U staroj Grčkoj, Sokrat je imao reputaciju mudrog čovjeka vrijednog poštovanja

Jednog dana, jedan poznanik je došao do ovog velikog filozofa i rekao: “Znaš li što sam upravo čuo o tvom prijatelju?”

“Stani malo”, odgovorio je Sokrat. “Prije nego što mi kažeš to što želiš, to mora proći jedan mali test. Zove se “Trostruki filter za ogovaranje “.

“Trostruki filter?”

“Tako je”, Sokrat je nastavio. “Prije nego što ćeš razgovarati sa mnom o mom prijatelju, bila bi dobra ideja da na trenutak filtriraš ono što ćeš reći. Zato sam ga nazvao test trostrukog filtera. Prvi filter je istina. Jesi li apsolutno siguran da je ono što namjeravaš mi reći istina? “.

“Ne”, čovjek je rekao: “Zapravo sam tek čuo o tome i …”.

“U redu”, rekao je Sokrat i nastavio: “Dakle, ne znaš je li to istina ili ne. Sada ćemo pokušati drugi filter, filter Dobrote. Da li je to što si želio reći o mom prijatelju nešto dobro?”

“Ne, naprotiv”.

“Dakle”, Sokrat je nastavio: “Želiš mi reći nešto loše o njemu, ali nisi siguran da je to istina, ali i dalje može proći test jer je ostao još jedan filter: filter Korisnosti. Hoće li to što želiš reći o mom prijatelju biti korisno za mene? “.

“Ne, ne baš”.

“Pa”, zaključio je Sokrat, “ako to što želiš reći nije ni istinito, ni dobro ni korisno, zašto bih onda to ja uopće želio čuti?”.

Što mislite o ovom filteru ogovaranja, biste li ga i vi isprobali?
 
(Hr.n1)

Uz brojna otkrića u zadnje vrijeme, mogućnost pronalaženja života u svemiru postaje tema kojom se bave mnoge svemirske agencije, ali i vlast diljem svijeta

Naglašavajući veličinu svemira astronomi tvrde da u njemu ima nekoliko bilijuna zvijezda, te da bar jedna od njih ima svoj zvjezdani sustav s planetom poput Zemlje, piše ancient-code.com

Naravno, to ne znači da su stanovnicima te planete potrebni isti uvjeti za život kao i nama. Možda je nekim drugim oblicima dovoljan dušik ili magma.

“Broj potencijalno naseljivih svjetova u našoj galaksiji je sigurno veći od nekoliko desetaka milijardi, a o satelitima još nismo ni raspravljali. Broj galaksija pored naše koje možemo uočiti iznosi oko 100 milijardi”, rekao je Seth Shostak, viši astronom Instituta SETI u Kaliforniji.

Vrlo je interesantno to da je NASA odlučila udružiti s Kongresnom knjižnicom i okupiti znanstvenike, povjesničare, filozofe i teologe sa svih strana svijeta kako bi se raspravljalo o pripremanju čovječanstva za susret s izvanzemaljskim bićima.

Ideja da postoji život izvan Zemlje je jednako uzbudljiva i opasna za društvo. Zamislite samo što bi za vas značilo da se jedno jutro probudite i saznate da je otkriven nepobitan dokaz da vanzemaljci postoje?

Istovremeno, astronomi iz Instituta SETI tragaju za potvrdom o vanzemaljskom životu blizu zvijezde kod koje je NASA uočila džinovske megastrukture.

Tabetha Boyajian s Yalea je rekla: “Nikad nismo vidjeli ništa slično. Pomislili smo da je došlo do greške u podacima, ali smo isključili sve moguće pogreške”.

