“Komunistički manifest” je jedan od glavnih strateških dokumenata znanstvenog komunizma, a napisali su ga napisao Karl Marx i Friedrich Engels. No, zanimljivo je da je ovo djelo ušlo u popis knjiga koje su najčitanije na višim obrazovnim institucijama u Sjedinjenim Državama

Do tog su zaključka došli stručnjaci koji vode “Open Syllabus Project”, koji vode baze podataka kurikuluma sveučilišta diljem svijeta. Do sada je popis zemalja s nastavnog plana i programa obuhvaćao SAD, Kanadu, Veliku Britaniju, Australiju i Novi Zeland.

“Komunistički manifest”, procjenjuje “Open Syllabus Project”, zauzeo je treće mjesto u popisu koji obuhvaća svih navedenih pet zemalja, a četvrto u Sjedinjenim Državama.

Ovaj rad Marxa i Engelsa je prvi među svim čitanim knjigama s kojima se se služili američki studenti u državama kao što su Washington, Wisconsin, New Hampshire, New Jersey i Indiana.

U Iowi i Virginiji je “Komunistički manifest” na drugom mjestu. U Massachusettsu i Minnesoti na trećem, a u Kaliforniji i Connecticutu na četvrtom. Na sedmom je mjestu u Illinoisu, na osmom u Georgii, dok je na 22. mjestu Tennesseeu, a nepopularan Texasu u kojem zauzima 72. Mjesto, prenosi Breitbart.

Važno je napomenuti da se ne radi o tome da je Karl Marx postao najpopularniji ekonomist u Sjedinjenim Državama i “da su svi pohrlili na studij ekonomije kako bi proučavali djelo Marxa”, tvrdi utemeljitelj projekta “Open Syllabus”, nego se “Komunistički manifest” u SAD-u i drugim zemljama proučava i studira u čitavom nizu različitih odjela, od povijesti, do sociologije, politologije, te brojnih drugih.

Rad Marxa i Engelsa počinje riječima: “Bauk kruži Europom – bauk komunizma. Sve sile stare Europe su ušle u sveti savez kako bi se oslobodili tog duha: Papa i Car, Metternich i Guizot, francuski policajci i njemačke policijske uhode!”, dok završava svjetski poznatim povijesnim sloganom: “Radnici svih zemalja, ujedinite se!”

Ovo i druga njegova djela sadrže veliki broj ekonomskih ideja. Konkretno, čak i progresivni porez koji se koristi u Sjedinjenim Državama. Osim toga, Marx je jedan od najvećih mislilaca čovječanstva, a za BBC i najveći mislilac prošlog tisućljeća, čiji je rad formirao poseban smjer u filozofiji – dijalektički i historijski materijalizam, nove teorije u ekonomiji i politici – teoriju viška vrijednosti i teoriju klasne borbe, za mnoge najpoznatiji kao ekonomist.

Njegovo monumentalno djelo “Kapital – Kritika političke ekonomije”, iako ne zauzima tako visoko mjesto na listi popisanog nastavnog plana i programa u zapadnim zemljama, ipak se aktivno proučava i uči u Sjedinjenim Državama i među 40 knjiga koje se najčešće koriste u tečajevima ekonomije, ali i sociologije,

Tom Bemis, koji piše za MarketWatch, koji je također primjećuje da Biblija nije ni na popisu tekstova.

“U slučaju da netko ima bilo kakve sumnje da na američki sveučilištima dominiraju “bezbožni komunisti”, svježe statistike su nam pri ruci. Više od 25 godina nakon pada Berlinskog zida, raspada Sovjetskog Saveza i početka provođenja tržišne ekonomije u Kini, “Komunistički manifest” se i dalje svrstava među tri najčešće zadana teksta na američkim sveučilištima”, piše Tom Bemis.

Ironično, ali Marxov klasik ipak nije među prvim tekstovima iz područja ekonomije, nego među tekstovima povijesti, sociologije i politologije.

OSP Explorer može filtrirati zastupljenost u programima pojedinih djela i po institucijama. Na primjer, na Massachusetts Institute of Technology ili svjetski poznati MIT, Marxov klasik u je među tekstovima dodijeljene, na drugom mjestu, a četvrti na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

Karl Heinrich Marx (5 svibnja 1818. – 14 ožujka 1883.) bio je židovski politički ideolog 19. stoljeća koji se svijetu predstavljao kao novinar i ekonomist. Najpoznatiji je po rušenju socijalističkog pokreta u usponu kao agent svog rođaka Rothschilda. On je na temelju uputa koje je dobio od svog mentora Moses Hessa ​​stvorio “znanstvenu” teoriju poznatu kao Marksizam

Marks potječe iz duge loze židovskih rabina. Živio je u ulici Dean u Londonu u bijedi i neimaštini. Često je posjećivao pub Crveni lav, gdje je zajedno s Friedrich Engelsom napisao čuveni Manifest komunizma.

Njegova najpoznatija knjiga je “Kapital”, u kojoj se ne spominje da se novac štampa ni iz čega od strane njegovih rođaka, Rothschildovih.

Karl Heinrich Marx je rođen u Trijeru, Pruskom kraljevstvu, 5. svibnja 1818. godine kao Aškenaz. Njegovo židovsko ime je bilo Haim Hirshel Mordekaj. Marx je potekao od talmudskih rabina.

Za vrijeme Napoleonovog rata, Marksov otac, Hirshel Mordekaj, postao je mason 1813. godine, pridružujući se loži Hanzeatske zvijezde u Oznabruku. Nakon rata se pretvarao da je luteranac kako bi se bolje infiltrirao u prusko društvo.

