki od glavnih čimbenika koje treba uzeti u obzir su prehrambene navike, prehrambena potrošnja i način života.

Uz to, proučavanje je provedeno i objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition u kojem su istraživači istraživali hoće li prehrambene navike posredovati ili modificirati genetsku osjetljivost na pretilost.

Studija je dizajnirana za određivanje genetskih čimbenika rizika računanjem BMI indeksa u dvije grupe od 3515 i 2145 studenata.

U međuvremenu, proveden je i validirani upitnik za utvrđivanje ponašanja odraslih osoba. Smetnje ponašanja klasificirane su u različite sektore – nekontroliranu prehranu, emocionalnu prehranu i kognitivno ograničenje.

Kognitivno suzdržavanje je definirano kao svjesni napor da se ograniči i nadzire unos hrane kako bi se postigla željena težina.

Pomoću Sobel testa, istraživači su testirali i procijenili posrednički učinak svakog ponašanja u prehrani povezanoj sa indeksima BMI-GRS i izmjerenim BMI. Istraživači su pokušali utvrditi da li ponašanje u prehrani dovodi do značajnog povećanja ili smanjenja rizika ispitanika na genetsku pretilost.

Rezultati istraživanja pokazali su da je povezanost između indeksa BMI i BMI-GRS posredovana nekontroliranom prehranom i emocionalnim ponašanjem u prehrani obaju spolova. S druge strane, kognitivno ograničenje nije povezano s ovim posrednikom, osim kod populacije žena.

To znači da genetska osjetljivost na pretilost ima izravnu vezu u ponašanju i navikama prehrane. Čimbenici najviše razine su bili nekontrolirano jedenje i ponašanje u emocionalnoj prehrani.

To dokazuje da iako je određena osoba genetski građena da bude pretila, zdrave prehrambene navike još uvijek igraju važnu ulogu u određivanju toga koliko osoba teži. To je zvučalo točno među ženama u ovoj studiji koja prakticira kognitivno ograničavanje prehrane.

U postizanju željene težine i održavanja sposobnosti održavanja dobrog zdravlja, nužno je započeti s osnovama zdrave prehrane. Dnevna vježba u kombinaciji s pravilnom prehranom može pomoći u borbi protiv pretilosti i drugih zdravstvenih stanja.

Ova je studija dokazala pretpostavku da ljudi nisu rođeni da budu debeli i da s malom količinom teškog rada i truda genetika više ne može definirati osobu ili težinu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Znanstvenici su otkrili da konzumiranje GMO hrane uzrokuje da geni iz hrane ulaze u krvotok i upijaju se u naš DNA

Prema istraživanju objavljenom u Public Library of Science (PLOS), geni iz genetski modificirane hrane su pronađeni u DNA fragmentima iz 1000 ljudskih uzoraka.

Ovi geni su bili u stanju izbjeći degradaciju, proces sustava probave koji razgrađuje proteine​i DNA. U stvari, jedan od uzoraka krvi pokazao je veću koncentraciju biljne DNA u usporedbi s ljudskom DNA, što je prilično alarmantno za ljudsko tijelo.

Vi se možete pitati, “koja opasnost ove informacije predstavlja za moje tijelo?” Pa, važno je naučiti i razumijeti genetski modificiranu hranu i kakve učinke mogu imati na vaše svoje tijelo.

Opasnosti genetski modificiranih namirnica

Vjerojatno ste u prošlosti čuli akronim GMO, a možda ste ikad naišli na naljepnice na hrani na kojima piše “ne-GMO” ispisanu na prednjoj etiketi. Mnogi prehrambeni proizvodi sadrže ove specifične informacije jer je GMO glavna briga kada je u pitanju naše zdravlje i evo zašto.

GMO označava genetski modificirane organizme. Oni su organizmi (tj. biljke, životinje ili mikroorganizmi) kod kojih se DNK manipulira umjetnom rekombinacijom i metodama unakrsnog uzgoja. Proces genetski modificiranja hrane (GMO hrane) namijenjen je približavanju prednosti proizvođačima i potrošačima te hrane.

GMO ima sposobnost razviti osobine poput otpornosti na truljenje kod jabuka. Što to znači za proizvođače, je da imaju veću vjerojatnost da će zaštititi svoje usjeve pomoću genetski modificiranih organizama koji se odupiru biljnim bolestima, a to zauzvrat znači veće razine proizvodnje.

