Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je alarmantno upozorenje u kojem stoji da svi koji piju zaslađena gazirana pića, imaju mnogo veće izglede za razvijanje raka

Novi medicinski dokazi pokazuju da naša ovisnost o gaziranim napicima, iako se naizgled ne čini ozbiljnom, može biti itekako opasna.

Osim što uzrokuje pretilost, konzumacija ovih proizvoda povezana je s rizikom od razvoja karcinoma.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da ljudi ograniče unos šećera na manje od 10 posto ukupnog energetskog unosa, a preporučuju i dodatno smanjivanje na ispod pet posto ili oko 25 grama dnevno jer je to još zdravije.

Neke države poput Velike Britanije, Belgije, Francuske, Mađarske i Meksika uvele su ili će uvesti poreze na šećer s ciljem poboljšanja ljudskog zdravlja.

U prilog upozorenju WHO-a idu i rezultati istraživanja sa Sveučilišta Cornell.

Doktor Lewis C. Cantley progovorio je o zaključcima eksperimenta za magazin Health News, u kojem navodi da su glukoza i fruktoza, koje se nalaze u napicima zaslađenima kukuruznim sirupom, ubrzale rast crijevnih tumora kod miševa.

Miševe, koji su bili skloni raku crijeva, hranili su kukuruznim sirupom s visokim udjelom fruktoze, nešto nižim od količine koja se nalazi u limenci jednoga gaziranog pića.

Kao rezultat toga, tumor je jeo šećer, rak je koristio fruktozu i glukozu zajedno, kako bi udvostručio stopu rasta.

Milijuni ljudi piju gazirana pića svakodnevno, a da ne spominjemo koliko ih obožavaju djeca.

Gazirani sokovi, prema rezultatima ovog istraživanja, posebice ugrožavaju njihovo zdravlje, te bi ih roditelji trebali potpuno zabraniti mališanima.

Umjesto njih, bolje je dati sokove od svježeg voća ili običnu vodu.

(dnevno.hr)

Zašećerena gazirana pića, uključujući sok od naranče i gazirana pića, mogu povećati rizik od dobivanja raka, potvrdila je studija francuskih znanstvenika

Istraživanje je proveo tim znanstvenika s Université Sorbonne Paris Cité, prateći 100.000 ljudi tijekom pet godina, izvještava BBC.

Zaključak koji su donijeli je da rizik od raka može povećati povišena količina šećera u krvi.

Međutim, rezultat studije daleko je od konkretnih dokaza da zašećerena pića uzrokuju rak te stručnjaci potiču daljnje istraživanje.

Što su sve zašećerena pića?

Znanstvenici definiraju svako piće s više od 5% šećera kao zašećereno.

To je pojam koji obuhvaća voćne sokove (sa ili bez dodanog šećera), gazirana pića, slatke shakeove, energetska pića te čaj i kavu s dodanim šećerom.

U sklopu istraživanja proučavana su i gazirana pića koja koriste umjetna sladila umjesto šećera, pri čemu nije dokazana njihova povezanost s dobivanjem raka.

Koliko je velik rizik od dobivanja raka?

Studija je pokazala da uzimanje dodatnih 100 ml zašećerenih pića dnevno, odnosno dvije limenke, može povećati rizik od raka za 18%.

Na svakih 1.000 ljudi otkrivena su 22 slučaja raka.

“Međutim, ova studija pokazuje da je povezanost zašećerenih pića s dobivanjem raka minimalna te je potrebno detaljnije istraživanje”, tvrdi dr. Graham Wheeler iz organizacije Cancer Research UK.

Od 2.913 slučaja raka otkrivenih u istraživanju 693 slučaja bila su rak dojke, 291 prostate, a 166 slučajevi kolorektalnog raka.

Jesu li ovo definitivni dokazi?

Riječ nije o konkretnim dokazima da zašećerena pića uzrokuju rak, iako je studija pokazala da je rizik povećan kod ljudi koji ih piju u količinama od 185 ml dnevno u odnosu na one koji ih piju 30 ml dnevno.

Rizik je možda povećan i zbog toga što ljudi koji više piju zašećerena pića jedu i kaloričniju hranu i unose više soli.

“Iako nije riječ o konkretnim dokazima, studija nam definitivno savjetuje smanjenje dnevnog unosa šećera”, tvrdi dr. Amelia Lake sa Sveučilišta Teesside.

Je li riječ samo o pretilosti?

