Spiralni dug američke vlade očito je mnogo veći od službene cifre od 22 bilijuna dolara

Zaduženost američkog financijskog sustava sada je dostigla 72 bilijnuna dolara, prema brojkama koje je prikupio američki FED.

Puno veća procjena duga uključuje zaduživanje poduzeća, potrošačke kredite te dugove koje imaju savezne država i lokalne samouprave.

Tijekom proteklih 40 godina, američko ministarstvo financija ubrzano je zaduživalo državni dug koji je porastao s manje od 5 bilijuna dolara tijekom predsjedništva Ronalda Reagana, na 29 bilijuna dolara kada je George W. Bush preuzeo dužnost.

Brojka se gotovo udvostručila prije posljednje financijske krize, dosegnuvši 54 bilijuna dolara. Od tada se državni dug najvećeg svjetskog gospodarstva povećao za još 18 bilijuna dolara.

Sadašnja populacija u SAD-u iznosi 328.675.066 prema World Population Review.

Jednostavni izračuni pokazuju da prosječni Amerikanac duguje oko 220.000 dolara, dok se dug četveročlane obitelji kreće oko 880.000 dolara.

Prošlog mjeseca, SAD je službeno dosegao gornju granicu duga čije je ograničenja isteklo 1. ožujka ove godine.

Ministarstvo financija sada će morati poduzeti izvanredne korake kako bi spriječilo zemlju da prekorači sljedeću granicu duga do kraja rujna ili početkom listopada.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Dow Jones Industrial Average pao je za više od 650 bodova u ponedjeljak nakon što je Donald Trump ponovio svoj napad na Federalne rezerve na Twitteru

U međuvremenu je S&P 500 doživio najgori prosinac u povijesti trgovanja.

Gubici koji su pridodani slabom rezultatu prošlog tjedna, su stvorili najgori tjedan trgovanja na američkoj burzi još od financijske krize 2008. godine.

Dow Jones je izgubio 2,9 posto, a index S&P500 izgubio je 2,7 posto nakon što je predsjednik na Twitteru izrazio frustraciju zbog odluke FED-a da povisi ključnu kratkoročnu kamatnu stopu.

Index NASDAQ također je pao za 3,8 posto.

Ranije je u ponedjeljak Trump nastavio redovite napade na Federalne rezerve.

“Jedini problem našeg gospodarstva je FED. Nemaju osjećaj za tržište” – objavio je Trump.

“FED je poput moćnog i poznatog golfera koji ne može pogoditi jer nema osjećaj – ne može zabiti!”
 

The only problem our economy has is the Fed. They don’t have a feel for the Market, they don’t understand necessary Trade Wars or Strong Dollars or even Democrat Shutdowns over Borders. The Fed is like a powerful golfer who can’t score because he has no touch – he can’t putt!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) December 24, 2018

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Desetljećima je Bundesbank, središnja banka Njemačke i skrbnik zlata nacije, pohranila više 1200 tona plemenitih metala vrijednih gotovo 50 milijardi dolara u trezorima američkih federalnih rezervi u New Yorku

Nakon javnog prosvjeda u Njemačkoj 2013., vlasti su pokrenule program repatrijacije s ciljem vraćanja zlatnih rezervi koje su bile pohranjene izvan zemlje još od doba Hladnog rata kada je vladala “Ruska opasnost.

Berlin je namjeravao vratiti barem pola zaliha zlata iz SAD-a i Francuske do 2020. godine. Vlada je prvotno planirala dovršiti program u roku od pet godina, no američke Federalne rezerve su pregovarale o tom procesu da se rok produžio na sedam godina.

Njemačka je navodno uspjela vratiti samo pet tona zlata u 2013. zbog logističkih poteškoća. Sljedeće godine Njemačkoj je vraćeno 120 tona plemenitog metala – 35 tona iz Pariza i 85 tona iz New Yorka.

Oko 110,5 tona je vraćeno iz Pariza i 99,5 tona iz New Yorka 2015. godine. Prije dvije godine zemlja je povratila ukupno 200 tona.

Do sada je američki FED onemogućio zahtjev za pristupom njemačkog financijskog regulatora ogromnim depozitima zlata koji se doslovno drže kao taoci u inozemstvu. Dakle, Bundesbank nije imao priliku provjeriti pričuve koje pripadaju Njemačkoj.

