Kada se nalazite u stresnim situacijama, često se čini da se svijet urotio protiv vas

Možda ćete zaboraviti na važne stvari ili možda nećete moći donositi čak i jednostavne odluke. Ispada da postoji znanstveno objašnjenje za ono što vam se događa.

Istraživanja su pokazala da kronični stres može fizički smanjiti vaš mozak.

Stres izaziva oslobađanje kortizola u tijelu, također poznatog kao hormon stresa. Kortizol u tijelu nije loša stvar. Ovaj hormon može pomoći smanjiti krvni tlak, razinu šećera i upalu. Štoviše, kratki stresni događaji mogu potaknuti stvaranje novih živčanih stanica, što posljedično poboljšava mentalne sposobnosti.

Međutim, previše stresa nema te iste učinke. Umjesto toga, produljeni stres dovodi do povišenih razina kortizola koje mogu utjecati na vaš mozak, posebno na sivu tvar.

Moždano tkivo može se podijeliti na sivu tvar koja se sastoji od moždanih stanica i bijelu tvar, koja sadrži vlakna koja se protežu od stanica. Količina sive tvari koja se nalazi u određenim dijelovima mozga izravno je povezana s različitim kognitivnim sposobnostima i vještinama.

Oni ljudi koji su stalno pod stresom imaju imaju manje sive tvari u hipokampusu i prefrontalnom korteksu.

Hipokampus je dio mozga koji je uključen u učenje i pamćenje. U međuvremenu, prefrontalni korteks sudjeluje u komunikaciji između različitih područja mozga, što je važno za reguliranje misli, emocija i radnji.

Postoji dokaz da se volumen sive tvari smanjuje zbog kroničnog stresa. U nedavnoj studiji časopisa Neurology istraživači su ispitali razinu kortizola, pamćenje, vještine razmišljanja i volumen mozga kod 2231 zdravih sredovječnih sudionika istraživanja.

Rezultati su pokazali da su sudionici, osobito žene, s visokom razinom kortizola loše funkcionirali u testovima memorije i kognitivnim testovima. Također je ustanovljeno da im se smanjio volumen mozga.

“Nešto niži volumeni mozga i smanjeno pamćenje u opsegu kojeg smo vidjeli u ovoj studiji povezani su s većim rizikom od demencije 10 do 20 godina kasnije” – rekao je dr. Sudha Seshadri, direktor Instituta za Alzheimerovu bolest i neurodegenerativne bolesti na Sveučilištu Glenn Biggs.

Sličan fenomen “skupljanja” mozga uočila je dr. Monica Starkman sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Michiganu kod bolesnika s Cushingovom bolešću. Ovo rijetko stanje karakterizira prekomjerna razina kortizola u tijelu.

Prema dr. Starkmanu, hipokampus pacijenata koji pate od ove bolesti bio je manji u usporedbi s onim u zdravih normalnih subjekata. Srećom, ova studija je također pokazala da se, kada se razina kortizola smanjila nakon liječenja, volumen njihovog hipokampusa povećao zajedno s rezultatima učenja.

Sveukupno, ove studije upućuju na to da kronični stres može imati negativne učinke na volumen sive tvari. To može dovesti do problema s različitim funkcijama mozga.

Ostali učinci stresa na tijelo

Osobe koje su pod velikim stresom često imaju sljedeće zdravstvene probleme:

Problemi s kožom – Stres može pogoršati stanja kože poput akni, psorijaze, rosacee i ekcema. Nadalje, kronični stres može produljiti proces zacjeljivanja rana.

Povećani rizik od infekcija – Previše stresa može negativno utjecati na imunološki sustav i učiniti ljude osjetljivijim na prehladu i druge infekcije.

Depresija – smanjenje mozga zbog stresa također dovodi do depresije. Osim toga, kronični stres može dovesti do prekomjernih upala i povećanih faktora rizika od depresije.