Pretilost je glavni uzrok nekih vrsta raka, a uzimanje zašećerenih pića preko mjere može doprinijeti dobivanju na kilaži.

“Pretilost i dobivanje na kilaži imaju veze s uzimanjem zašećerenih pića, no istodobno ne objašnjavaju njihovu povezanost s dobivanjem raka”, rekla je dr. Mathilde Touvier, jedan od istraživača.

Drugo objašnjenje

Francuski znanstvenici tvrde da povezanost leži u sadržaju šećera te da se u njihovom istraživanju glavnim uzrokom raka pokazao povišen nivo šećera u krvi, kao i kemikalije u nekima od pića.

“Teško je pronaći biološki vjerodostojne dokaze koji bi ovo potvrdili, budući da nije otkrivena razlika među skupinama ljudi u svezi s prekomjernom težinom ili pojavom dijabetesa”, izjavila je dijetetičarka Catherine Collins.

Što kažu istraživači?

Istraživači sa Sveučilišta u Sorbonnei tvrde da je daljnje istraživanje nužno kako bi se njihova otkrića potvrdila.

“Opće je prihvaćeno da zašećerena pića povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i dijabetesa. Naše istraživanje pokazalo je da povećavaju i rizik od dobivanja raka”, tvrdi dr. Touvier.

U izvješću istraživačke skupine stoji da je u cilju prevencija raka i drugih bolesti potrebno oporezivanje zašećerenih pića, nešto što je Velika Britanija uvela 2018., te ograničenje njihovog reklamiranja.

Što tvrde tvrtke koje proizvode gazirana pića?

Izvršni direktor organizacije British Soft Drinks Association Gavin Partington izjavio je da “studija ne pruža konkretne dokaze da gazirana pića uzrokuju rak, što su i sami istraživači priznali”.

“U sklopu normalne, uravnotežene prehrane gazirana pića mogu se konzumirati”, dodao je, istodobno govoreći “da je tvrtka već smanjila količinu kalorija u svojim napicima u cilju borbe protiv pretilosti.

(index.hr)

Prehrana puna slatke hrane i pića sadrži loše ugljikohidrate koji vas mogu udebljati i povećati rizik od raznih zdravstvenih problema

Prema studiji, loši ugljikohidrati također promiču rast stanica raka.

Što su to loši ugljikohidrati?

Loši ugljikohidrati su prerađena hrana i slatka pića. Različite studije su utvrdile da su te namirnice povezane s značajno većim rizikom razvoja raka. U međuvremenu, dobri ugljikohidrati u svježem voću i povrću sprječavaju rak.

Ostale namirnice koje dokazano imaju loše ugljikohidrate uključuju:

Kolači, keksi i kolači – Ovi deserti su često puni šećera i rafinirane pšenice.

Slatkiši i čokolade – umjesto mliječne čokolade odaberite visokokvalitetnu tamnu čokoladu.

Voćni sokovi – Voćni sokovi mogu imati slične metaboličke učinke kao i slatka pića.

Sladoled – Većina vrsta sladoleda je puna šećera.

Slatko gazirano piće – Uključuje sokove poput Coca-Cole i Pepsija.

Bijeli kruh – Ova vrsta kruha ima rafinirane ugljikohidrate koji su siromašni hranjivim tvarima.

Izbjegavajte većinu komercijalno dostupnog bijelog kruha.

Vaše tijelo treba dobre ugljikohidrate

Tijelu su potrebni dobri ugljikohidrati jer vaše stanice i tkiva pretvaraju glukozu iz hrane u korisnu energiju. Zdravi ugljikohidrati potiču rad važnih organa i sustava poput mozga, središnjeg živčanog sustava, srca, bubrega i mišića.

Ali za razliku od dobrih ugljikohidrata, loši ugljikohidrati preplavljuju vaše tijelo viškom glukoze koja se pohranjuje kao masnoća. Kada je vaša prehrana puna loših ugljikohidrata, vaše tijelo postaje sve povoljnije tlo za rast stanica raka.

Ova studija, koja je povezivala loše ugljikohidrate s rakom prostate i drugim vrstama raka, upućivala je na zdravstvene podatke istraživanja koje je pratilo više od 3000 ljudi od 1970-ih godina.

Podaci su organizirali hranu koju su sudionici konzumirali prema glikemijskom indeksu i glikemijskom opterećenju, koji mjeri kvalitetu ugljikohidrata na temelju njihovog utjecaja na razinu šećera u krvi.