Razne teorije su počele kružile oko njemačkih zlatnih rezervi u inozemstvu, a neki stručnjaci su ispitivali da li su zlatne rezerve još na svojem mjestu u SAD-u ili ih možda koriste strane centralne banke. Međutim, njemačka vlada ne čini se jako zabrinuta zbog tog pitanja.

“Nisam čula da zlato u inozemstvu postaje vruća tema, ali u slučaju da jest, trebali biste se obratiti državnoj središnjoj banci Bundesbank. Oni bi vam trebali dali informacije o trenutnom stanju i planovima po ovom pitanju” – izjavio je za RT glasnogovornik njemačkog ministarstva financija Dennis Kolberg tijekom tjedne konferencije za novinare.

“Bundesbank je već govorila o ovom problemu, pa se mogu samo nadovezati na njih” – rekao je dužnosnik, postavljajući pitanje ima li vlada planove za rješavanje pitanja vraćanja zlata koja se čuva u inozemstvu.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*


Novi-Svjetski-Poredak.com

Svijet se suočava sa valutnim ratom, a jedina zaštita od pada američkog dolara je pravo zlato, kaže analitičar za analizu plemenitih metala

Kroz geopolitičku moć koja se trenutno prebacuje sa zapada na istok, dominacija SAD-a možda upravo sada završava.

Jedan takav znak je nedavna repatrijacija zlata iz Sjedinjenih Država. Zemlje poput Turske, Njemačke i Nizozemske su počele vraćati zlato u svoje domovine.

Razlog tome je što je Hladni rat završen i zemlje više ne vide Rusiju kao prijetnju, kaže Claudio Grass, nezavisni savjetnik za plemenite metale.

“Središnje banke preselile su svoje zlato jer su se osjećale ugroženima od strane SSSR-a i vidjele su SAD kao svojeg prirodnog saveznika. Činjenica da središnje banke repatriraju svoje zlato pokazuje da se to promijenilo. To također podrazumijeva da se Rusija više ne gleda kao veća prijetnja od SAD-a. Europa je u središtu te geopolitičke promjene moći i neke zemlje očito vjeruju da je mudro pohraniti zlato u svoje vlastite zemlje” – izjavio je analitičar.

Svijet živi u krizi od 2008., dok je devizni rat započeo ranije, primjećuje Grass. Središnje banke printaju bilijune dolara iz čistog zraka, dok središnje banke koordiniraju smanjenje valuta i ulijevanje novca u sve vrste financijske imovine, nekretnina i obveznica.

“Ipak, očito je da sustavni problemi nisu riješeni, naprotiv, rizici su postali veći i krhkiji nego prije deset godina” – rekao je Grass.

“Kao što znate više od 65 posto svih monetarnih rezervi u središnjem bankarskom sustavu održavaju se u svjetskoj deviznoj rezervi, koja je i dalje američki dolar. Dakle, držanje fizičkog zlata definitivno je najbolja zaštita od pada bilo koje papirnate valute, a time također i protiv posljedica pada američkog dolara”.

Globalni dug je porastao na 230 bilijuna dolara, dok se globalno gospodarstvo zaglavilo u sustavu “igre Monopoly”, koja se temelji na dugovima i financijskim polugama, kažu analitičari.

“Posljednja geopolitička promjena koja je započela s Prvom svjetskom ratom i završila s Drugim svjetskim ratom stavila je SAD u ovu dominantnu poziciju jer su u vlasništvu i pohranjuju 70 posto zlatnih rezervi slobodnog svijeta. To je bio i glavni razlog zbog kojeg je američki dolar postao svjetska rezerva valuta. U proteklih 30 godina možemo svjedočiti još jedan geopolitički pomak financijske moći koji ide sa Zapada na Istok. Kao što znate, sve djeluje u ciklusima” – rekao je Grass.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ankara je odlučila vratiti sve svoje zlato pohranjeno u američkim Federalnim rezervama, izvijestio je turski mediji

Posljednjih godina Turska je vratila 220 tona zlata iz inozemstva, a prošle godine 28,7 tona je vraćeno iz SAD-a.

Turske rezerve zlata procjenjuju se na 564 tone i iznose oko 20 milijardi dolara, izvijestila je turska novina Yeni Safak.

Prema ovim podacima, Ankara je 11. najveći posjednik zlata na svijetu, iza Nizozemske i ispred Indije.

Izvješća dolaze u vrijeme kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zauzeo teška stajališta prema američkoj valuti.