Jason Wright, astronom sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, rekao je: “Ove strukture, bolje rečeno megastrukture, mogle bi biti proizvod vrlo napredne izvanzemaljske civilizacije”.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
“Jedno je naći mikrobe, a sasvim drugo naći inteligentne oblike života. Nije poanta u tome da se čeka da dođemo do otkrića, već da budemo spremni kada do njega dođe. NASA je shvatila da je sada jednostavno veća vjerojatnost za pronalazak bilo kakvog oblika života”, rekao je astronom Stephen J. Dick.

Predsjednik Opservatorije u Vatikanu, brat Guy Consolamgo, rekao je: “Vjerujem da vanzemaljci postoje, ali nemam dokaz. Bio bih vrlo uzbuđen i priglio bih svoju religiju još jače ako bih pronašao dokaz”.

On je dodao da je pronalaženje života u svemiru sada samo pitanje vremena. Consolamgo je čak rekao i da mu ne bi smetalo da krsti vanzemaljska bića.
 

 
Čini se da mnogi ljudi širom svijeta vjeruju da život izvan Zemlje postoji i da to nije ništa čudno. Na primjer, dr Edgar Mitchell je rekao: “Bilo je već oborenih letjelica i pronađena su tijela. Nismo sami u svemiru i dolazili su ovdje već više puta”.

Astronaut misije Apollo 14, kapetan Zrakoplovstva i osnivač Instituta za noetiku, dr Edgar Mitchell, nije prvi koji je progovorio o vanzemaljcima. Gordon Cooper, bivši astronaut NASA-e i aeronautički inženjer, rekao je kako su ljudi na vlasti vjerojatno zabrinuti zbog toga kako će narod odreagirati i da upravo zbog toga kriju istinu.

Cooper i Mitchell nisu jedini astronauti NASA-e koji su govorili o izvanzemaljcima. Tu je i dr Brian O’Leary, koji je rekao sljedeće:

“Postoje brojni dokazi da su nas kontaktirale i posjećivale vanzemaljske civilizacije. Postoje dokazi da ovi posjetitelji koriste tehnologije mnogo naprednije od naših”.

Bivši kanadski ministar obrane, Paul Hellyer, rekao je:

“Prije nekoliko desetljeća, posjetitelji s drugih planeta su nas upozorili o pravcu u kojem idemo i ponudili nam pomoć. Mi smo to protumačili kao prijetnju i zanemarili. Ironično je kako SAD vodi monstruozno skupe ratove kako bi doveli demokracije u države, a sama Amerika se ne može nazvati demokratskom, kada se bilijuni dolara troše na tajne projekte o kojima narod ne zna ništa”.

Kao što vidite, svijet se malo polako priprema za istinu. Društvo se drastično promijenilo u posljednjih 10-20 godina i došli smo do točke u kojoj su izvanzemaljski život i NLO-i postali nešto uobičajeno u svim sferama života, a samo je pitanje vremena kada će NASA ili neka druga agencija pružiti dokaze o izvanzemaljcima. Pa makar i lažne…
 
(webtribune.rs,youtube/uredio:nsp)

Einstein je 1921. godine dobio Nobelovu nagradu za doprinos teorijskoj fizici i otkriće zakona fotoelektričnog efekta.

Objavio je preko 300 znanstvenih, i više od 150 ne-znanstvenih radova. Einstein se smatra ocem moderne fizike i jednim od najuspješnijih znanstvenika. Pred vama je njegovih 10 životnih lekcija:

1. Pratite svoju radoznalost

“Ja nisam nešto posebno talentiran. Samo sam strastveno znatiželjan. ”

Što zadirkuje vašu radoznalost? Što vas najviše zanima? Praćenje znatiželje je tajna vašeg uspjeha.

2. Ustrajnost je neprocjenjiva

“Nisam ja osobito pametan; ja samo duže rješavam problem.”

Da li ste spremni da ustrajete sve dok ne stignete do odredišta? Kažu da se sva vrijednost poštanske marke sastoji u njenoj sposobnosti da se drži za pismo sve dok ne stigne. Budite poput poštanske marke, završite utrku koju ste počeli!