Hrana koju su sudionici konzumirali zatim je uspoređena s rezultatima pojave raka kod pacijenata. Prema nalazima studije, pojedinci koji su konzumirali najviše hrane sa visokim glikemijskim indeksom su imali nevjerojatnih 88 posto šanse za razvoj raka prostate.

Istraživači su također otkrili da konzumiranje hrane pune nezdravih ugljikohidrata “značajno povećava rizik od raka prostate”, koji je drugi vodeći uzrok smrti kod muškaraca kod stanja povezanih s rakom.

Rezultati istraživanja također su otkrili da su ljudi koji su konzumirali slatka pića, kao što su gazirani sokovi i zaslađeni sokovi, imali tri puta veću vjerojatnost za razvoj raka prostate. Oni koji su konzumirali mnogo prerađene hrane, kao što su sendviči s mesom, pakirani burgeri i pizze, imali su dvostruko veći rizik razvoja raka prostate.

Šećerna pića su potvrđena kao najgora loša hrana sa lošim ugljikohidratima koja je danas povezana s povećanim rizikom od raka, te se smatra glavnim uzrokom epidemije dijabetesa i pretilosti u SAD-u.

U istoj studiji, istraživači su primijetili da su sudionici koji su slijedili prehranu koja sadrži namirnice s niskim glikemijskim indeksom kao što su svježe voće, mahunarke, povrće bez škroba (osim kukuruza i krumpira) i cjelovite žitarice, su imali 67 posto manji rizik od razvoja rak dojke. Potrošnja mahunarki također je bila povezana s prevencijom raka, i 32 posto manjim rizikom od razvoja raka dojke, debelog crijeva i prostate.

Ako želite održati cjelokupno zdravlje i smanjiti rizik od razvoja različitih vrsta raka, redovito vježbajte, izbjegavajte loše ugljikohidrate i slijedite zdravu prehranu punu hranjivih namirnica i dobrih ugljikohidrata.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kalifornijski zakon želi ograničiti količinu slatkih napitaka koje konzumiraju djeca i omogućiti da restorani samo nude dva izbora – vodu ili mlijeko

Neki roditelji su ljuti i kažu kako se država ne bi trebala miješati u to pitanje.

Zakon koji je usmjeren na rješavanje pretilosti kod djece zahtijeva da se djeci služe mlijeko ili voda, osim ako roditelj eksplicitno ne traži nešto drugo. U tom bi slučaju djetetu bi bilo dopušteno piti gazirano piće ili sok.

Zakon je prošao Kalifornijsku državnu skupštinu i sada se kreće na potpis guvernera Jerryja Browna. Ako prođe, Kalifornija će biti prva država koja će imati takav zakon. Međutim, slična ograničenja već su uvedena u pojedinim gradovima u Kaliforniji i drugim dijelovima zemlje, prema CBS News.

Zakon podržava Američko društvo za borbu protiv raka. “Neka od ove djece dnevno pije i do tri gazirana pića dnevno. Ovo ih dovodi u ogromnu opasnost od oboljevanja od raka” – izjavila je Stephanie Winn iz Američkog društva za borbu protiv raka za televiziju CBS Sacramento. “Zato što znamo da je 20 posto svih tumora povezano s prekomjernom težinom”.

Međutim, neki roditelji su uznemireni prijedlogom zakona, rekavši da nije mjesto državi da diktira ono što njihova djeca mogu piti.

“Mislim da Vlada ne bi trebala određivati što je dostupno kada ja kao majka znam što je najbolje za moje dijete” – rekla je lokalna stanovnica Inez Deocio za vijesti.

“Kao roditelj, trebali biste sami moći odlučiti hoće li vaša djeca piti mlijeko, vodu ili gazirana pića. Država vam to ne bi trebala reći” – rekao je Scott Gregory.

Zakon dolazi uslijed neuspjeha još jednog dijela kalifornijskog zakona o gaziranim pićima. Taj zakon bi zahtijevao da se svako pojedino gazirano zaslađeno piće prodaje u zapečaćenoj posudi na kojoj bi pisalo: “UPOZORANJE DRŽAVE KALIFORNIJE: Pijenje pića s dodanim šećerom doprinosi pretilosti, dijabetesu tipa 2 i propadanju zuba“.

U ožujku je Kalifornija napunila naslove svjetskih mainstream medija nakon što je sudac dosudio da da kava koja se prodaje u državi mora biti sa upozorenjem na rak, zbog prisutnosti kemikalije nazvane akrilamid.