Ovaj tjedan je kritizirao dolarske zajmove i rekao da međunarodne kredite treba umjeto toga davati u zlatu.

“Zašto uzimamo zajmove u dolarima? Koristimo drugu valutu, predlažem da se zajmovi trebaju izdavati na temelju zlata” – rekao je Erdogan tijekom govora na Kongresu globalnog poduzetništva u Istanbulu 16. travnja, piše Hurriyet.

“Sa dolarom u svijetu uvijek smo pod pritiskom tečaja. Trebali bismo spasiti države i narode od tog pritiska tečaja. Zlato nikad nije bilo sredstvo ugnjetavanja tijekom povijesti” – dodao je.

11. travnja turska je lira zabilježila najnižu rekordnu stopu u odnosu na dolar. Prije 10 godina jedan dolar je vrijedio 1,7 turskih lira, danas on iznosi čak 5 turskih lira.

Turska je među nekoliko zemalja koje su povukle zlata iz SAD-a. Val je počeo 2012. godine, kada je Venezuela priopćila kako je vratila 160 tona zlata u vrijednosti od oko 9 milijardi dolara.

Njemačka Bundesbanka tada je zahtijevala da vrati 300 tona, a FED joj je rekao kako će za to trebati sedam godina. Nizozemska je također vratila 122,5 tona zlata.

“Središnje su banke započele repatrijaciju već prije nekoliko godina, što znači prije nego što smo imali Brexit, Kataloniju, Trumpa, AFD i rastuće napetosti između Politbura u Bruxellesu i naroda Istočne Europe” – izjavio je za Claudio Grass savjetnik za plemenite metale.

Prema njegovim riječima, svijet postaje manje centraliziran.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Rusija je u studenom 2017. godine povećala investiranje u američke državne obveznice za 700 milijuna dolara, na 105,7 milijardi dolara, navodi se u dokumentima američkog Ministarstva financija

Ruski portfolio američkih državnih obveznica raste drugi mjesec zaredom.

U rujnu je iznosio 103,9 milijardi dolara, dok se u listopadu povećao do 105 milijardi dolara.

Ruske investicije u američke vrijednosne papire porasle su u studenom 2017. godine za 22 posto, sa 86,6 milijardi dolara.

Rusija se nalazi na 15. mestu na spisku vlasnika američkog duga.

Na prvom mjestu je Kina, sa uloženih 1,177 bilijuna dolara. Na drugom mjestu se nalazi Japan, sa 1,084 bilijuna dolara. Na trećem mjestu je Irska sa 328,7 milijardi dolara.

Reuters je u lipnju 2017. godine objavio da Federalne rezerve SAD snabdjevaju američke vlasti povjerljivim informacijama o sredstvima inozemih centralnih banaka, uključujući i rusku Centralnu banku.

Odmah nakon što je Washington uveo osobne sankcije ruskim biznismenima u ožujku 2004. godine Rusija je povukla 115 milijardi dolara iz banke Federalnih rezervi u New Yorku.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Peter Schiff je bio među nekoliko ekonomista koji su točno predvidjeli financijsku krizu u 2008. Deset godina kasnije, on vidi drugu krizu u nastajanju: krizu koja može srušiti burze i uništiti američki dolar

„Predvidio sam puno više nego da će se tada dogoditi slom burze. Predvidio sam financijsku krizu, ali je još važnije da sam predvidio što će Vlada učiniti kao rezultat financijske krize i koje su bile posljedice u svijetu, jer je to budućnost prema kojoj idemo. Pravi slom o kojem sam pisao u mojoj najnovijoj knjizi još uvijek treba doći„ rekao je Schiff u članku napisanom od strane Greg Huntera na portalima USAWatchdog.com i ZeroHedge.

Prema Schiffu, američka federalna banka FED je napuhala ogroman balon, za kojeg kažu da nije moguće da pukne, ali kad pukne, posljedice će biti vrlo bolne za gospodarstvo i puno veće od kraha 2008. godine.

„Mislim da je to balon koji je prevelik da pukne. Mislim da je to majka svih balona, ne postoji veći balon uz pomoć kojeg FED prikriva probleme, što znači da ne možemo više ni misliti o rastu tržišta. Ovaj put, kriza će pogoditi sve ljude i njihove novčanike” rekao je.

On je usporedio javni dug od 20 bilijuna dolara sa devom koja je nakrcana sijenom.