Na strani potrošača, proizvodi imaju nižu cijenu (na Balkanu to nije primjer), a postoje i tvrdnje da GMO hrana ima više nutritivne vrijednosti, iako će mnogi istraživači reći da to nije tako.

Projekt koji je dokazao nedostatke GMO hrane kaže: “Unatoč obećanjima biotehnološke industrije, nema dokaza da bilo koji GMO koji se trenutno na tržištu nudi – povećava prinos, ima toleranciju na sušu, poboljšava prehranu ili bilo koju drugu korist kod potrošača”.

GMO mora biti objavljen na etiketama hrane u mnogim zemljama

Mogli bi se zavarati misleći da je u redu konzumirati hranu koja sadrži GMO, pogotovo zato što su njihove cijene znatno niže od ne-GMO hrane i nisu zabranjene u prehrambenoj industriji.

No pazite, nije sve na tržištu hrane prikladno za vas i osobito genetski modificirana hrana, može donijeti rizike za vaše zdravlje.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), prijenos gena i kretanje gena iz genetski modificiranih biljaka u konvencionalne usjeve ili srodne vrste može imati utjecaj na sigurnost hrane i sigurnost hrane.

“Ovaj rizik je stvaran, kao što je bilo kod slučaja kada su se tragovi tipa kukuruza tipa koji je odobren samo za upotrebu kod krmne smjese, pojavljivali u kukuruznim proizvodima za ljudsku prehranu u Sjedinjenim Državama”.

Danas, 64 zemlje diljem svijeta, uključujući Australiju, Japan i sve zemlje u Europskoj uniji zahtijevaju da se genetski modificirana hrana označi.

Isto se ne može reći za SAD i Kanadu, iako je anketa ABC News iz 2015. godine pokazala da 93% Amerikanaca smatra da bi genetski modificirana hrana trebala biti označena.

Što se tiče ostatka svijeta, postji 300 regija sa izravnom zabranom uzgoja GMO hrane.

Ako niste bili svjesni opasnosti od GMO-a, vrijeme je da pažljivo obratite pozornost na ono što je u vašoj hrani i kako je napravljena. Ako je moguće, pokušajte jesti hranu koja nije GMO kako biste zaštitili svoje zdravlje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Profesorica biologije na sveučilištu San Jose State University tvrdi da kromosomi ne određuju spol, te je optužila državnog zakonodavca u Texasu da je „netrpeljiv” zbog izjave da postoje samo dva spola

„U slučaju da ste zaboravili koliko spolova postoji” objavio je na Twitteru državni predstavnik Republikanske stranke Briscoe Cain, stavljajući sliku XX i XY kromosoma.

Samoproglašena genetičarka i profesorica biologije, Rachael French je odgovorila na Twitter proširenom harangom u kojoj je osporavala Cainove motive, ismijavajući njegovo razumijevanje biologije, piše Campusreform.org.

„Hej, genetičar je ovdje. Vi ste namjerno i netrpeljivo pojednostavili kompleksan fenomen„ – napisala je. „Nekoliko napomena: 1) Spol i rod nisu isto. 2) Kromosomi ne određuju spol.”

„Znam što ste učili u srednjoj školi iz biologije, ali to nije to”, nastavila je dalje u objavi na Twitteru. „Jedan gen na Y kromosomu započinje kaskadne događaje koji uključuju da geni cijelog genoma određuju spol. Ako se bilo koja od tih postavki promjeni, iznenađenje!”

French je opisala razliku između spola kao „kompleksan fenomen koji proizlazi iz interakcije između gena i okoliša”, a spol je taj koji „opisuje fizičke manifestacije” te interakcije.

„‘Spol’opisuje psihološki i/ili emocionalni identitet”, kazala je, govoreći: „oni reguliraju nešto, iako ne u potpunosti, samostalno.”

„Konačno, postoji više od dva spola na somatskom nivou”, zaključila je, ističući da neki pojedinci pokazuju fizičke osobine koje su u skladu sa njihovim kromosomskim spolom.

„Interseksualnost i dvosmisleno spolni pojedinci nastaju na određenoj frekvenciji – uz pomoć onih 1%”, ona tvrdi. „To je zato što je fizički spol više rezultat hormonalnih promjena, a ne kromosoma”.