Međutim, odluka bi se uskoro mogla preokrenuti nakon što je Ured za procjenu opasnosti za zdravlje, državna agencija zadužena za regulaciju upozorenja za rak, predložila propis koji bi omogućio izuzeće za kavu. Akrilamid nije sastojak kave, već samo nusprodukt pečenja.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Američki milijarder Michael Bloomberg kaže kako bi želio povećati poreze građanima s niskim prihodima u svom križarskom ratu protiv slatkih gaziranih pića

Kaže da je to “dobra stvar za te ljude”.

Bloomberg kaže da želi odlučiti što je dobro za ljude s niskim prihodima. “Pitanje je hoćete li povlađivati tim ljudima? Ili želite da oni žive duže? Nema sumnje” – rekao je.

“Ako povećate porez na šećerna pića, primjerice, oni će piti manje, i ne sumnjam da su šećerni napici jedan od glavnih doprinosa pretilosti kao jedan od glavnih uzročnika bolesti srca i raka i raznih drugih stvari” – rekao je on na tribini MMF-a u razgovoru sa čelnicom MMF-a Chrisine Lagarde.

Milijarder je usporedio američku vojsku sa industrijom ugljena.

“Imamo puno vojnika u Sjedinjenim Američkim Državama u američkoj vojsci, ali ne želimo započeti rat samo da im damo nešto da rade i to je upravo ono što mislite kada kažete ‘ugljen ubija ljude jer ne želimo da rudari ugljena izgube posao”.

“Istina je da uopće nema mnogo rudara ugljena i mi im možemo pronaći druge stvari za raditi. Ali usporedba je: život ili posao. Ili porez ili život? Što želite raditi? Odaberite svoj otrov.”

Bloomberg je žestoki zagovornik poreza na gazirana pića.

Prošle je godine potrošio 3 milijuna dolara na reklamnu kampanju koja podupire porez na slatka gazirana pića u Chicagu. Kad je bio gradonačelnik grada New Yorka, pokušao je zabraniti šećerne sokove u velikim pakiranjima u gradskim trgovinama, ali nije uspio.

Također je kritizirao nedavno smanjenje poreza od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bloomberg vjeruje da je to “ekonomski neopredjiva pogreška” i neće dovesti do znatno viših plaća i rasta.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Slatka pića nisu samo loša za zube. Prema nedavnom istraživanju, djeca u dobi od dvije do tri godina koja konzumiraju šećerom zaslađena pića mogu imati kraće telomere

Studija istraživača sa Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu (UCSF) otkrila je da ako se u ranoj dobi stvori izloženost kojom se mijenja duljinu telomera, ili „zaštitne završne kape DNK u kromosomima stanica,” to bi moglo čak i utjecati na rizik od kroničnih bolesti kada djeca odrastu.

Telomeri se smanjuju kako ljudi stare, a ta promjena je često povezana sa metaboličkim i upalnim bolestima, kao što su bolesti srca, dijabetesa tipa 2, ciroza jetre i ulcerozni kolitis.

Janet Wojcicki, izvanredni profesor na Odjelu za pedijatriju sveučilišta UCSF i glavni autor studije, objasnio je da su istraživanja utvrdila da se duljina telomera drastično „skraćuje u prvim godinama života”, no nepoznato je da li je to povezano sa kroničnim bolestima.

Za potrebe istraživanja, znanstvenici iz UCSF-a su provjeravali duljinu telomera bijelih krvnih stanica kod 61 latinoameričke djece koja su pila pića kao što je slatki sokovi i Coca-Cola.

Duljina telomera je mjerena metodom koja se naziva qPCR, „koja uspoređuje omjer količine telomera u odnosu na količinu kopiranog gena (T/S omjer)”. Ovi podaci pokazuju prosječnu duljinu telomera u populaciji stanica. Mjerenja su provođena tijekom rane dobi, a zatim ponovno tijekom predškolskih godina.

Istraživači su otkrili da vrijednost t/s omjera korištenog kako bi se ocijenile duljine telomera u prosjeku iznosi 1,58. Svaki mjesečna porcija slatkih napitaka je povezan s t/s omjerom i iznosi najmanje 0.009 manje od prosjeka, što podrazumijeva „odgovarajuću kraću dužinu telomera.”