„Koliko sijena možete staviti devi na leđa? Ne znaš dok ne staviš zadnji komad slame i dok joj jednom za uvijek ne slomoš leđa. Dakle, možemo se još više zadužiti, npr. 25 bilijuna? Možda. U nekom trenutku, mi ćemo slomiti kičmu deve sa svim ovim dugom. Tada ćemo saznati koliki smo duga nagomilali, i to neće biti ugodno„ rekao je Schiff.

„Svi će tada izgubiti. Svatko će biti izbrisan koji je “partijao” na tržištu dionica, tržištu obveznica i tržištu nekretnina. Dolar će se tada čuvati u čarapama, a kupovna moć će biti izbrisana.”

Schiff kaže da će trenutni financijski sustav također biti neuspješan u obuzdavanju cijena plemenitih metala.

„Oni to ne mogu spriječiti, i to će završiti na taj način. Sve je u tome koliko se možemo zadužiti. To nije neograničena količina. Mi ćemo znati kad dođemo do te točke, ne prije. Koliko dugo možemo zadržati cijenu zlata na ovim razinama dok ne eksplodira? Mi ćemo znati kada se to dogodi, ne prije. U nekom trenutku, cijena će eksplodirati, jer postoji realna kupovina fizičkog zlata, a sve to prodaja zlata na papiru ne može kamuflirati„ rekao je Schiff.

Prema Schiffu, zlato je prava alternativa fiat novcu (novac kojeg je država proglasila zakonskim sredstvom plaćanja iako nema nikakvog pokrića u zlatu ili drugim vrijednostima), a ljudi počinju sumnjati da zaista možete vjerovati središnjim bankama.

„Ljudi ne vjeruju fiat valuti … Sve više i više ljudi su u potrazi za alternativama, a prava alternativa je zlato. Kad ga prigrlite, ono će će preplaviti mogućnosti središnjih banaka da suzbiju porast cijene zlata. U međuvremenu, uživajte u daru koji vam se daje„ rekao je on.

Pogledajte video:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Novi dokazi su se pojavili u javnosti o tome da je poznati bankar JP Morgan namjerno orkestrirao potonuće Titanika kako bi stvorio Federalne rezerve

Godine 1989., Morgan Robertson je napisao je knjigu pod nazivom „Potonuće Titana” o luksuznom brod koji se smatrao nepotopljivim i koji je prebrzo plovio na području sjevernog Atlantika i udario u santu leda – pobivši gotovo sve putnike na brodu.

14 godina kasnije ova izmišljena knjiga se odigrala u stvarnom životu sa upravo tim imenom, sa olupinom Titanika; ali ovaj put je to imalo velike političke implikacije.

Neki od najbogatijih ljudi na svijetu su bili na tom brodu, i neki od njih su se protivili stvaranju Federalnih rezervi i središnjih banaka.

ČINJENICA: JP Morgan je financirao izgradnju Titanika

ČINJENICA: JP Morgan je rezervirao putovanje na Titaniku, ali je otkazao u posljednji trenutak.

ČINJENICA: Prijatelj JP Morgana, Milton Hersey, također je otkazao u posljednji trenutak i preživio da bi poslije sagradio poslovno carstvo za proizvodnju hrane Hersey.

ČINJENICA: Na Titaniku nije bila niti jedna crvena raketa za upozorenje kojom bi signalizirali pomoć brodovima za spašavanje. Samo bijeli vatromet koji je signalizirao zabavu i veselje i da je sve u redu.

ČINJENICA: To je bio prvi brod takve vrste s mogućnošću elektromagnetskog brtvljenja potpalublja koji je mogao zatvoriti ljude ispod palube (unutar broda).

ČINJENICA: Kapetan Edward Smith je bio jedan od najodlikovanijih kapetana svog vremena i totalno je čudno kako je on izbjegao sve mjere opreza zbog čega se i dogodila nesreća.

ČINJENICA: Autor knjige je smrtno otrovan nekoliko godina nakon što je Titanik potonuo.

ČINJENICA: FED (Federalna banka) je formirana već iduće godine.

ČINJENICA: Obitelj Astor je bila jedna od najbogatijih obitelji u svijetu i John Astor III se protivio osnivanju Federalnih rezervi.

Na brodu je također bio i John Jacob Astor IV, najbogatiji čovjek na svijetu u to doba, prijatelj Nikole Tesle i otvoreni protivnik stvaranja Federalnih rezervi.

