Tražite li načine da bi održali vaš dobar vid? Prema studiji koju su proveli istraživači sa Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu, ljudi koji sudjeluju u umjerenoj i intenzivnoj tjelesnoj aktivnosti imaju sposobnost zaustavljanja razvoja bolesti oka

Rezultati istraživanja, predstavljeni na 121. godišnjem sastanku Amerčke Akademije za Oftalmologiju, ukazuju na 73 posto manju vjerojatnost razvoja bolesti među tjelesno aktivnim sudionicima, za razliku od onih koji nisu bili toliko aktivni.

Glaukom je jedan od vodećih uzroka sljepoće u svijetu. Samo u SAD-u centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuju da je od ove bolesti oboljelo tri milijuna ljudi.

Jednom kada se bolest pojavi, ne postoji poznati lijek – s tretmanima koji služe samo da usporavaju njezin razvoj.

U ranijim istraživanjima, pokazalo se da izbor životnog lifestylea nije koreliran s razvojem glaukoma. Najnovijim istraživanjima, ova pretpostavka je opovrgnuta, a način života osobe sada je uključen u razvoj bolesti.

Istraživački tim je procijenio podatke iz ankete National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES) kako bi se utvrdio odnos između intenziteta vježbanja i glaukoma.

Iz NHANES-ove masivne studije koja je zabilježila zdravstveni i nutritivni status odraslih od 1960-ih godina do danas, istraživači su proučavali te podatke kako bi karakterizirali umjerenu i snažnu aktivnost u smislu brzine hodanja i broja koraka koji se mjere u minuti pomoću pedometra. Svakih sedam tisuća koraka prehodanih tijekom dana, je bilo razmjerno 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti.

Rezultati istraživanja potom ukazali su da je za svako 10-postotno povećanje brzine hodanja i broja koraka u minuti, vjerojatnost razvoja glaukoma smanjena za šest posto. U međuvremenu, za svaki 10-minutni porast umjerene do snažne aktivnosti koju provodite tjedno, rizik je pao za čak 25 posto.

“Naše istraživanje sugerira da nije samo čin vježbanja taj koji može biti povezan sa smanjenim rizikom od glaukoma, već da ljudi koji vježbaju s većom brzinom i više koraka ili trče mogu još više smanjiti rizik od glaukoma u usporedbi sa osobama koji samo hodaju sa manjim brojem koraka” – objašnjava dr. Victoria Tseng sa sveučilišta University of California u Los Angelesu.

Iako postoje studije koje pokazuju kako tjelovježba utječe na protok krvi i tlak unutar oka – što se može povezati s rizikom od glaukoma – potrebno je provesti dodatna istraživanja o izravnom odnosu glaukoma i tjelovježbe kako bi liječnici mogli napraviti odgovarajuće preporuke za oba područja.

Prethodne studije pokazale su prednosti vježbanja u zaštiti od ostalih bolesti oka kao što su makularna degeneracija i katarakta.

Redovita tjelovježba također može pomoći u upravljanju dijabetesom, što je još jedan faktor u razvoju glaukoma. Štoviše, u kombinaciji sa zdravom prehranom, mogu se upravljati i drugi uzroci oštećenje vida kao što su hipertenzija i visoke razine kolesterola.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ispada tako, da možete živjeti bez hrane – do određene mjere

Taj slučaj su predstavili istraživači u istraživačkom centru “The American Journal of Clinical Nutrition”, u kojem su naveli da bi povremeni post (kojeg su nazvali povremene teške redukcije energije ili SER), mogao biti koristan način za smanjenje unosa energije; i time bi se kontrolirala tjelesna težina pojedinca.

Tim je došao do ovog otkrića nakon proučavanja učinaka 24-satnog SER-a na apetit, metabolizam i unos energije.

Koncept SER-a ili povremenog posta, u tom smislu, nije nova ideja. Ljudi su to činili od zdravstvenih, duhovnih ili čak kozmetičkih razloga od početka vremena, a povijesne ličnosti od Hipokrata do Benjamina Franklina su predlagali tako nešto.

Međutim, puno se toga promijenilo u modernim vremenima. Na primjer, u prerađenoj hrani su sada sveprisutni dodani šećeri i trans masti – što dovodi do velikog porasta u slučajevima pretilosti širom svijeta.

Ovo povećanje ima katastrofalne posljedice. Pretilost ne samo da povećava vjerojatnost razvoja kroničnih bolesti kao što je dijabetes i kardiovaskularna bolest (CVD), već predstavlja i značajan ekonomski teret. Dakle, istraživači su sada u potrazi za načinima ublažavanja sve većih stopa pretilosti.

Za ovu studiju, istraživači sa Sveučilišta Loughborough u Velikoj Britaniji promatrali su kako se strategije gubitka težine može uspješno koristiti dugoročno.

U većini slučajeva, tradicionalne dijete koja ograničavaju unos kalorija imaju neki stupanj uspjeha. Međutim, pridržavanje toga je različita priča.