Wojcicki je rekao da, unatoč „relativno niskoj razini potrošnje slatkih gaziranih pića, studija je pokazala da je učestalost potrošnje slatkih pića kod djece bila povezana sa duljinom telomera, koja odražava i vezu koju možemo pronaći i u nekim istraživanjima kod odraslih.”

Najmanje 62 posto djece u studiji je počelo piti slatke sokove od dobi od dvije do tri godine, a prosječan broj porcija je bio najmanje pet do šest porcija mjesečno.

Jednu stvar koju moramo imati na umu kod rezultata ovog istraživanja i povezanost potrošnje slatkih gaziranih pića sa dužinom telomera, je da su oni bili duži kod ne-pretile djece.

Wojcicki je zaključio: „Mi zaista trebamo jači poticaj da shvatimo kako izloženosti slatkim pićima tijekom majčine trudnoće i neposredno nakon rođenja može utjecati na zdravlje kroz čitav život.”
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Proizvodi gaziranih piće Dr. Pepper, Coca-Cola, Mountain Dew i Pepsi su doživjeli šok jer je na američkom tržištu potrošnja i prodaja pala razine od prije 31 godinu, izvijestio je Beverage Digest

Urednik “Beverage Digest” Duane Stanford rekao je da se pad prodaje može pripisati većoj edukacji potrošača i povećanoj sklonosti građana za zdravom hranom i pićem, dok podrška visoko-kaloričnim proizvodima, kao što su slatka gazirana pića i voćnim napitcima polako dugoročno opada.

„Bila su dva seizmička pomaka kod potrošača koji konzumiraju gazirana pića. Opsesivna potraga za raličitostima i potreba za boljom ravnotežom šećera i kalorija. Dodajte tome rastuću želju za označavanjem sastojaka i to je razlog za revoluciju i smanjenje prodaje„ rekao je on.

Moglo bi se činiti da su dva velika proizvođača gaziranih pića koja su najviše pogođeni ovom događajem “The Coca-Cola Company” i “PepsiCo, Inc.” Međutim, to i ne treba biti tako, jer su se obje tvrtke, tijekom godina, okrenule što dalje od prodaje samo gaziranih pića i krenule prema prodaji čajeva, voda u bocama, sportskih napitaka, i drugih vrsta pića.

Coca-Cola je uronila u tržiše energetskih napitaka putem velikog udjela u kompaniji “Monster Beverage Corp.”, a PepsiCo ima raznolik niz proizvodnih linija, uključujući Frito-Lay i Quaker.

Lokalni proizvođači gaziranih pića su osjetili taj pomak u prodaji.

„Prodaja pada u zadnjih 20 godina svake godine, odnosu na prošlu godinu. Mogu potvrditi da smo na najnižoj razini u zadnjih 30 godina. Veliki se pomak dogodio što se tiče ledenog čaja i vode. Vitaminwater, Gatorade„, rekao je J.J. Bromwell, direktor tvrtke Link Beverages in Coopersburg iz Pennsylvanije.

Dakle, što bi trebale daleko manje tvrtke za proizvodnju gaziranih pića napraviti u ovim okolnostima?

„Ljudi žele priču, oni žele povijest, žele naslijeđe s proizvodom. I oni žele diverzifikaciju i portfolio okus. To je ono što tvrtka A-Treat ima za ponuditi. Kada govorimo o A-Treatu, ona je više od regionalne niše, ili kakve marke„, rekao je Luke Jaindi manager tvrtke u intervjuu za Philadelphijske vijesti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Trgovci u Indiji masovno bojkotiraju Coca-Colu nakon što je ovaj prehrambeni div uhvaćen u pražnjenju ionako oskudnih izvora vode u zemlji kojoj prijeti suša

Više od milijun trgovaca u Indiji priopćili su kako će bojkotirati proizvođače gazirana pića kao što su Coca-Cola i Pepsi, i da će ih zamijeniti s domaćim bezalkoholnim pićima.

“Ove strane tvrtke crpe vodu iz oskudnih vodnih resursa države”, rekao je K Mohan, tajnik “Vanigar Sangam”, jedne od udruga koje podržavaju bojkot, piše TG.

Zabrinutost zbog prekomjerne potrošnje vode od strane tvrtki kao što su Coca-Cola i PepsiCo je porasla nakon slabih oborina tijekom posljednjeg monsuna.

U siječnju, privremeni ministar O. Panneerselvam je proglasio stanje elementarnu nepogodu i “suše” te zatražio od središnje vlade sredstva za pomoć poljoprivrednicima.

