GENETIČAR GEORGE CHURCH OKUPIO JE 150 ZNANSTVENIKA, PRAVNIKA I BIZNISMENA

Oko 150 znanstvenika različitih specijalnosti, pravnika i biznismena okupilo se u Medicinskoj školi američkog Harvardskog sveučilišta radi dogovora od stvaranju “sintetičkog genoma čovjeka”.

Ne izgleda na prvi pogled previše senzacionalno, ali jeste prava senzacija. Jer, “sintetski genom čovjeka” neće samo nevjerojatno proširiti mogućnosti genetskog inženjeringa, nego i izravno otvara put stvaranju – umjetnog čovjeka.

Kako tvrdi poznati novinar The New York Times Andrew Polak, savjetovanje je bilo tajno i zatvorenog tipa, a organizatori su sve prisutne zamolili da o njemu šute.

“Sintetička genom” je nešto sasvim drugo od genetskih korekcija koje se po svijetu prakticiraju. Ne radi se o modificiranju nekog (bilo kojeg) gena, već o dobivanju pomoću kemijskih spojeva svih komponenti ljudske DNK.

Umjetni bazični parovi će omogućiti biolozima da savladaju “prirodna ograničenja pri eksperimentiranju sa živim organizmima”.

Te i takve tehnologije će u budućnosti postati polazna točka za pojavu “kvazi-čovjeka”, organizma koji neće imati roditeljske veze na genetskom nivou, što znači da će se nalaziti “izvan ljudske vrste”.

Organizator tajnog savjetovanja je profesor genetike na Harvardu George Church. Kada se saznalo da je savjetovanje održano, on je izjavio da se nije razgovaralo o “sintetičkom genomu čovjeka” već o poboljšanom sintetiziranje dugih niti DNK, a napredak na tom planu bi – prema njegovim riječima – bio od koristi “prilikom stvaranja različitih životinja, biljaka i mikroorganizama”.

The New York Times, međutim, skreće pozornost na činjenicu da se Churchov projekt prvobitno zvao ” HGP2 : The Human Genome Synthesis Project” – ” HGP2 : Projekt sintetičkog genoma čovjeka”.

I još: da se sudionicima tajnog savjetovanja – u pozivu da prisustvuju – ukazivalo da je ključni zadatak “sintetiziranja kompletnog genoma čovjeka … u narednih deset godina”.

Potom je tema skupa bila promenjea u ” HGP-Write : Testing Large Synthetic genomes in Cells ” – “Projekt” Genom čovjeka “: Izučavanje velikih sintetičkih genoma u stanicama”.

Polak posebno naglašava da je više poznatih američkih znanstvenika odbilo sudjelovati u savjetovanju – zbog njegove zatvorenosti. Uz objašnjenje da tajnost lišava javnost mogućnosti da ocijeni etničke aspekte onoga što rade genetičari.

Oni koji su odbili – naglašava The New York Times – sumnjaju i da je stvaranje umjetnog ljudskog genoma moguće tijekom sljedećeg desetljeća.

Nešto slično je 2010. pokušala skupina znanstvenika pod vodstvom genetičara Craiga Ventera koja je dobila bakteriju na bazi umjetnog genoma sastavljenog od jednog milijuna nukleotida.

A čovjekov genom sadrži tri milijarde nukleotida.
 
(fakti.org)