3. Fokusirajte se na sadašnjost

“Svaki čovjek koji može sigurno voziti dok ljubi lijepu djevojku, jednostavno ne poklanja poljubcu pozornost koju zaslužuje.”

Stara poslovica kaže da ne možemo jahati dva konja u isto vrijeme. Ja bih rekao, možemo učiniti bilo što, ali ne i sve. Naučite biti prisutni, i predajte se onome na čemu trenutno radite. Fokusirana energija je moć. Tu leži razlika između uspjeha i neuspjeha.

4. Mašta je moćna

“Mašta je sve. Ona je pregled svega zanimljivog što nadolazi. Mašta je važnija od znanja. ”

Da li svakodnevno koristite svoju maštu? Einstein je izjavio da je mašta važnija od znanja! Vaša mašta unaprijed određuje vašu budućnost. Također je izjavio, “Pravi znak inteligencije nije znanje, već mašta”. Ne dopustite da vam nešto tako moćno poput mašte leži uspavano.

5. Griješite

“Osoba koja nikada nije napravila grešku nije nikada pokušala nešto novo.”

Nikada se ne bojte da ćete napraviti pogrešku. Greška nije neuspjeh. Pogreške vas mogu učiniti boljim, pametnijim i bržim, ako ih pravilno iskoristite. Otkrijte moć pogrešaka. Hoćete da uspijete? Utrostručite broj pogrešaka koje pravite.

6. Živite u trenutku

“Nikada ne razmišljam o budućnosti. Ona dolazi dovoljno brzo. ”

Jedini način da učinite nešto od svoje budućnosti jeste da budete što je moguće prisutniji u “sadašnjosti”.

Ne možete “sada” promijenite jučer ili sutra, pa je od ogromne važnosti da ono što možete učiniti SADA. To je jedino vrijeme koje je bitno, jedino koje je potrebno.

7. Stvarajte vrijednost

“Ne trudite se da postanete uspješni, već biti od koristi.”

Ne gubite vrijeme pokušavajući budete uspješni, umjesto toga se trudite da stvorite vrijednost. Ako budete vrijedni, privući ćete uspjeh.

Otkrijte talente i darove koje posjedujete, i naučiti kako ih ponudite na način koji najviše odgovara drugima.

Težite tome da budete vrijedni drugima, i uspjeh će zakucati na vaša vrata.

8. Ne očekujte različite rezultate

“Ludilo: raditi istu stvar iznova i iznova očekujući različite rezultate.”

Drugim riječima, ne možete nastaviti s istom vrstom treninga ako želite izgledati drugačije. Za promjenu život, morat ćete se promijenite do te mjere promijeniti načine na koje razmišljate.

9. Znanje dolazi sa iskustvom

“Informacija nije znanje. Jedini izvor znanja je iskustvo. ”

Znanje proizlazi iz iskustva. Možete razgovarati i razmišljati o zadatku koji je pred vama, ali razgovor će vam dati samo filozofsko razumijevanje o njemu. Uprljajte ruke i steknite iskustvo! Ne trošite vrijeme sakrivajući se iza špekulativnih informacija, idite tamo i učiniti to što je potrebno. Tako se stječe neprocjenjivo znanje.

10. Naučite pravila i onda zaigrajte najbolje što možete

“Morate naučiti pravila igre. A onda da zaigrate bolje od bilo kojeg drugog.“

Jednostavno je. Postoje dvije stvari koje morate učiniti. Prva stvar koju morate učiniti jest naučiti pravila igre koju igrate. Ne zvuči uzbudljivo, ali je od vitalnog značaja. Drugo, morate se posvetite tako jako da neće biti nikoga tko tu igru ​​igra bolje od vas. Ako možete učiniti ove dvije stvari – uspjeh je vaš!
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(samopouzdanje, youtube.com/uredio: nsp)

Poznati američki filozof, lingvist, pisac i predavač Noam Chomsky tokom predavanja na Globalnom medijskom forumu (GMF) u Bonnu kazao je da u “današnjem kapitalističkom sistemu obični narod nitko ne pita ništa”.