Vikram Raja, predsjednik udruge Vanigar Sangam, je rekao: “Strane tvrtke iskorištavaju tijela drzavne vodoprivrede vode za proizvodnju gaziranog piće, a poljoprivrednici su pred velikom sušom.”

Amit Srivastava, direktor nevladine organizacije “India Resource Centre”, procjenjuje da je potrebno 1,9 litara vode da bi se proizvela jedna mala boca Coca-Cole. On kaže da je potražnja za šećerom u proizvodnji gaziranih pića također iznimno problematična u Indiji. “Šećerna trska je kultura koja vodi isušivanju zemlje. To je kriva poljoprivredna kultura za Indiju”, rekao je on.

“Prema našim istraživanjima Coca-Cola je broj jedan kupac šećerne trske u Indiji, a Pepsi je broj tri. Ako se uzme u obzir voda koja se koristi za šećernu trsku, izračunali smo da se mora potrošiti 400 litara vode da bi proizveli bocu Cole. “

Indijska asocijacija za pića (IBA), koja predstavlja mnoge proizvođače bezalkoholnih pića, izjavila je da je razočarana bojkotom.

“Coca-Cola i PepsiCo Indija zajedno izravno zapošljavaju 2.000 obitelji i više od 5.000 obitelji indirektno … IBA se nada da će zdrav razum prevladati i da će potrošači i dalje imaju pravo na svoj izbor u Indiji”, rekli su.

Pepsi i Coca-Cola nisu izravno komentirali bojkot.

Pokret anti-gaziranih pića pokret u Indiji razmahao se u siječnju.

Prosvjedi su ponudili mnogim građanima priliku da izraze svoje nezadovoljstvo javno i utemelje bojkot gaziranih pića nakon što su se poljoprivrednici žalili da velike kompanije koriste dragocjene vodne resurse u državi koje su pred isušivanjem.

Vikram Raja je rekao da potražnja za gaziranim pićima značajno pala od početka godine, i mnogi trgovci koji nisu bili dio trgovačkog društva su dobrovoljno prestali prodavati strane brandove.

Bojkot može biti samo početak kraja kompanija Coca-Cola i PepsiCo dok se oni pokušavaju proširiti u Indiji. Indijska vlada je dala naznaku za uvođenjem poreza na slatke napitke, što bi moglo dodatno pogoditi brojke profita i zarade ovih kompanija.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Dokumentirana je snažna veza prehrambene mafije i zdravstvene zajednice, te korupcija na najvišim razinama

Industrijski giganti Coca-Cola i PepsiCo posljednjih su godina “donirali” milijune dolara na račune stotinjak istaknutih zdravstvenih grupa, dok su usporedno trošili milijune kako bi uništili javnozdravstvene mjere i zakone koji bi trebali smanjiti unos gaziranih pića kod Amerikanaca, otkrili su istražitelji iz javnog zdravstva.

Otkriće, objavljeno u časopisu American Journal of Preventive Medicine, dokumentira snažnu financijsku vezu između industrije gaziranih pića i zdravstvene zajednice u posljednjih pet godina, kao dio strategije kako bi se utišalo zdravstvene kritičare i pridobilo što više saveznika u borbi protiv zakona o gaziranim pićima, piše The New York Times.

Otkrivena cijela strategija

Autori studije, Michael Siegel, profesor na fakultetu javnog zdravstva Sveučilišta Boston, i Daniel Aaron, student na medicinskom fakultetu Sveučilišta Boston, prošli su kroz javno dostupne dokumente, uključujući objavljene vijesti, novinske baze podataka, izvješća o lobiranju, medicinsku literaturu te informacije koje su objavile same kompanije koje proizvode gazirana pića.

I dok su neki od događaja koji se spominju u studiji već objavljeni ranije u medijima, izvještaj objavljen u časopisu je prvi sveobuhvatan pogled na strategiju industrije koja donira novac zdravstvenim organizacijama, dok u isto vrijeme lobira protiv mjera iz domene javnog zdravstva. Studija prati donacije i potrošnju na lobiranje u razdoblju od 2011. do 2015. godine, u vrijeme kada su mnogi gradovi razmatrali uvođenje poreza na gazirana pića i druge mjere u borbi protiv pretilosti.