Jedan sudionik rasprave je pitao Rachael da li ima argumente, na što je ona odgovorila: „‘Spol i rod nisu ista stvar, nije sve u genima. Oni su upitna sociološka konstrukcija„.

French je međutim odbila sudjelovati u daljnjoj raspravi, navodeći svoje akademske vjerodajnice kao sredstvo za odbacivanje komentara na njezinu izjavu.
 

Hey, geneticist here. You’ve disingenuously and for bigoted purposes oversimplified a complex phenomenon. A few notes: 1) Sex and gender aren’t the same thing. 2) Chromosomes don’t determine sex.

— Rachael French (@DrRachaelF) December 23, 2017

 
„Jedno što ne radim je da se svađam s nekim čija je osnovna pretpostavka netočna i tko mi pokušava reći da oni znaju više o mojoj znanosti, u kojoj sam ja stručnjak”, napisala je.

U odvojenoj objavi na Twitteru 24. prosinca, French je dodala da ona predaje „ove stvari koje određuju spol” svake godine otprilike 200 studenata, i „malo rodnog identiteta” oko 40 studenata, izrazivši zadovoljstvo što je njezin odgovor na Cainovu objavu dobio pet puta više reakcija u 24 sata.”

Cain je od tada postavio privatnim svoj Twitter račun, ali je rekao da se reforme sveučilišta moraju provesti. (Sean Adl-Tabatabai,YNW)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Savjetodavno tijelo za rekombinantne DNK, organizacija pri Ministarstvu zdravlja SAD, odobrilo je zahtjev znanstvenika sa Sveučilišta u Pennsylvaniji za eksperimente na genetskoj modifikaciji čovjeka, navodi se u časopisu “Science”

U okviru eksperimenata s tehnologijom KRISPR / Kas 9 znanstvenici će poboljšati imune stanice koje omogućuju učinkovitu borbu protiv raka, navodi se u časopisu.

U pokusima koji će trajati dvije godine sudjelovat 18 dobrovoljaca s različitim tipovima raka: sarkomom, melanomom i mijelomom.

Očito je da oboljeli od raka nemaju što za izgubiti, te pristaju i na ovakve eksperimente.

Platforme za genetska ispitivanja bit će u tri znanstvena centra: Sveučilište u Pennsylvaniji, Sveučilište u Houstonu i Kalifornijski univerzitet u San Franciscu.
 
(sputniknews.com)

Vrhunski genetičari iz cijelog svijeta okupili su se nedavno u Washingtonu kako bi razgovarali o budućnosti uređivanja ljudskog gena

Genetska modifikacija embrija radi iskorjenjivanja bolesti je nelegalna u Velikoj Britaniji. Međutim, to polje medicine je moguće istraživati ​​pod licencom organizacije “Ljudska fertilizacija i embriologija” i koristeći tehnologiju CRISPR / Cas9, ili samo CRISPR.

Ova tehnologija može precizno “ciljati” DNK i mijenjati ga. Funkcionira preko dijela RNA koji je dizajniran da djeluje na dio DNK, kao i preko enzima koji može ukloniti neželjeni gen i ubaciti nove gene.

Tehnologija se rapidno razvila u posljednjih nekoliko godina, a istraživače sada zanima kako se ona može primijeniti na ljude u budućnosti.

Međunarodni summit u Washingtonu organiziran je kako bi istraživači još jednom razmislili o uporabi te tehnologije.

Komisija sastavljena od znanstvenika, odvjetnika i etičara odlučila je ne zabrani genetsku modifikaciju ljudskog embrija, ali da je dozvoli samo u istraživačke svrhe.

Oni su jasno stavili do znanja da je mijenjanje DNK na embriju u kliničkom okruženju neprihvatljivo zbog nepoznatih rizika.

U priopćenju koje je izdano nakon summita ističe se i da bi kliničko uređivanje embrija bio neodgovoran čin osim ako nisu riješena sva sigurnosna pitanja.

