“Odbacimo (europsku) zastavu, Bruxelles i sve što je propalo. Neka 23. lipnja bude naš dan neovisnosti”, izjavio je N.Farage

Jutro nakon referenduma potvrdilo je povijesnu odluku Velike Britanije – postali su prva zemlja u povijesti koja napušta Europsku uniju

Tu su odluku popratili i svjetski mediji, a britanske tiskovine posvetile su svoje naslovnice toj temi, a čitave novine postale su specijalna izdanja o Brexitu.

Konačni rezultati referenduma o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva pokazali su da se 51,9 posto Britanaca izjasnilo za izlazak iz Europske unije, dok je za ostanak bilo 48,1 posto, priopćilo je u petak ujutro izborno povjerenstvo a prenose svjetske novinske agencije.

Kako navodi povjerenstvo, 17,4 milijuna građana glasalo je za Brexit a 16,1 milijuna za ostanak u Europskoj uniji.

Po predviđanjiima nakon prebrojanih rezultata iz 339 od 382 izborne jednice, Brexit je dobio 52, a ostanak 48 posto glasova.

Ovo je prvi put u povijesti da neka zemlja napušta Europsku uniju.

Čelnik eurofobne stranke UKIP-a Nigel Farage rekao je da počinje “sanjati neovisno Ujedinjeno Kraljevstvo” dok pristaše izlaska iz EU-a vode s 51,7 posto nakon prebrojavanja glasova u 200 od 382 središta u zemlji.

“Sada se usuđujem sanjati zoru koja se rađa nad neovisnim Ujedinjenim Kraljevstvom”, izjavio je predsjednik UKIP-a pred pristašama izlaska zemlje iz Europske unije okupljenim u jednoj zgradi u Londonu.

“Ako se predviđanja potvrde, bit će to pobjeda pravih ljudi, običnih ljudi”, dodao je Farage, suosnivač UKIP-a (Stranka za neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva) 1993. koja se od početka zalaže za Brexit.

“Učinili smo to za čitavu Europu. Nadam se da će ova pobjeda srušiti ovaj neuspjeli projekt i odvesti nas u Europu suverenih država”, dodao je.

“Odbacimo (europsku) zastavu, Bruxelles i sve što je propalo. Neka 23. lipnja bude naš dan neovisnosti”, zaključio je pred oduševljenim mnoštvom.

Krah britanske valute: Funta na najnižoj razini u 30 godina

Britanska funta oslabila je za više od 10 posto u odnosu na američki dolar, nakon što su privremeni rezultati referenduma pokazali da su birači odlučili napustiti Europsku uniju.

Tečaj funte pao je ispod 1,35 dolara što je najniža razina od 1985 godine, a ovaj pad snažniji je i od tzv. crne srijede, kada je funta u jednom danu oslabila za preko 4 posto.

Bloombergov British Pound Index, koji prati kretanje funte u odnosu na sedam svjetskih valuta pao je za 10 posto, a pali su i futuresi na dionički indeks FTSE 100 i to za 7,5 posto.
 
(dnevno.hr,index.hr)

Kina taljenjem prerađuje svoje zlatne rezerve u male poluge od jednog kilograma, kako bi lansirala novu globalnu “zlatnu” valutu. Mnogi kažu da će to narušiti globalnu trgovinu i da će na kraju dovesti do kolapsa američkog dolara.

Nema sumnje da će američki dolar uskoro biti prošlost. To je zasigurno strateški plan novog, nedavno i pod pritiskom potpisanog trgovinskog sporazuma s Rusijom, Japanom, Čileom, Brazilom, Indijom i Iranom. SAD će biti nasilno izbačen od strane najvećih trgovinskih nacija u svijetu, a dolar će postepeno propadati. GATA (Gold Anti-Trust Action) sada procjenjuje da je 80% zlata, za koje investitori vjeruju da su raspoređeni i pohranjeni na njihovim računima, odavno nestalo, a većina toga je vjerojatno završila u Kini.

Kina tali zlatne poluge

Kina ima ambiciozan plan taljenja velikih zlatnih poluga i pretvaranja u manje poluge od 1 kg. U pripremi je nešto što će poremetiti globalnu trgovinu, a sigurno i globalni bankovni sustav. Veliki projekt prerade zlata ukazuje na to da Kina priprema novi sustav trgovinskog poravnavanja.

Unutar tog procesa sigurno su ugrađeni novi temelji za mogući novi monetarni sustav baziran na zlatu, koji podržava trgovinske uplate. U početku će biti korišten za trgovinu, a kasnije će se koristiti i u bankarstvu. Američke državne obveznice bazirane na dolaru biti će odbačene u stranu.