‘Vrlo jasan primjer sukoba interesa’

“Željeli smo vidjeti za što se te kompanije stvarno zalažu i izgleda da uopće ne pomažu u pogledu javnog zdravstva – štoviše, protive mu se u skoro svim stavkama, što ove donacije čini upitnim”, rekao je Aaron, koautor studije. Aaron napominje da su donacije ovih kompanija “vrlo jasan primjer sukoba interesa” u slučaju zdravstvenih organizacija koje su ih prihvatile.

Izvještaj je otkrio niz slučajeva u kojima su utjecajne zdravstvene skupine prihvatile donacije industrije gaziranih pića, da bi potom prestale podupirati uvođenje poreza na gazirana pića ili su odjednom postale vrlo tihe oko sličnih inicijativa.

Odustali od mjera protiv gaziranih pića

Recimo, kako se navodi u studiji, neprofitna organizacija Save the Children (Spasimo djecu), koja je aktivno podupirala kampanje za uvođenje poreza na gazirana pića u nekoliko američkih saveznih država, odjednom je povukla svoju podršku 2010. godine. Ispostavilo se da je organizacija primila 5 milijuna dolara subvencija od Coca Cole kako bi mogla razvijati svoje zdravstvene i edukativne programe za djecu.

Iz organizacije su u međuvremenu poručili da su se 2010. odlučili fokusirati na edukaciju djece u ranoj dobi te da njihova odluka da prestanu podupirati zakon o gaziranim pićima “nema nikakve veze s podrškom korporacija koju je primila Save the Children”.

Utjecanje na čitave zajednice

Kada je New York predložio zabranu ekstra velikih gaziranih pića 2012. godine, Academy of Nutrition and Dietetics (Akademija za prehranu i dijetetiku) navela je da su “istraživanja konfliktna” te nije podržala inicijativu.

Akademija je prihvatila 525 tisuća dolara u donacijama od Coca Cole u 2012. Sljedeće godine su od kompanije uzeli 350 tisuća dolara u donacijama. Akademija danas kaže da više nema sponzorsku vezu s firmama koja proizvode gazirana pića.

N.A.A.C.P. (National Association for the Advancement of Colored People) i Hispanic Federation javno su se protivili inicijativama protiv gaziranih pića, usprkos visokim stopama pretilosti u crnačkim i latinoameričkim zajednicama. Cola je donirala više od milijun dolara N.A.A.C.P.-u između 2010. i 2015. te više od 600 tisuća dolara Hispanic Federationu između 2012. i 2015. Ni jedna zajednica nije htjela komentirati navode.

Najveće korporacije sve negiraju

“Industrija sokova koristi korporacijsku filantropiju kako bi potkopala javnozdravstvene mjere”, rekao je Kelly D. Brownell, dekan fakulteta javne uprave Sanford na Sveučilištu Duke, koji nije imao veze s istraživanjem.

Američka udruga za dijabetes primila je 140 tisuća dolara od Coca-Cole između 2012. i 2014. Američka asocijacija za srce primila je više od 400 tisuća dolara od te tvrtke između 2010. i 2015. A Nacionalni instituti zdravlja primili su gotovo dva milijuna dolara od Cole između 2010. i 2014.

Coca Cola je sve upite o studiji uputila na svoju cehovsku udrugu, American Beverage Association. “Vjerujemo da naši postupci u zajednicama i na tržištu pridonose rješavanju složenog problema pretilosti. Čvrsto stojimo iza naše potrebe i prava da se udružimo s organizacijama koje osnažuju naše zajednice”, poručili su.

‘Igramo važnu ulogu u borbi protiv pretilosti’

Ta se Udruga k tome protivi zagovornicima javnozdravstvenih inicijativa vezanih uz “diskriminatorne i regresivne porezne propise i na naše proizvode”. PepsiCo je u svom priopćenju naveo da je “netočno prikazan kao tvrtka koja proizvodi gazirana pića, jer samo četvrtina naših globalnih prihoda dolazi od gaziranih sokova”.

“Vjerujemo da je pretilost kompleksan, višeznačan problem i da naša kompanija može igrati važnu ulogu u brobi protiv toga, što uključuje suradnju s javnozdravstvenim organizacijama i odgovaranje na zahtjeve potrošača za zdravijim proizvodima.”

Umanjili vezu između slatkih pića i pretilosti

New York Times je prošle godine izvijestio da je Coca-Cola platila za znanstveno istraživanje koje je umanjilo vezu između zašećerenih pića i pretilosti. Nakon objave članka, tvrtka je u javnost pustila bazu podataka koja pokazuje da je od 2010. godine potrošila više od 120 milijuna dolara na znastvena istraživanja i partnerstva sa zdravstvenim organizacijama koje se bave suzbijanjem pretilosti.