Stručnjaci su pozvali znanstvenike svih akademija – Američke nacionalne akademije za znanost, Nacionalne akademije za medicinu, Kraljevskog društvo i Kineske akademije znanosti da preuzmu vodeću ulogu u stvaranju budućih međunarodnih foruma na kojima bi bile vođene diskusije o potencijalnoj kliničkoj uporabi uređivanja gena, kao i na kojima bi bile formulirane preporuke i smjernice daljnjeg rada i promovirana koordinacija u radu.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Dermatolog je otkrio i što on točno radi da bi imao zdravu, lijepu i mladoliku kožu, a zatim su mu se pridružile i druge kolege

“Unatoč uvriježenom mišljenju, genetika samo 20 posto utječe na način na koji starimo. Čak 80 posto utjecaja na našu kožu ima način na koji živimo poput pušenja, izlaganja suncu, a osobito prehrane, koja je presudna”, otkrio je dermatolog Nitu Nirdosh i izazvao kaos.

On je otkrio kakva prehrana je ključna za mladoliku i zdravu kožu – za doručak redovito pije svježe cijeđeni sok od rajčice, a često jede i ciklu, lubenicu, integralna riža, mrkvu, piletinu, jaja, ribu i dosta povrća.

“Ne jedem slatkiše i ne pijem kavu, ne jedem prerađene ugljikohidrate i ne grickam ništa između obroka. Ne jedem nakon 19 sati, jer je organizmu potrebno vrijeme da oslobodi hormone koji usporavaju starenje, a ako jedete kasno, organizam će osloboditi inzulin koji ima negativan utjecaj na kožu”, ispričao je Nirdosh.

Nakon njegove izjave, priključile su mu se i druge kolege iz ove sfere i iznijele svoje iskreno mišljenje, piše Daily Mail.

Šta nikako ne bi trebalo jesti

“Prehrani bogata šećerom i visokim glikemijskim indeksom ugljikohidrata poput kruha i slatkiša, dokazano povećava rizik od upala u organizmu, što dovodi do toga da koža brže stari”, kaže dermatolog Stefani Williams.

Istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of Dermatology otkrilo je da starenje kože uslijed raspada kolagena i stanjivanja kože obično počinje oko 35-te godine života.

Naime, kada razina šećera u krvi neprestano varira između visokog i niskog, što se javlja zbog šećera i ugljikohidrata, molekule šećera se trajno vežu za proteine, uključujući kolagen u koži.

“Posljedica toga jest da tkiva gube elastičnost, pa koža počinje visiti, a bore se pojavljuju rano”, kaže Williams i otkriva da se njezina prehrana sastoji od bobičastog voća, ribe, mesa, jaja, voća i povrća.

“Raznovrsna prehrana je važna jer su koži potrebne različite vrste antioksidansa. Ponekad uživam iu čokoladi, ali onoj koja sadrži 85 posto kakaa, koji potiče proizvodnju kolagena. Nikada ne jedem slatkiše, prženu hranu, škrob i žitarice”, istakla je liječnica.

Sa druge strane, profesor Nikolas Lov, dermatolog iz Londona, dodaje da šećer, slatkiši, mliječni proizvodi i nerafinirani ugljikohidrati dokazano povećavaju rizik od akni, ekcema i psorijaze.

“Da ne bih imao problema s kožom, moja prehrana se sastoji od kuhanih jaja, rajčice, ribe i velike količine zelenog povrća, a meso jedem dva puta tjedno. Izbjegavam alkohol i prezačinjenu hranu, a kavu i čaj pijem kada se ohlade”, ističe on.

Nahranite kožu

Hrana niskog glikemijskog indeksa i izbjegavanje slatkiša pomoći će vašoj koži, slažu se svi dermatolozi. Jedite dosta povrća i proteina koji se nalaze u ribi i piletini, a izbjegavajte slatko tropsko voće. Preporučuju sve vrste bobičastog voća koje sadrži antioksidanse, jer oni pomlađuju kožu.
 
(kurir.rs/uredio:NSP)

Zemlje Balkana dijele istu sudbinu, visoku razinu oboljenja od raka pluća uzrokovanog pušenjem. No, neki puše čitav život i nikada nisu imali problema

Znanstvenici su dugo vremena proučavali pušače koji dugo žive i primijetili su da im je jedna stvar zajednička

Svi pušači znaju da im je zbog njihove navike zdravlje ugroženo i da riskiraju uranjenu smrt. No, neki pušači unatoč takvom riziku dugo žive. Američki znanstvenici otkrili su neki pušači dožive duboku starost iako puše, a to mogu zahvaliti – genima.

