Ako su neki filmovi znanstvene fantastike tako duboko prodrli u svakodnevni život i kulturu, onda su to “Ratovi zvijezda” i “Zvjezdane staze”. I opet su aktualni

U kinima se prikazuje najnovija priča iz serijala “Ratovi zvijezda”, što otvara mogućnost da se razmišljamo o različitim vizijama budućnosti, prenosi sajt “Što se priča o Americi”.

Na mnogo načina, političke norme svakog društva utječu na razvoj koji je s druge strane uvjetovan razvojem tehnologija. Ipak, određene ograničenosti tih tehnologija koje usporedo definiraju i društva i političku realnost, stvaraju međuovisnost između stila života i opet tehnologija. Zato je svrsishodno analizirati tehnološki razvoj viđen kroz dva različita serijala, a iz različitih perspektiva.

Teško da se ne može uočiti različitost tehnologija u dva serijala tih znanstveno-fantastičnih filmova.

Etos “Ratova zvijezda” mogao bi se gotovo nazvati srednjovjekovnim u odnosu na super moderne tehnologije “Zvjezdanih staza”. Galaksija kojom upravlja Imperija neodoljivo podsjeća na američki zapad, gdje napredne inovacije idu ruku pod ruku s primitivnim stvorenjima.

U usporedbi s ovim, visokotehnološki razvoj prikazan u “Zvjezdanim stazama” granični se sa znanstvenom fantastikom (a mnogo toga danas je realnost).

Bilo bi pošteno spomenuti da je većina epizoda u ovom serijalu snimljen u specijalno dobro opremljenim svemirskim brodovima, uz znanstveno inovativni pristup. U jedinoj epizodi gdje se radnja događa na udaljenoj svemirskoj stanici “Deep Space Nine” srećemo stvorenja koja nisu stanovnici Federacije, stoga ne mogu imati pristup visokim tehnologijama i drugim blagodatima Federacije.

Postoji još faktora osim spomenutih kontrasta koji čine razliku između ta dva, tehnološki gledano, različita svijeta, što ćemo dalje u tekstu ukratko sumirati.

Tko donosi političke i ekonomske odluke?

Kao što smo već spomenuli, ekonomski i politički poredak proizlazi iz prihvaćanja različitih vrsta tehnologija. Ta pitanja ovise io razine znanstvenih dostignuća, ali i stupnja korištenja tehnologija. Odabir tehnologija u jednom serijalu drugačiji je od izbora u drugom i zato je interesantan način kako su donošene političke i ekonomske odluke.

Zapravo, razlike (ni)su tako velike. U “Ratovima zvijezda” postoji klasna i ekonomska podijeljenost – odnosno, postoje siromasi, robovi, skitnice, kao i super bogati, odnosno nekoliko klasa aristokracije. Sa druge strane, u “Zvjezdanim stazama” nailazimo na mnogo ravnomjerniju raspodjelu bogatstva, gdje mnogo više ljudi – makar oni koji žive u Federaciji imaju sve ono što im treba.

Ipak, novac kao takav ne vidimo.

Jedini oblik valute je latinijum koji čuva humanoid Ferengi, jedan od omiljenih likova publike “Zvjezdanih staza”. Ne čudi što se ispostavlja da je latinijum otrovna materija.

Politička postavka “Zvjezdanih staza” podrazumijeva postojanje manje-više kompetentnih osobe koje se nalaze na određenim pozicijama vlasti, bez obzira na njihovo socijalno podrijetlo ili financijski status.

U “Ratovima zvijezda”, pak, čitava sudbina galaksije, čini se na prvi pogled, leži u rukama jedne obitelji, dok mnogo toga ovisi od ishoda konflikta između dva klana podjednako spretnih i iskusnih vitezova.

Novac postoji i cvijeta tijekom razdoblja crne ekonomije sa svim popratnim pojavama poput kriminala, krijumčarenja, krađa … Vidimo hijerarhijski strukturirano društvo u kojem se rođenjem i potom pripadnošću jednom od klanova determinira sudbina pojedinca.

Gdje se bolje živi?

Društvo u oba serijala ima svoje prednosti – teško je reći gdje je zapravo život bolji, mnogo ovisi o perspektive pojedinca.

Zvjezdana flota u “Zvjezdanim stazama” nije zamišljena da bude vojna organizacija, ali ona predvodi izviđačku misiju. Unatoč tome što u Zvjezdanoj floti postoje činovi admiral, kapetan i slično, ta organizacija više podsjeća na policiju ili čak vatrogasce-spasioce, nego na vojsku. Zapravo ta struktura ima mnogo više sličnosti sa službama sigurnosti nego sa vojskom. Usput, Federacija (u Zvjezdanim stazama) uopće nema vojsku, au slučaju potrebe intervenira Zvjezdana flota.

Sa druge strane, Imperija u “Ratovima zvijezda” ima veliku vojsku po čitavoj galaksiji, koja je uključena u operacije poput ratova svemirskih brodova, očuvanja ili uništavanja planeta, ali i osiguravanja mirovnih misija. “Ratovi zvijezda” mogu se tumačiti i kao priča o građanskom ratu između tiranski nastrojene moćne armije i oskudno naoružanih pobunjenika.

Uspoređujući ta dva serijala, postaje jasno da bi u svakom slučaju bilo bolje živjeti u jednom, ali bi život bio interesantniji u drugom.