“Ali mislim da je u Europi gore nego u Americi. Mnogi već govore o manjku demokracije u Europi. U nekim europskim zemljama mijenjala se vlast, ali je ekonomska politika ostala ista. Nacionalne vlade nastavljaju smanjivati socijalne troškove i podižu poreze, bez obzira što narod o tome mislio”, kazao je Chomsky.

Izbori su beskorisni

Istaknuo je da su “izbori postali beskorisni jer vlade rade ono što od njih traži Europa”.

“Nacionalne vlade bespogovorno provode ekonomske direktive Europske komisije, i izbori su postali skoro besmisleni. Cijela ta situacija podsjeća na zemlje trećeg svijeta kojima upravljaju moćne međunarodne financijske institucije”, rekao je Chomsky.

Napomenuo je da je briga vlasti o sigurnosti jedan veliki mit osmišljen kako bi vlasti uvećale svoju moć.

“U današnjoj kapitalističkoj demokraciji, prava i potrebe građana su postali beznačajna i sporedna briga. Nacionalne vlade govore o zabrinutosti, o nacionalnoj sigurnosti, ali to je stvoreni mit. Glavni cilj nacionalnih vlada je da uvećaju vlastitu moć”, tvrdi američki profesor.

Nema slobodnih medija

Chomsky smatra da u Americi ne postoji “istinska sloboda medija koji bi kritizirali politike američkih vlasti”.

“Ovih dana vlada SAD-a pokušava opravdati špijuniranje koje izvode tajne službe tvrdeći da se na taj način bore protiv prijetnje terorizma. Da postoje istinski slobodni mediji oni bi propitivali opravdanja američkih političara. Ali toga nema u Americi, što nam pokazuje koliko smo daleko od ideala slobodnih medija”, kazao je Chomsky.

On je istakao da u današnjem svijetu timovi odnose s javnošću (PR) političkih stranaka pokušavaju manipulirati građanima kako bi došli na vlast.

“PR ekipe danas imaju ulogu da degradiraju demokraciju. Ne smijemo zaboraviti da samo dobro informirani birači donose dobre odluke. Cilj PR-a u izbornim kampanjama je da dezinformira birače koji onda donose iracionalne i pogrešne odluke. PR je iz komercijalnog marketinga stigao i u politiku. Kada uključite TV, vidite da se reklamama pokušavaju dezinformirati potrošači kako bi krenuli u masovnu i iracionalnu kupovinu”, kazao je Chomsky.

Govor od 7:49 min – Noam Chomsky tokom predavanja na Globalnom medijskom forumu (GMF) u Bonnu 2013.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(index, youtube.com/uredio: nsp)

Ljudi raspravljaju o pitanju slobodne volje već tisućljećima. No, u posljednjih nekoliko godina, dok filozofi i i dalje raspravljaju o metafizičkoj podlozi ljudskog izbora, veći broj neuroznanstvenika se počeo baviti ovim pitanjem – doslovno.

A neki od njih vjeruju da njihovi eksperimenti – pokazuju da naš subjektivni doživljaj slobode može biti ništa više od iluzije. Evo zašto VI vjerojatno nemajte slobodnu volju.

Doista, povijesno gledano, filozofi su imali puno toga za reći po tom pitanju. Njihovo mozganje je uvjetovalo takvim razmatranjima kao kozmološkim determinizmom (pojam koji govori da se sve odvija u tijeku vremena na predvidiv način, čineći slobodnu volju nemogućom), indeterminizam (ideja da su svemir i naše djelovanje unutar njega slučajni, također čineći slobodnu volju nemogućom), i kozmološki libertarijanizam/ kompatibilizam (prijedlog da je slobodna volja logično kompatibilna sa determinističkim pogledima svemira).