Od 2011. do 2015. Cola je u prosjeku trošila više od 6 milijuna dolara godišnje na lobiranje protiv mjera u javnom zdravstvu kojima je cilj bio smanjenje potrošnje gaziranih pića, sudeći prema podacima iz neovisne organizacije Center for Responsive Politics. Pepsi je pak trošio oko 3 milijuna dolara godišnje u istom periodu, a cehovska udruga American Beverage Association (ABA) više od milijun dolara godišnje.

Potrošili 38 milijuna dolara na lobiranje

Samo 2009. godine, kada je Vlada predlagala uvođenje saveznog poreza na gazirana pića kako bi se suzbila pretilost i pomoglo platiti reformu zdravstvenog sustava, Cola, Pepsi i ABA zajedno su potrošili 38 milijuna dolara lobirajući protiv predloženih mjera, koje su naposljetku i propale.

Kada je gradonačelnik Philadelphije predložio porez na gazirana pića 2010. godine, industrija pića ponudila je 10 milijuna dolara dječjoj bolnici u Philadelphiji ako grad odutane od tog prijedloga zakona. Gradsko vijeće glasalo je za odustajanje od zakona, a lobi industrije pića kasnije je ispoštovao obećanje o donaciji.

Tuže Philadephiju jer je ipak uvela porez

Philadelphia je naposljetku ove godine uvela porez na gazirana pića. Industrija je pokrenula sudsku tužbu u rujnu, u kojoj su taj porez etiketirali ilegalnim. Industrija također troši milijuna dolara na oglase protiv poreza na gazirana pića koji se nalaze u programima kandidata za koje će se u studenom glasati na lokalnim izborima u četiri grada – tri u Sjevernoj Kaliforniji i u Boulderu u saveznoj državi Colorado.

Marion Nestle, profesorica nutricionizma, prehrambenih studija i javnog zdravstva na Sveučilštu New York, rekla je da studija pokazuje kako tvrtke koje proizvode gazirana pića “žele imati i ovce i novce – izgledati kao odgovorni korporativni subjekti i lobirati protiv javnozdravstvenih mjera u svakoj prilici”.
 
(telegram.hr)

Philadelphia je postala prvi veliki američki grad koji je uveo porez na gazirana i zaslađena pića, nakon nekoliko mjeseci borbe s lobistima industrije bezalkoholnih napitaka

Porez će iznositi 51 cent (3,40 kuna) po litri gaziranog napitka, uključujući i one niskokalorične. Jedini izuzetak bit će napitci s više od 50 posto udjela mlijeka ili svježeg voća.

Mjeru je usvojilo gradsko vijeće većinom glasova i stupa na snagu u siječnju 2017. godine.

Prijedlog je izazvao intenzivnu raspravu u Philadelphiji, petom po veličini američkom gradu u kojem je 68 posto odraslih i 41 posto djece pretilo ili prekomjerne težine. Grad ima i jednu od najviših stopa problema s visokim krvnim tlakom ili srčanih oboljenja u Americi.

Demokratski gradonačelnik Jim Kenney, koji preuzeo dužnost u siječnju, objasnio je da će 91 milijun dolara očekivanih prihoda od oprezivanja zaslađenih pića biti iskorišteno za financiranje proširenja vrtića, gradnju igrališta i rekreacijskih centara.

“Ovo je velika pobjeda”, rekao je Kenney nakon glasanja u gradskom vijeću.

Coca-Cola je objavila da će ovakva odluka vjerojatno izazvati “najgore crno tržište još od prohibicije dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća”.

Protivnici nove mjere naglašavaju i “katastrofalan” učinak po male poduzetnike, predviđajući da će neki morati zatvoriti svoje trgovine ako kupci krenu po gazirana pića izvan grada.

Kardiolog Ken Marguiles pohvalio je hrabrost gradskih vijećnika i rekao da će mjera pomoći reduciranju dijabetesa, bolesti srca i pretilosti u gradu.

Jedan američki grad, Berkley u Kaliforniji, već je prkoseći lobistima uveo takvu mjeru i naplaćuje 38 centi po litri gaziranog pića od studenoga 2014.

Ishod u Philadelphiji posebno se promatrao u San Franciscu, Boulderu i Oaklandu, gradovima koji planiraju uvesti sličan porez do kraja godine.
 
(croenergo.eu)