Promatrajte ovaj kineski projekt kao preliminarni uvod u kolaps sustava zasnovanog na američkom dolaru. Kinezi uklanjaju tisuće tona zlatnih poluga iz Londona, New Yorka i Švicarske. Oni tale poluge te ih više ne mjere u unci (standardna težinska mjera za zlato i druge plemenite metale) nego u kilogramima.

Veće poluge su smanjene na 1 kg i pohranjeni u Kini. Nije poznato obavlja li se projekt taljenja zlata u potpunosti u Kini ili i u nekim drugim zemljama, no postoje pokazatelji koji daju do znanja da bi u projekt mogle biti uključene švicarske ljevaonice zlata, budući da imaju puno iskustva i kapaciteta.

Priču o taljenju velikih kineskih poluga zlata potvrđuju izvori iz Londona. Izgleda da je vrlo jasno da Kinezi pripremaju novi trgovinski sustav, koji se podudara s novim bankarskim sustavom svjetske rezervne valute.

Kinezi mogu napraviti značajan dio novih poluga težine 1 kg, koji bi bili na raspolaganju malim ulagačima i bogatim pojedincima u Kini. Oni će odbaciti otrovni sustav američkih državnih obveznica kao osnovu bankarstva. Dvije poruke su ovdje nepogrešive. Zapadni  i britanski sustav, baziran na funtama i uncama, mogao bi biti u potpunosti izbačen.

No, možda je u kineski projekt uključeno i nešto veće. Možda se formalna istraga o zlatnim polugama punjenim volframom provodi na skriven način. Početkom 2010. godine, poluge punjene volframom postale se velika priča, očito zadržana u tajnosti, a svi tragovi su vodili do Fort Knoxa, poznatog američkog skladišta zlata.
 

 
 
izvor: politika.hr, youtube.com/uredio:nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=12617"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata

Londonska Olimpijada će biti u minusu, kada se usporede prevelika ulaganja u izgradnju i tri puta manje turista nego se očekivalo, kažu stručnjaci. Prema preliminarnim ocjenama organizatora, prvoga tjedna Olimpijskih igara u Londonu je trebalo doputovati oko 300 tisuća turista. U britanski glavni grad je doputovalo samo 100 tisuća. Ako se uzme u obzir trajanje turnira, situacija se neće mnogo promijeniti. Ali, već je sada jasno kako Olimpijada neće dovoljno zaraditi.

“Organizatori londonske Olimpijade su računali na zaradu oko 10 milijardi funti sterlinga. Ali, ispada da neće zaraditi ni deseti dio te sume. Razlog za to je da su ulaganja u infrastrukturu i povećane mjere sigurnosti prešli planiranu sumu čak deset puta. Organizatori će biti u minusu. Odnosno, država. I kako je pokazalo iskustvo Pekinga, Olimpijada nije više način da se zaradi novac, već da se poveća prestiž države”.

“Organizatori Olimpijade u Londonu nisu uzeli u obzir specifičnost natjecanja. To je dug turnir, u kojem se istovremeno održava nekoliko natjecanja. Kako se ne bi mučili izborom gdje ići, mnogi su odlučili ostati doma i pratiti televizijski prijenos”, smatra profesor ekonomije Peter Opengeimer:

“Olimpijadu je jako lako i ugodno pratiti putem televizije: možete istovremeno pratiti nekoliko sportskih disciplina. Fizičko prisustvo je moguće samo na jednom natjecanju u jednom danu ili na određeno vrijeme”.

Ulogu je odigrala i činjenica da je Londonjedan od najskupljih gradova u svijetu. Uoči Olimpijade cijene u hotelima i barovima su očekivano skočile, cijene ulaznica na sportska natjecanja također. To je uplašilo turiste koje ne zanima sport, izjavio je glavni znanstveni suradnik instituta ekonomije Ruske akademije znanosti Vladimir Dimov:

“Cijena ulaznica je jedno, a cijena putovanja u London – drugo. Turističke usluge su u cjelini ispale preskupe za određenu grupu potrošača, zato turisti nisu samo odustali od ulaznica, oni su u principu odustali od putovanja u London”.

Najmanje su zadovoljni bankari. Oni su daleko od političke retorike i shvaćanja prestiža. Njih zanima samo novac. U drugom tromjesečju ove godine ekonomija Velike Britanije je pala za 0,7 posto.

Čitav svijet se bavi skandalom banke Barkley, čiji su direktor i nekoliko suradnika optuženi za manipulacije u međunarodnoj trgovini. U toj situaciji Olimpijada, pa čak i uspješna, neće izvući ekonomiju.

Vlastima Londona ostaje utjeha kako su ukrasili, očistili i ponovo izgradili istočni dio grada u kojem je većina sportskih objekata.

Kako je Olimpijada u Grčkoj 2004. pokrenula njezin pad !