Većina ljudi tvrdi da je postojana glad jedan od njihovih najvećih izazova u pridržavanju planova gubitka težine. Istraživanje učinaka 24-satnog SER-a, prema istraživačima, može rasvijetliti kako tijelo regulira apetit i unos energije, što može pomoći u dugoročnim režimima za upravljanje težinom.

U istraživanju je sudjelovalo osamnaest muškaraca i žena. Prvoga dana nasumično im je dodijeljena standardizirana prehrana, koja su imala 100 posto dnevnih energetskih zahtjeva ili samo 25 posto potrebnog unosa dnevnih potreba.

Drugi dan su sudionici jeli standardizirani doručak i ručak, a istraživači su proučavali njihov apetit i metabolizam. Konačno, njihov unos energije mjeren je trećeg dana za doručak.

Na temelju rezultata, sudionici su pokazali povećan subjektivni apetit i unos energije tijekom SER-a; međutim, hormoni apetita nisu reagirali na način koji ukazuje na ekstremnu glad.

“Stoga, akutno razdoblje SER-a može pomoći u upravljanju energijom kod mršavih muškaraca i žena”, zaključili su istraživači. “Buduće studije trebale bi ciljati na ispitivanje kroničnih učinaka povremenih SER na regulaciju apetita”.

Kratke činjenice o povremenom postu

Unatoč popularnom uvjerenju, povremeni post nije “dijeta”, jer ne postoji popis hrane koju možete ili ne možete jesti. Umjesto toga, to je više obrazac prehrane u kojem osoba ima cikluse između razdoblja prehrane i posta.

Najčešći oblici prekidanja povremenog posta obično uključuju 16-satni ili 24-satni post dvaput tjedno.

Dok svatko možda želi uskočiti u vlak i isprobati povremeni post, možda to neće biti dobro za svakoga. Ljudi prekomjerne težine ili koji imaju poremećaje prehrane su obeshrabreni u provedbi takvog posta.

Konkretno, ako imate zdravstveno stanje kao što je dijabetes ili oni koji uzimaju lijekove, preporučujemo da se posavjetujte sa svojim liječnikom prije nego što krenete postiti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Današnji način života je sve više sjedilački, inženjera je sve manje, a ekonomista i pravnika sve više koji provode većinu svojeg radnog vremena sjedeći za stolom

No vikendom redovito provodite dane na svježem zraku kako biste dobili dnevnu dozu prirodnog vitamina D od sunca. No, radnim danom radite osam sati rada koji zahtijeva da ostanete vezani za stol praktički cijelo vrijeme.

Prema novoj studiji, ovakav nezdrav način života mogao bi poništiti sve ono što činite kako bi ostali zdravi.

Istraživači sa Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (UCLA) otkrili su da previše dugo sjedenje, poput pušenja, nosi isti rizik. To uključuje bolesti srca, dijabetes, pa čak i preranu smrt.

Istraživački je tim istraživao kako sjedilački način života utječe na zdravlje mozga. U istraživanju su istraživači okupili 35 ljudi u dobi od 45 do 75 godina.

Svaki od sudionika podvrgnut je MRI skeniranju mozga visoke rezolucije, koja je dala detaljan prikaz središnjeg temporalnog režnja (MTL), dio mozga koji je odgovoran za stvaranje novih sjećanja.

Istraživači su otkrili da sjedilački način života može značajno stanjiti središnji temporalni režanj (MTL). Također su otkrili da su štetni učinci sjedenja na zdravlje mozga nepovratni. Ni visoka razina tjelesne aktivnosti ne može nadoknaditi štetu koja je učinjena.

Naš današnji način života, karakteriziran prevalencijom naprava koja nas tjeraju da sjednemo dulje vrijeme, čini centrom ponašanja kao dio naše svakodnevne rutine. Ako ne možete promijeniti takav stil života, što možete učiniti da biste smanjili njezine učinke?

Ustanite za vrijeme pauze – Ustanite, složite odjeću, napravite nekoliko sklekova ili čučnjeva, operite posuđe, protegnite se, izbacite smeće, itd.

Trčite – Nedavna studija pokazala je da čak i pet do deset minuta trčanja na dan sporim tempom (manje od deset kilometara) može smanjiti rizik smrti svih uzroka.

Ustanite – isplati se ustati svakih 20 minuta ili se odmaknite od svog stola. Također možete raditi stojeći na svom stolu.

Penjite se stubištem – Penjanje stepenicama potroši osam do devet puta više energije nego sjedenje i oko sedam puta više energije nego lift.

Hodajte – Otkriveno je da ljudi koji su hodali žustro ili su imali umjerenu tjelovježbu barem 30 minuta dnevno imaju nizak rizik od iznenadne srčane smrti tijekom 26 godina praćenja. Druga studija otkrila je da hodanje može spriječiti demenciju više od bilo koje količine rješenih križaljki. Još jedna studija otkrila je da tri pet minuta šetnje tijekom radnog dana mogu nadoknaditi štetu u perifernim stjenkama arterija uzrokovanu od previše sjedenja.

Stoga, ustanite, ostavite stolicu za računalom na neko vrijeme i krenite. Tvoje tijelo – i um – zahvaljujemo vam na tome.
 
NoviSvjetskiPoredak.com