Svaki put kada doživimo stresnu situaciju, kemija našeg tijela počinje se mijenjati

Nadbubrežna žlijezda proizvodi adrenalin, a srce počinje ubrzano udarati, disanje se također ubrzava, mišići se naprežu, zjenice se šire, glukoza koja je spremljena u jetri i mišićima oslobađa se u krv te smo spremni na ‘fight or flight’ reakciju, kako bi to nazvali Amerikanci. Mi bismo rekli da smo spremni na to da se obranimo ili pobjegnemo.

Ova je reakcija zapravo urođena i bila nam je iznimno korisna u vrijeme kada smo živjeli u pećinama i lovili divlje životinje za hranu. Da nje nije bilo, tadašnji čovjek lako bi poginuo od divljeg bizona.

Dakle, određena količina stresa i adrenalina bila mu je potrebna kako bi se obranio ili ulovio hranu.

No, dok je on ovakve situacije doživljavao jednom tjedno, mi ih doživljavamo na dnevnoj bazi i to često nekoliko puta dnevno. Toliko adrenalina je tijelu ipak previše.

Samo zamislite svoju nadbubrežnu žlijezdu, gušteraču i jetru kako naporne rade da bi regulirale šećer u krvi, i to zbog jedne stresne situacije, ali i misli.

Osim toga, kontinuirani stres vodi gubitku koncentracije, postajemo konfuzni, nervozni, teže se budimo, loše spavamo, debljamo se, pogoršava nam se probava, usporava metabolizam, imamo migrene, znojimo se i nakon što smo se najeli imamo osjećaj da bismo mogli zaspati…

Stoga, manje stresa i više voća, povrća te sjemenki jer su ovo top antistres namirnice.

(dnevno.hr)