Nalazi studije ukazuju na to da postoji način da hakirate svoj mozak kako biste formirali dobre navike

Može vam biti teško vježbati svaki dan, pogotovo ako imate pretrpan raspored rada i kućnih obaveza; ali prema nevjerojatnoj studiji, vi mozete “hakirati” svoj mozak kako bi stvorili dobre navike ponavljajuci akcije dok se ne naviknete na njih.

Studija, koja je objavljena u časopisu Psychological Review je provedena od strane istraživača sa sveučilišta Brown University, Princeton University, te University of Warwick u Engleskoj.

Nalazi studije ukazuju na to da postoji način da hakirate svoj mozak kako biste formirali dobre navike, kao što je redovito vježbanje i rani odlazak na počinak. To možete postići ponavljanjem tih postupaka dok vam ne postanu rutina.

Dr. Elliot Ludvig iz Warwickovog Odjela za psihologiju i njegovi kolege istraživači koristili su digitalni model kako bi pokazali kako formiranje navika, i dobrih i loših, više ovisi o tome koliko često obavljate određene radnje nego o tome koliko ste zadovoljni njima.

Za istraživanje su istraživači stvorili računalnu simulaciju gdje je “digitalnim glodavcima” dan izbor u obliku dvije poluge. Jedna poluga bila je povezana s mogućnošću dobivanja nagrade. Ova poluga je smatrana “ispravnim” izborom, dok je poluga bez nagrade bila “pogrešan” izbor.

Istraživači su zamijenili mogućnost dobivanja nagrade između dvije poluge i trenirali simulirane glodavce da odaberu “ispravnu” polugu.

Istraživači su izvijestili da su nakon kratkog vremena glodavci odabrali novu, “ispravnu” polugu čak i kada se zamijenila mogućnost nagrade.

Ali kada su digitalni štakori istrenirani na jednoj polugi, oni su nastavili birati “pogrešnu” polugu unatoč tome što im nisu pružili priliku da dobiju nagradu.

Istraživački je tim otkrio da su se digitalni glodavci radije držali ponavljajućih radnji na koje su se navikli nego da se prilagode na nagradama.

Dr. Ludvig je objasnio da je većina onoga što ljudi rade vođeno navikama. Međutim, postoji mnogo toga što treba razumjeti o tome kako se navike uče i oblikuju.

Rekao je da studija otkriva nove informacije izgradnjom matematičkog modela kako jednostavno ponavljanje može rezultirati različitim navikama kod ljudi i drugih životinja.

Dr. Amitai Shenhav, koautor studije, primijetio je da psiholozi već više od jednog stoljeća pokušavaju shvatiti što pokreće ljudske navike. Jedno od ponavljajućih pitanja je koliko su navike pod utjecajem onoga što ljudi žele u odnosu na ono što rade.

Eksperiment s digitalnim štakorima pomogao je odgovoriti na ovo pitanje sugerirajući da su same navike proizvod prethodnih akcija.

Međutim, u nekim situacijama, te navike mogu biti nadvladane željom za dobivanjem najboljeg ishoda.

Istraživači vjeruju da ova studija može pomoći stručnjacima da saznaju više o određenim stanjima povezanim s ponavljajućim ponašanjem, kao što su opsesivno-kompulzivni poremećaj i poremećaj tika.

Njihova sljedeća studija uključivat će slične eksperimente u stvarnom scenariju, gdje će promatrati ljudsko ponašanje u testovima temeljenim na akciji i nagradama.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ljudi često podcjenjuju utjecaj kojeg njihova probava ima na mozak

Međutim, postoji sve veći broj dokaza koji ističu jasnu vezu između crijeva (probave) i mozga. To se često naziva i “Crijevno-moždana os”.

Nedavne studije o ovom pitanju usredotočile su se na istraživanje učinaka prehrane bogate solju na zdravlje mozga. Već dugo vremena ljudi povezuju prekomjerne količine soli s visokim krvnim tlakom. Time se povećava rizik od raznih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i moždani udar.

Međutim, neki podaci pokazuju da visok unos soli može biti povezan i s moždanim udarom, bez obzira na to da li osoba ima visoki krvni tlak ili visok rizik od srčanih bolesti. Ovo opažanje sugerira da nedostaje veza između unosa soli i zdravlja mozga.

Crijevno-moždana os postala je središte mnogih studija tijekom godina. Istraživači su otkrili da poremećaj crijevno-moždane osi povećava rizik od bolesti poput Parkinsonova sindroma i sindroma iritabilnog crijeva.

Postoje i studije koje naglašavaju učinke visokog unosa soli na crijeva, a time i na mozak. One su pokazale da konzumacija previše soli dovodi do imunoloških promjena u crijevima koje čine mozak osjetljivijim na napade vlastitog imunološkog sustava tijela. Na temelju toga možemo reći da crijevo komunicira s mozgom putem imunološkog signaliziranja.

Studija objavljena u časopisu Nature pokazala je još jednu povezanost između crijeva i mozga koja je posredovana imunološkim sustavom. Prema njihovim nalazima, imuno-signali koje šalje crijevo mogu oštetiti krvne žile u mozgu. To dovodi do pogoršanja zdravlja mozga i pada kognitivnih sposobnosti.

Istraživači su došli do tih nalaza putem “in vivo” studija na miševima. Nakon ishrane sa visokim udjelom soli, miševi su iskusili imunološki odgovor u crijevima, što je izazvalo kaskadu kemijskih odgovora koji su dospjeli do krvnih žila u njihovom mozgu.

Ti su učinci ometali dotok krvi u dijelove mozga koji su uključeni u učenje i pamćenje, a to su korteks i hipokampus.

Kao rezultat toga, miševi su imali slabe testirane kognitivne sposobnosti. Srećom, studija također pokazuje da smanjenje unosa soli može poboljšati štetne učinke prehrane hranom koja je bogata solju.

Sveukupno gledano, rezultati ovih istraživanja pokazuju da iako su crijeva izolirana od mozga, ona mogu imati značajne učinke na potonje. Nadalje, ovi nalazi podupiru ideju da ono što jedete utječe na vaše razmišljanje.

Kako održati “crijevno-moždana os” zdravom?

Jedenje pogrešne hrane može prouzročiti značajnu štetu mozgu. Međutim, prava hrana može održati crijevno-moždanu os zdravom. Neki primjeri namirnica i hranjivih tvari koje su korisne za crijevno-moždana os uključuju sljedeće:

Omega-3 masne kiseline – Prethodne studije su pokazale da omega-3 poboljšava mikrobiotu crijeva. Povećajte unos ove masne kiseline tako što ćete jesti više orašastih plodova, sjemenki i masne ribe, uključujući lososa, skušu i tunu.

Fermentirana hrana – Fermentirana hrana poput jogurta, kefira i kiselog kupusa sadrži žive mikroorganizme koji su korisni za zdravlje crijeva.

Vlakna – Da bi blagotvorne bakterije u fermentiranim namirnicama preživjele, morate povećati unos prebiotičkih vlakana. Ona mogu biti iz cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, voća i povrća. Povećanjem unosa prebiotika možete smanjiti razinu hormona stresa u vašem tijelu.

Polifenoli – Jedenje hrane bogate polifenolima kao što su kakao, zeleni čaj i maslinovo ulje mogu potaknuti rast dobrih bakterija u crijevima. Također se pokazalo da poboljšava kognitivne sposobnosti.

Novi-Svjetski-Poredak.com