Znanstvenici su dugo vremena proučavali pušače koji dugo žive i primijetili su da im je jedna stvar zajednička, a to su geni dugovječnosti.

Njima ti geni omogućuju da budu otporniji na štetne tvari iz cigareta, ali i općenito na ostala zagađenja oko nas.

Oni koji imaju takve gene imaju ujedno i 11 posto manje šanse dobiti neku vrstu raka.

“Kod dugovječnih pušača smo otkrili niz genetskih markera, koji su isti kao i markeri kod ljudi koji dožive duboku starost, a nisu pušači. Ti geni funkcioniraju tako da potiču brži oporavak stanica i potiču njihovu bolju otpornost na niz štetnih učinaka kojima su ljudi izloženi, uključujući i pušenje”, rekao je znanstvenik Morgan Levine
 
(express.hr/uredio:NSP)

Divide et impera na balkanski način – nacionalizam u službi globalnog neoliberalnog kapitalizma i masonerije. Na osnovu čega, ako su razlike među narodima vrlo male?

Gornja mapa prikazuje sliku europskih zemalja na temelju haplogrupa. To su grupe koje dijele zajedničkog pretka te mogu biti jedan od načina na koji se može promatrati genetski sastav neke populacije.

Kod ljudi, haplogrupe se mogu bazirati na Y-DNA, koja se prenosi s očeva na sinove, ili na mtDNA, koja se prenosi s majki na potomke oba spola. Velika eupedijina mapa bazirana je na Y-DNA, što znači da prikazuje samo muške zajedničke pretke, i to iz sljedećih grupa:

R1b: keltski, baskijski, italski, frizijski, saksonski
R1a: slavenski, kurganski, arijski
E3b: grčki, bliskoistočni, sjeveroafrički
I1: germanski (nordijski)
I2a: južnoslavenski, sardinijski
I2b: germanski (saksonski)
J1: židovski, arapski
J2: grko-romanski, anatolijski, mezopotamski
G: kavkaski, gruzijski, armenski
T: egipatski, bliskoistočni
N: uralo-finski, sibirski
Q: hunski, srednjoazijski

Grupe I1, I2b, I2a1 i I2a2 spadaju u mezolitičke Europljane, grupe N1c1, G2a, E1b1b i T spadaju u neolitičke imigrante, a grupe R1a, R1b, J1 i J2 spadaju u imigrante iz brončanog doba.

Iz prikaza Europe na razini haplogrupa (baziranih na Y-DNA) iskače više interesantnih činjenica.

Finska odudara od drugih nordijskih zemalja

Britansko otočje ima više toga zajedničkoga sa stanovnicima Francuske, Španjolske i Portugala nego sa stanovnicima skandinavskih zemalja.

Finska dijeli sličnu pozadinu baltičkih zemalja, no njezine Y-DNA grupe su dosta različite od onih ostalih nordijskih zemalja.

Usprkos tome što obje zemlje spadaju pod njemačko govorno područje, Austrija i Njemačka imaju veoma različite Y-DNA grupe. S druge strane, Austrija i Mađarska izgledaju veoma slično po tom pitanju.

Zajednički preci Slovenaca, Hrvata, Bošnjaka i Srba

Područje Balkana spada među genetski najraznovrsnije regije u Europi.

Ipak, gledano iz ove prizme, Bošnjaci, Slovenci, Srbi i Hrvati ne razlikuju se značajno.

Sastav haplogrupa za Bošnjake tako iznosi I1 4% (germanski-nordijski), I2*/I2a 56% (južnoslavenski, sardinijski), I2b 0% (germanski-saksonski), R1a 16% (slavenski, kurganski, arijski), R1b 3% (keltski, baskijski, italski, frizijski, saksonski), G 2% (kavkaski, gruzijski, armenski), J2 3,5% (grko-romanski, anatolijski, mezopotamski), J*/J1 0,5% (židovski, arapski), E1b1b 10% (grčki/balkanski, bliskoistočni, sjeveroafrički), T 0,5% (egipatski, bliskoistočni), Q 0,5% (hunski, srednjoazijski) i N 0,5% (uralo-finski, sibirski ).