Neka tako i bude

Ako uzmemo u obzir gore rečeno – da su se neke sjajne ideje iz “Zvjezdanih staza”, one koje su (sasvim je moguće) još nedavno djelovale kao potpuna znanstvena fantastika, a kasnije materijalizirale, to je onda ono što danas svakodnevno koristimo.

Kao što su junaci serije koristili “komunikatore”, tako mi danas koristimo mobilne telefone. Tadašnji mobilni kompjuteri su ono što danas poznajemo kao tablet. Uvelike koristimo i računalne programe za prevođenje s jednog jezika na drugi.

Također, bez obzira na manjkavosti, koristimo i programe koji podsjećaju na “pitanje i odgovor programe” koji je koristila Zvjezdana flota. Da ne govorimo o “touch screen” ekranima koje danas imamo na mobitelima, tabletima, računalima …

“Ratovi zvijezda” su više bili inspiracija za igračke i računalne igre. Mnogo šta viđeno u tim serijalima filmova predmet je masovne proizvodnje – bioničke tehnologije, solarne baterije, roboti, hologrami, laseri … Ipak, tu je bilo malo revolucionarnih momenata, više je u filmu korišteno ono što je već postojalo u stvarnom životu.

“Ratovi zvijezda” predstavljaju nešto širu verziju svakodnevnog života sa srednjovjekovnim primjesama – feudalni sustav, društvena nejednakost i misticizam – s malo tehnoloških inovacija. Sa druge strane, u “Zvjezdanim stazama” vidimo kako će život izgledati u budućnosti sa visoko razvijenim znanstvenim dostignućima.

Sve u svemu “Zvjezdane staze” su više kao proročanstvo, dok su “Ratovi zvijezda” u najboljem slučaju pesimistički pogled na budućnost koji pokušavamo izbjeći.
 
(sputniknews.com/uredio:nsp)

State Department SAD je iskritizirao odluku Rusije da zatvori Zakladu otvorenog društva George Sorosa

“Današnja odluka o zatvaranju Zaklade otvorenog društva kao takozvane “nepoželjne” organizacije će samo ograničiti daljnje napredovanje građanstva u Rusiji koje ide u korist ruskom narodu”, rekao je ironično glasnogovornik State Departmenta, Mark Toner.

“Ovakav potez je samo još jedan primjer toga kako ruska vlada gasi neovisne glasove namjerno pokušavajući izolirati ruski narod od ostatka svijeta”, izjavio je Toner braneći George Sorosa.

Rusija je u studenom označila Zakladu otvorenog društva kao nepoželjnu inozemnu nevladinu organizaciju, piše Infowars.

Iz ureda ruskog glavnog tužitelja se navodi da ta organizacija predstavlja “prijetnju po temelje ustavnog sustava Ruske federacije i po sigurnost države”.

Poznato je da su ove “prodemokratske” organizacije Georgea Sorosa pokrenule obojene revolucije i društvene nemire u Makedoniji, nedavno u Crnoj Gori, Gruziji, Egiptu, Turskoj, Makedoniji i Ukrajini….spisak je predug.

Pored toga, ove nevladine organizacije su izazvale društvene nemire u Fergusonu, Missouriju i Baltimoreu u američkoj državi Maryland.

“Svaki put kada vidim da George Soros govori nešto o demokraciji i europskim vrijednostima, znam da će dr nešto desiti. Tako je bilo s Ukrajinom kada je George rekao da je demokracija najvažnija stvar, ali i sada kada je rekao da su europske vrijednosti najvažnije i da zato Europa treba primiti na milijune izbjeglica.

Kako će se sve to završiti? Vjerojatno kao i inače: požarima, tučama, zbacivanjem vlasti i totalnom destabilizacijom u Europi, kao što se to nedavno dogodilo u Ukrajini”, rekao je u listopadu poljski novinar i publicist, Konrad Stahnio.

Soros je u svibnju 2014. godine rekao za CNN da je on odgovoran za uspostavljanje zaklade u Ukrajini koja je u velikoj mjeri pridonijela zbacivanju lidera te države i uspostavljanju hunte koju je odabrao State Department.

Soros je usko surađivao s USAID-om, Nacionalnim pokretom za demokraciju (NED), Međunarodnim republikanskim institutom, Nacionalnim demokratskim institutom za međunarodne poslove, Kućom slobode i Institutom Alberta Einsteina kako bi pokrenuo brojne obojene revolucije u istočnoj Europi i središnjoj Aziji nakon raspada Sovjetskog saveza .

“Većina sudionika Majdanskih demonstracija su bili članovi nevladinih organizacija koje financira Soros i trenirani su za to od strane istih tih organizacija na brojnim radionicama i konferencijama koje je također financirao Soros”, naveo je William F. Jasper.

Rusija je prilično svjesna prijetnje koju predstavljaju NED i druge globalističke nevladine organizacije. Stoga je Moskva u svibnju 2014. godine održala Konferenciju o međunarodnoj sigurnosti, koju je financiralo rusko ministarstvo obrane s ciljem suzbijanja prijetnje od obojenih revolucija.

“Tragične posljedice takozvanih obojenih revolucija se mogu vidjeti u državama u kojima su provedeni ovi neodgovorni i tajni eksperimenti nad nedužnim narodom”, rekao je Vladimir Putin u svom govoru kada se obraćao ruskom Vijeću sigurnosti u studenom. “To je lekcija i upozorenje za sve nas i moramo učiniti sve što je u našoj moći da spriječimo da se tako nešto dogodi u Rusiji”.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(infowrs.com,webtribune.rs,youtube/uredio:nsp)