Sada, dok su ovi pravci istraživanja očito važni, nitko ne može pomoći, ali osjećaju da su oni također strašno nekorisni i neadekvatni.

I doista, to se počelo događati. Kao što su rani rezultati znanstvenih eksperimenata mozga pokazali, naši umovi, čini se da donose odluke prije nego su zapravo svjesni tih odluka. To je uznemirujuća spoznaja koja je dovela neke neuroznanstvenike do zaključka da ljudi manje kontroliraju svoj izbor nego što misle – barem što se tiče nekih radnji i zadaća.

Međutim u isto vrijeme, nisu svi uvjereni u to. Proći će puno vremena prije nego se uistinu može dokazati da je slobodna volja iluzija. Neuroznanstvenici su prvi postali svjesni da se nešto znatiželjno događa u mozgu, natrag u sredini 1960-ih.

Njemački znanstvenici Hans Helmut Kornhuber i Luder Deecke su otkrili fenomen pod nazivom “bereitschaftspotential” (BP) – “Potencijal Spremnosti” – pojam koji govori da mozak prije ulaska u posebno stanje neposredno prije svjesnosti, ulazi u potpuno novo pod polje.

Nepotrebno je reći da je otkriće uvelike poremetilo znanstvenu zajednicu koja je od vremena Freuda, imala (uglavnom) ili usvojila strogo deterministički pogled ljudskog odlučivanja. Većina znanstvenika ga je ležerno ignorirala.

No, kasniji eksperimenti Benjamin Libet-ova u 1980. godini su ojačali  pionirski dokaze. On je zaključio da nemamo slobodnu volju što se tiče pitanja naših inicijalnih pokreta, ali imamo neku vrstu kognitivnog “veta” kako bi spriječili kretanje u posljednjem trenutku, ne možemo ga pokrenuti, ali ga možemo zaustaviti.

Moderni alati pokazuju istu stvar
Još nedavno, neuroznanstvenici su koristili više naprednih tehnologija za proučavanje ovog fenomena.

Kognitivno kašnjenja, tvrdi on, se vjerojatno događa zbog rada mreže na visokoj razini kontrolnih područja koja su se pripremala za nadolazeće odluke dugo prije nego što su ušle u svjesno stanje. Uglavnom, mozak počinje nesvjesno zastajkivati u pripremi odluke, sve dok skup uvjeta nisu ispunjeni, svijest ulazi u tom trenutku, i odluka je napravljena.

Eksperiment je pokazao da su neuroni upaljeni sa aktivnošču 1,5 sekundi prije nego je sudionik napravio svjesnu odluku da pritisne tipku. A sa oko 700 milisekundi rezerve, tim znanstvenika je mogaao predvidjeti vrijeme odluke, s gotovo 80% točnosti. U nekim scenarijima, on je imao čak 90% prediktivnu točnost.

Pretpostavili su da volja proizlazi nakon promjene interno generiranih stopa neuronskih sklopova koji prijelaze prag – medijalni frontalni korteks može signalizirati ove odluke prije nego je osoba svjesna njih.

“U nekom trenutku, stvari koje su predodređene, su priznate u svijesti”, rekao je Nature, sugerirajući da svjesna volja može biti dodana na odluke u kasnijoj fazi.

I u još jednoj studiji, od strane Stefan Bode-a, njegovi detaljni fMRI eksperimenti su pokazali da je moguće zapravo dekodirati ishod slobodnih odluka u nekoliko sekundi prije nego što postignu svjesnu svijest.

Naime, on je otkrio da su aktivnosti uzoraka u prednjem korteksu vremenski prve nosile informacije vezane za donošenje odluka, čime postaje glavni kandidat za područje nesvjesne generacije slobodnih odluka.

Kritičari
Ali svatko se ne slaže sa zaključcima tih nalaza. Slobodna volja je, skeptici tvrde, daleko od oduzimanja ugleda i svrhe.