Za bosanske Hrvate, sastav haplogrupa iznosi I1 0% (germanski-nordijski), I2*/I2a 71% (južnoslavenski, sardinijski), I2b 2% (germanski-saksonski), R1a 12% (slavenski, kurganski, arijski), R1b 2% (keltski, baskijski, italski, frizijski, saksonski), G 1% (kavkaski, gruzijski, armenski), J2 1% (grko-romanski, anatolijski, mezopotamski), J*/J1 0% (židovski, arapski), E1b1b 9% (grčki/balkanski, bliskoistočni, sjeveroafrički), T 0% (egipatski, bliskoistočni), Q 0% (hunski, srednjoazijski) i N 0% (uralo-finski, sibirski ).

Sastav haplogrupa za bosanske Srbe pak iznosi I1 2,5% (germanski-nordijski), I2*/I2a 31% (južnoslavenski, sardinijski), I2b 2,5% (germanski-saksonski), R1a 13,5% (slavenski, kurganski, arijski), R1b 6% (keltski, baskijski, italski, frizijski, saksonski), G 1% (kavkaski, gruzijski, armenski), J2 8,5% (grko-romanski, anatolijski, mezopotamski), J*/J1 0% (židovski, arapski), E1b1b 22,5% (grčki/balkanski, bliskoistočni, sjeveroafrički), T 2% (egipatski, bliskoistočni), Q 2% (hunski, srednjoazijski) i N 2,5% (uralo-finski, sibirski ).

Genetska slika Hrvatske, Srbije i Slovenije

Uzimajući u obzir genetsku sliku na razini haplogrupa (baziranih na Y-DNA) za Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju, dolazimo do zaključka kako većih razlika i nema (kao što je slučaj i kod, na primjer, Norvežana i Šveđana).

Muški preci su u sva tri slučaja veoma slični (u nekim grupama gotovo identični), što navodi na zaključak kako su razlike među navedenim narodima većim dijelom kulturološke naravi.

Sastav haplogrupa za Hrvate tako iznosi I1 5,5% (germanski-nordijski), I2*/I2a 37% (južnoslavenski, sardinijski), I2b 1% (germanski-saksonski), R1a 24% (slavenski, kurganski, arijski), R1b 8,5% (keltski, baskijski, italski, frizijski, saksonski), G 2,5% (kavkaski, gruzijski, armenski), J2 6% (grko-romanski, anatolijski, mezopotamski), J*/J1 1% (židovski, arapski), E1b1b 10% (grčki/balkanski, bliskoistočni, sjeveroafrički), T 0,5% (egipatski, bliskoistočni), Q 1% (hunski, srednjoazijski) i N 0,5% (uralo-finski, sibirski ).

Za Srbe, sastav haplogrupa (Y-DNA) iznosi I1 8,5% (germanski-nordijski), I2*/I2a 33% (južnoslavenski, sardinijski), I2b 0,5% (germanski-saksonski), R1a 16% (slavenski, kurganski, arijski), R1b 8% (keltski, baskijski, italski, frizijski, saksonski), G 2% (kavkaski, gruzijski, armenski), J2 8% (grko-romanski, anatolijski, mezopotamski), J*/J1 0,5% (židovski, arapski), E1b1b 18% (grčki/balkanski, bliskoistočni, sjeveroafrički), T 1% (egipatski, bliskoistočni), Q 1,5% (hunski, srednjoazijski) i N 2% (uralo-finski, sibirski ).

Sastav haplogrupa za Slovence donekle je drugačiji od onoga Hrvata i Slovenaca, s većom zastupljenošću grupa I2*/I2a i R1b te iznosi I1 9% (germanski-nordijski), I2*/I2a 20,5% (južnoslavenski, sardinijski), I2b 1,5% (germanski-saksonski), R1a 38% (slavenski, kurganski, arijski), R1b 18% (keltski, baskijski, italski, frizijski, saksonski), G 1,5% (kavkaski, gruzijski, armenski), J2 2,5% (grko-romanski, anatolijski, mezopotamski), J*/J1 0% (židovski, arapski), E1b1b 5% (grčki/balkanski, bliskoistočni, sjeveroafrički), T 1% (egipatski, bliskoistočni), Q 0% (hunski, srednjoazijski) i N 0% (uralo-finski, sibirski ).
 
(index.hr/uredio:NSP)