Slaba probava – Stres može uzrokovati simptome kao što su žgaravica, probavne smetnje, mučnina, povraćanje, proljev i konstipacija.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Svatko tko ide kroz životni proces prirodnog starenja može primjetiti da su neki ljudi iste dobi zdraviji od drugih

Kognitivni poremećaj je jedan od problema povezanih sa starenjem kojeg se stari ljudi boje, osim kroničnih bolesti, poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Stavimo bolesti na stranu, nedavna studija je pokazala da starije osobe koje umjereno konzumiraju alkoholna pića redovito mogu živjeti duže bez kognitivne degeneracije u usporedbi sa onima koji ne piju uopće alkoholna pića.

Istraživanje pod nazivom „Unos alkohola i kognitivna zdrava dugovječnost u zajednici odraslih: Studija Rancho Bernardo” ispitano je 1344 starijih osoba iz gradića Rancho Bernardo u Kaliforniji. Sudionici su bili 728 žene i 616 muškaraca bijele rase sa sveučilišnim obrazovanjem.

Istraživanje je provedeno u razmaku od 29 godina od 1984. do 2013. godine, na čelu sa glavnim autorom studije dr. Lindom McEvoy, izvanrednim profesorom na sveučilištu University of California, San Diego School of Medicine i autorom Erin Richard, apsolventom na sveučištu San Diego State. Nalazi ovog istraživanja objavljeni su u izdanju za kolovoz u listu Journal of Alzheimer’s Disease.

Prethodne studije su izvijestile o povezanosti između umjerenog unosa alkohola i dugovječnosti, ali ova studija je jedinstvena jer razmatra kognitivno zdravlje u kasnim godinama. Istraživači su otkrili da je umjerena konzumacija alkohola povezana sa značajnim smanjenjem mortaliteta i većim šansama za bolje kognitivno zdravlje u ostatku života.

Nalazi su pokazali da muškarci i žene u dobi od 85 godina koji su imali povijest umjerene do visoke potrošnje alkohola pet do sedam dana u tjednu, će biti kognitivno zdraviji od onih koji nisu taknuli ni kapljicu alkohola.

Kognitivno zdravlje sudionika ocijenjivano je svake četiri godine uz upotrebu standardnog testa demencije naziva ‘Mini Mental State Test’. Ovo istraživanje je financirao Nacionalni institut za zdravlje (NIH).

Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam je utvrdio kategorije potrošnje alkohola: Umjereno konzumiranje koje uključuje jedno alkoholno piće dnevno (za odrasle žene bilo koje dobi i muškaraca preko 65 godina) i dva pića dnevno za odrasle muškarce ispod 65 godina; teška potrošnja alkohola uključuje tri alkoholna pića na dan (kod odraslih žena bilo koje dobi i muškaraca preko 65) i 4 pića dnevno za odrasle muškarce ispod 65 godina. Viša potrošnja od ovih iznosa je kategorizirana kao pretjerana. Prema studiji, samo nekoliko pojedinaca su bili kategorizirani da prekomjerno piju.

Brojne studije su već pokazale da dugotrajno prekomjerno konzumiranje alkohola uzrokuje demenciju i druge kroničnih bolesti. Postoji mnogo studija o alkoholu kao štetnom na sveukupno zdravlje (fizičko i mentalno), zbog čega ova studija vruća tema za raspravu – da li konzumacija alkohola pozitivno ili negativno utječe na životni vijek i kognitivno zdravlje.

Osim ponašanja i zdravstvenih ishoda, demografski čimbenici su također uzeti u obzir u ovoj studiji: više socioekonomske skupine, uključujući srednju klasu u gornju srednju klasu, bili su povezani s nižim rizičnim ponašanjem (npr. pušenje), nižom stopom mentalnih bolesti i boljem pristupu brizi o zravlju.

Pojedinci iz nižih socioekonomskih skupina su skloniji suprotnostima gornjeg opisa. Međutim, studija se također ograničila uklanjanjem konfuznih čimbenika, kao što su pušenje i pretilost. Slični primjer je i sa konzumacijom marihuane.

Pojedinci doživljavaju pogoršanje zdravstvenih problema i kroničnih bolesti konzumacijom alkohola, a također i skratiti pojedincu životni vijek.

Neki pojedinci su skloniji od drugih, pogotovo ako imaju nekontrolirane navike pijenja, ili povijest alkoholizma.
 
NoviSvjetskiPoredak.com