Natrag u 2010., WR Klemm objavio analizu u kojoj žalio se na načine na koje su podaci interpretiraju, a ono što je on vidio je grubo pojednostavljeno eksperimentiranje.

Drugi su kritizirali tajming mišljenja, raspravljajući o kratkom vremenu između akcije i pokreta, i kako pozornost na aspekte vremena vjerojatno stvara poremećaje u podacima.

Vijeće, čini se, je još uvijek na pitanju slobodne volje. Dok su neuroznanstvenici jasno otkrili neke važne uvide u ljudskom razmišljanju i donošenju odluka, više posla treba obaviti da bi bili više uvjerljivi.

Što bi stvarno riješilo problem bi bila sposobnost neuroznanstvenika da predvide stvarni ishod složenijih odluka prije nego subjekt postane svjestan toga i sam. To bi, u pravom smislu, dokazalo da je slobodna volja doista iluzija.

Nadalje, neuroznanstvenici također moraju razgraničiti različite vrste odlučivanja. Nisu sve odluke iste; kretanje prsta ili pritisak na gumb je vrlo različit od razmišljaju o smislu života, ili pripremanja riječi za veliki govor. S obzirom na ograničenu prirodu pokusa (koji su usmjereni na voljni fizički pokret), to sigurno predstavlja plodno područje za istraživanje.

Zamućena znanost, filozofija i moral
Osim toga, tu je i veliki problem o tome kako bismo se trebali pomiriti s ovim rezultatima, u našim dan-za-dan životima. Pretpostavljajući da mi nemamo slobodnu volju, što to govori o ljudskom stanju? A što o preuzimanju odgovornosti za naša djela?

Daniel Dennett je nedavno pokušao spasiti slobodnu volju iz kante za smeće povijesti, rekavši da postoji još dosta mjesta za ljudsku podršku – i da su to još uvijek znanstvena pitanja. Dennett priznaje da je slobodna volja u klasičnom smislu uglavnom nemoguća, pokušao je preformulirati ovo pitanje na takav način da se slobodna volja još uvijek može prikazati da postoji, premda pod izvjesnim okolnostima. On piše:

“Ima još puno naivnog razmišljanja znanstvenika o slobodnoj volji. Ja sam se govorio o tome dosta, i dao sam sve od sebe da poništim neka loša mišljenja raznih znanstvenika. Imao sam skroman uspjeh, ali se mora učiniti puno više po tom planu. Mislim da je to vrlo atraktivno znanstvenicima da misle o više-tisućljetno staroj filozofskoj ideji, slobodne volje, a oni samo mogu približno pogoditi.

To jednostavno nije istina. Mislim da su dobronamjerni. Oni pokušavaju razjasniti, ali njima stvarno nedostaje puno važnih činjenica. Želim naturalističku teoriju ljudskih bića sa slobodnom voljom i moralnu odgovornost koliko i svatko drugi u društvu, ali mislim da moraš razmišljati o problemu puno bolje nego ga kreneš riješavati. “

Osobne svjesne misli, namjere, i napori u svakom trenutku prethode uzrocima kojih nisu svjesni. Štoviše, oni prethode dubokim uzrocima – genima, iskustvima iz djetinjstva, itd. – za koje se nitko, ne može smatrati odgovornim. A ipak mnogi strahuju da je potrebno da vjeruju u slobodnu volju, osobito u procesu odgajanja djece.

Harris ne vjeruje da je iluzija slobodne volje “ružna istina”, niti nešto što će zauvijek biti degradirano u filozofskim apstrakcijama. To je znanost, kaže on, i to je nešto s čim moramo doći u sučeljavanje. “Priznajući da je moj svjesni um uvijek nizvodno od temeljnih uzroka mojih misli, namjera i djela, to ne mijenja činjenicu da su misli, namjere i djelovanja svih vrsta potrebne za sretan život – ili nesretan, što se toga tiče “, piše on.