Kako upravo gledaju OI u Londonu, mnogi se Grci pitaju kako je njihova zemlja otišla od međunarodne slave u Ateni 2004. godine i došla u stanje današnje krize. Oni su ugosteći Olimpijske igre imali trošak od gotovo  € 9.000.000.000 (11 milijarde dolara prema današnjem tečaju), što čini u tom trenutkum Olimpijadu  u Ateni 2004. najskupljom ikad . Grčki porezni obveznici su bili na udici za 7 milijardi eura, što ne uključuje troškove dodatnih projekata kao što su nove zračne luke i sustav metro-a .

Nakon Olimpijskih igara 2004. je krenuo pad Grčke

U sklopu dana završne svečanosti, Grčka je upozorila Eurozonu da će podaci javnog dug i deficit  biti još gori nego što se očekivalo. U 2004. godini deficit je došao na 6,1 posto bruto domaćeg proizvoda, dvostruko više nego limit euro-zone, dok je dug dosegao 110.6 posto bruto domaćeg proizvoda, najviše u Europskoj uniji. ((Danas, grčki dug je 165,3 posto BDP-a.) Grčka je postala prva zemlja EU-a koja je stavljena pod fiskalni nadzor od strane Europske komisije, u 2005.

S javnim dugom u iznosu 168 milijardi eura u 2004. godini, jasno je da Olimpijske igre nisu same dovele do ekonomskog kolapsa. Ipak, Olimpijske igre u Ateni su utjelovile strukturne probleme koje proganjanu zemlju već desetljećima. To nije samo pitanje koliko je novca potrošeno na Olimpijskim igrama, također  je pitanje kako su potrošene i od kuda je taj novac došao. Nakon razdoblja štednje kako bi zategnula svoje financije i ispunila uvjete za ulazak u Euro 2001., grčka vlada je opustila svoj novčanik nakon što je ušla u jedinstvenu valutu. Igre su samo jedno od nekoliko područja u kojima javna potrošnja bila nekontrolirana, i poticala neodrživo zaduživanje.

Kada su stotine tisuća posjetitelja došle u Grčku u 2004. godini biti dio Igara, i nakon toga se vratili u svoje rodno mjesto, u sljedećim godinama grčki udio turističkog kolača je rastao manje kada su se turisti odlučili za druge zemlje, poput Hrvatske i Turske, koji su imale niže cijene i bolji marketing. Mnogi od stadiona i objekata izgrađenih na tim ogromnim troškovima  su danas zapušteni. U južnom dijelu Atene, 2 kilometarksa šetnica uz more koja povezuje tri stadiona koji su se koristili za igre, su postale odlagalište za krš i otpad.

“Za Grčku, biti domaćin je značilo ulaganje u infrastrukturu, ljudske vještine, i branding”, kaže Stratos Safioleas, koji je bio šef za međunarodne medije grčkog olimpijskog odbora, te je radio kao konzultant za ponude gradova 2004. godine.  “Nažalost, dvije uzastopne vlade uporno odbijaju iskoristiti grčke olimpijske ostavštine.”

Tijekom igara u Ateni, jedan volonter je pozdravljao  posjetitelje na Olimpijskom stadionu sa zvučnika najavom “uživajte”. Kada će ikad vidjeli dana poput onih opet? “Zamuljen u gospodarsku depresiju, sumnjičavi prema europskim partnerima, njihova budućnost u euru im visi o nit, Grci mogu samo sanjati o još jednoj takvoj velebnoj prilici.

Dno dna: The € 9 milijardi Olimpijske igre u Ateni su istaknule grčku nemogućnost da upravlja svojim proračunom – nedostatak koji opsjeda Grke do današnjih dana.

Novčani kolaps Olimpijskih igara u Londonu će biti čak možda i dva do tri puta veći, ali kao bankarska zemlja i velesila, bivša kolonijalna sila, izvorište masonstva, Velika Britanija si neće dopustiti pad nalik na grčki.

Ovdje su neke od analitičkih podataka koje možda želite pročitati između glednja trčanja, skakanja, jahanja, kupanja i bacanja:

Velika Britanija je u takvom financijskom pada da će dovesti do krvi na ulicama u vrlo bliskoj budućnosti. U stvari ovdje je graf trenutne izloženosti neizbježnog financijskog sloma kakvog gledamo u Europi.

Zeleni dijelovi u grafovima je izloženost ove zemlje prema financijskim derivatima i proizvoda koji se upravo sada urušavaju. Velika Britanija ima vremensku bombu izloženosti koja visi nad njihovim glavama od 600 posto BDP-a. To je točno, zaduženost je 6x cijela njihova zarada godišnje ekonomije.
 
izvor: portaloko.hr, robinwestenra.blogspot.com
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10091"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]