Jedna od Marxovih baka je bila i Nanet Salomon Barent Cohen, koja je pripadala bogatoj obitelji iz Amsterdama. Njena rođaka se udala za Nathana Mayera Rothschilda i rodila Lionela Nathana Rothschilda, “Barona” i člana parlamenta grada Londona.

Karl Marx je odgojen u obitelji tako da mrzi Isusa Krista

Kritičari smatraju da je misija Marxa bila spriječiti rađanje socijalizma. Prije Marksa i nakon industrijske revolucije, socijalistički pokret se pojavio u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i još nekim mjestima.

Marksisti su pokušali monopolizirati socijalizam i inzistirali su da nitko ne može biti socijalist ako ne prati Marxove teorije. To je bila očita prijevara i trik.

Glavno pitanje jeste “tko je bio iza Marksa?”. Smatra se da je Marx radio kao policijski špijun za pruski režim.

Marx je oženio Jenny von Westfalen 1843. godine. Ona je bila podrijetlom iz bogate pruske obitelji. Njezin brat je bio Ferdinand von Westfalen, pruski ministar unutarnjih poslova od 1850. do 1858. godine, a koji je vodio špijunsku mrežu za suzbijanje disidenata.

Marx se 1849. godine preselio u London. Kada je Marx izdao svoju knjigu “Kapital”, njegov čuveni rođak, Lionel de Rothschild, bio je član parlamenta grada Londona.

Rothschildovi i drugi židovski financijski sindikati su isticali promoviranje “emancipacije Židova” i masonske, liberalne i protestantske ideje koje su zahvatile društvo početkom 19. stoljeća.

Prvi kojem je palo na pamet da su Marx i Rothschild suučesnici bio je Mihail Bakunin, koji čak nije ni znao da su Marx i Rothschild rođaci. On je napisao:

“Ovaj svijet je danas, većim dijelom, na raspolaganju Markx i Rothschildu. To možda djeluje čudno. Što bi socijalizam i vodeća banka mogli imati zajedničko? Poanta je u tome da autoritativni socijalizam – Marxov komunizam, zahtijeva jaku centralizaciju države. Tamo gdje ima centralizacije države mora biti i središnje banke, a gdje ima takve banke, nalazi se i parazitska židovska nacija koja živi od radničkog naroda”.

Vjerojatno najnaglašeniji aspekat Marxove ideologije jeste njegova ekstremna i radikalna mržnja prema Rusiji (posljednjem utočištu kršćanske civilizacije) … On i Engels su promatrali Ruse i Slavene kao barbare niže rase. Da je mogao vidjeti kako će ih njegovi ideološki nasljednici Vladimir Lenjin, Lav Trocki i Grigorij Zinovjev zaklati, sigurno bi promatrao to s uživanjem.

Marx je koristio novine Neue Rheinische Zeitung kako bi potpalio rat protiv Rusije. Ova rusofobija se krije iza čudnog saveza s David Urkhartom, što znači da je Marx na svojim židovskim rukama imao krv ljudi poginulih u Krimskom ratu.

“Što je prava osnova židovske religije? Praktična potreba, egoziam. Bog praktične potrebe i egoizma je novac. Novac je ljubomorni Bog Izraela s kojim niti jedan drugi Bog ne može izboriti. Novac snižava vrijednost svih bogova i transformira ih u robu. Bog Židova je postao Bog svemira. Pravi Bog Židova je novac “- Karl Marks.

“Glavna misija svih rasa i ljudi, velikih i malih, jeste da nestanu u revolucionarnom holokaustu” – Karl Marks.

Povezanost sa Rothschildom postaje još jasnija ako se uzme u obzir činjenica da je Liga pravednih, kasnije poznata kao Liga komunista, koja je platila Marxu da napiše Manifest komunizma i koja je bila preteča komunističke partije, zapravo bila financirana od strane Rothschildovih.

Također se mora uzeti u obzir da je Marx radio kod Lord Palmerstona, supruga kraljice Viktorije, koji se smatrao za najgoreg čovjeka 19. stoljeća. On je bio glavni pokretač Krimskog rata, pobune u Taipei, američkog civilnog rata i raznih sukoba u Indiji i Burmi.

Palmerston je naložio Marxu da osmisli novi sustav vlasti i gospodarstva dizajniran da se suprotstavi Linkolnovoj Nacionalnoj banci, koja je bila izravna prijetnja po britansku hegemoniju i imperijalističko bankarstvo.

Palmerston je Marxa plaćao toliko jadno da je dvoje njegove djece umrlo od gladi za vrijeme tog zaposlenja.

Ruski tajnik ekonomije, Sergej Witt, radio je na tome da pokrene Nacionalnu banku Rusije, dok je Bismarck radio isto to u Njemačkoj. U Kini je poslije Prvog svjetskog rata postojao pokret za Nacionalnu banku koji je progurao Sun Jat Sen, koji je obrazovan u Americi.

Cilj britanskog bankarskog kartela je bio da se Rusi okrenu protiv Njemačke, a nacionalne tendencije zamjene lažnim sustavom – komunizmom, tako da oni održe svoju hegemoniju. Iz toga slijedi da su Prvi svjetski rat i Kineski civilni rat djelo britanskih i nizozemskih bankara.

Danas se isto događa s anglo-nizozemskim imperijalističkim bankarskim sustavom. Kina je upravo pokrenula međunarodnu razvojnu banku i prihvatila članstvo mnogih nacija. BRICS je ono što će spasiti planetu od potpunog kaosa.

To je pravi razlog zašto postoji tendencija ka Trećem svjetskom ratu.
 

 
(webtribune.rs,youtube.com/uredio:nsp)