No, kako i Dennett ispravno ističe, to je pitanje koje je daleko od toga da bude otvoreni i zatvoreni slučaj. Zagovornici perspektive “slobodne volje kao iluzije” će još uvijek će morati poboljšati svoje eksperimentalne metode, a također i povezanost sa radom filozofa, evolucijskih biologa – pa čak i kvantnih fizičara.

Zašto je na primjer čovjek razvio svijest umjesto zombi-mozga ako svijest nije kanal za vršenje slobodne volje? A s obzirom na prirodu kvantne neodređenosti, što to znači živjeti u svemiru nejasne i zbrkane vjerojatnosti?

Tu je jasno, da još puno posla treba biti učinjeno.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(myscienceacademy.org, infowars.com, youtube.com/uredio: nsp(
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=12392"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

“Ne možemo isključiti mogućnost da će nam biti potrebna određena financijska pomoć, ali moramo se svim snagama potruditi da do takvog ishoda ne dođe. Grčka će učiniti sve da izbjegne treći bailout”, izjavio je Papademos za talijanski časopis Il Sole 24 Ore.

Ministri eurozone odmah reagirali

Ministri financija eurozone dogovorili su na sastanku u Kopenhagenu dodatno povećanje kriznih fondova s 500 na 800 milijardi eura, javlja BBC.

U situaciji u kojoj se trenutno nalaze Španjolska i Italija, čije financije postaju sve nesigurnije, te nakon najava grčkog premijera Lucasa Papademosa kako je njegovoj zemlji biti potreban i treći bailout, europski ministri financija nisu imali drugog izbora osim dodatno povećati fond.

Isplativa strategija

Iz postojećeg fonda već je isplaćen novac kojim su se spasila gospodarstva Irske i Portugala, a jedan dio bio je i isplaćen za pomoć Grčkoj. Novac se u krizni fond isplaćuje iz nekoliko zasebnih fondova, a u pomoć je pozajmicom “uskočio” i Međunarodni monetarni fond.

Ekonomski stručnjaci tvrde da je povećanje kriznog fonda vrlo dobra strateška odluka, posebno s obzirom na situaciju u kojoj se trenutno nalaze pojedina gospodarstva eurozone.

Čak 130.000 mladih u dobi do 29 godina nije radilo ni jedan dan

Jednog dana, nakon što se domaće gospodarstvo oporavi i ojača, vratite se u Hrvatsku! – poručio je ministar Mrsić braći Bosman.

Informatičar Denis (23) i hotelijerski menadžer Nikola (24) Bosman, braća iz Koprivnice, otputovali su nedavno u Düsseldorf, odakle će u Toronto. U Kanadu odlaze jer ne mogu naći posao u struci. Ondje su rezervirali hostel, spremni su raditi sve dok se ne snađu. Njihov odlazak u pečalbu komentirao je ministar rada Mirando Mrsić.

Bilo bi mi drago da su uspjeli pronaći posao u Hrvatskoj, ali mi imamo 130.000 mladih do 29 godina koji nisu radili ni jedan dan. I u drugim je europskim zemljama velika stopa nezaposlenosti mladih. Vlada je stoga i pokrenula jednu od mjera aktivne politike zapošljavanja – omogućit će pripravnički staž, a pripremamo zakonodavne izmjene kojima bismo proširili spektar zanimanja za koja je to moguće učiniti. No, jedina je prava mjera otvaranje novih radnih mjesta – kazao je ministar Mrsić.

Nadamo se da ćemo tamo biti plaćeni dovoljno za pristojan život. Ovdje možemo zaraditi 3000 ili 3500 kuna, oženiti se, imati obitelj, kupiti kuću i automobil na kredit i kada sve to otplatimo, sa 60 ili više godina, umrijeti – kazala su nam braća Bosman.

 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7932"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]