Astor je stekao svoje bogatstvo, dijelom, kao graditelj nekretnina, investitor i izumitelj. Drugi istaknuti dužnosnici koji su se protivili osnivanju Federalnih rezervi, kao što su Benjamin Guggenheim i Isa Strauss, također su umrli na brodu.

Da li je JP Morgan dobiti ideju kako pobiti opoziciju Federalnih rezervi iz knjige koja je napisana 14 godina ranije?

Knjiga pod nazivom „Titan”, objavljena je 14 godina prije nego što je Titanik potonuo i u njoj je točno opisan plan potapanja Titanika.

Jesu li skovali plan na otoku Jekyll u kojem su planirali izgraditi brod i eliminirati konkurenciju?

Sličnosti Titanika

Iako je roman napisan prije nego je čak i bio dizajniran brod Olimpijske klase poput Titanika, postoje neke izvanredne sličnosti između fiktivnog i stvarnog života likova u toj knjizi.

Poput Titanika, izmišljeni brod u knjizi je potonuo u travnju u sjevernom Atlantiku, i nije bilo dovoljno čamaca za spašavanje putnika. Također postoje sličnosti između veličine (243 metara dug Titan u odnosu na 269 metara dug Titanik), brzina (25 čvorova koju je postizao brod Titan, 21 čvorova za Titanik) i oprema za spašavanje.

Opisan kao „nepotopljiv”

Titanik je bio najveći svjetski luksuzni brod (269 metara, 63.000 tona), te je jednom opisan kao gotovo „nepotopljiv”. Titanik je najveća do tada ploveća građevina i najveće djelo čovjeka do tada (269 metara, 75.000 tona), te se smatrao „nepotopljivim”.

Nedostatak čamaca za spašavanje

Titanik je nosio samo 16 čamaca za spašavanje, plus 4 Engelhardt sklopivih čamaca za spašavanje, što je činilo manje od polovice broja čamaca koliko je bio zahtjev za takav brod čiji je putnički kapacitet bio 3000 putnika.

Udario u santu leda

Krećući se prebrzo brzinom 22 čvorova na sat, Titanik je udario u santu leda na desnoj strani u noći 14. travnja 1912. u sjevernom Atlantiku 600 kilometara od Newfoundlanda.

Također se navodi u knjizi, na noći travnja, na području sjevernog Atlantika 600 kilometara daleko od Newfoundlanda (Terranova), Titan je udario u santu leda, dok je putovao brzino od 25 čvorova na sat, sa desne strane.

Potapanje

Nepotopljivi Titanik je potonuo, a više od polovice njezinih putnika je umrlo, što je bilo oko 2200 putnika. Neuništivi Titan u knjizi je također potonuo sa više od polovice njegovih putnika, što je bilo oko 2500 putnika. Okrenuvši se na bok, Titan se zapravo prevrnuo prije nego što je potonuo.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

U zemlji slobodnih, Amerikanci sada troše više novca na poreze nego što troše rade na hranu i odjeću u kombinaciji, a stopa poreza se povećava brzim tempom

Zabrinjavajući novi izvještaj objavljen ovaj tjedan od strane Zavoda za statistiku rada pokazuje da su Amerikanci više prošle godine potrošili na poreze nego na hranu i odjeću zajedno.

Kao što se vidi iz izvještaja, ovaj problem ne pokazuje znakove usporavanja dok stopa poreza za prosječnog Amerikanca raste zaprepašćujućom stopom.

Kao što je CNS News izvijestio, u 2016, prema Zavodu za statistiku rada (BLS), „potrošačke jedinice” (koje uključuju obitelj, financijski neovisne osoba, te osobe koje žive u jednom domaćinstvu i dijele troškove) potrošile su više u prosjeku na savezni, državni i lokalni porez (10.489 dolara) nego na hranu (7203 dolara) i odjeću (1.803 dolara) – zajedno je to 9006 dolara.

Umjesto da vlast shvati da može ostaviti Amerikanace doslovno “gole i bose”, država povećava stopu poreza svake godine.

Prosječni porezni račun za američke „potrošačke jedinice” se povećao sa 7423 dolara u 2013. na 10.489 dolara u 2016., prema podacima koje je objavio ovaj tjedan Zavod za statistiku rada.

To je porast poreza od 41,13 posto, u samo tri godine.

Istraživanje navodi odgovarajuće izdatke koji se odnose na „potrošačke jedinice”, koji uključuju „sve članove određenog domaćinstva koji su u krvnom srodstvu, braku, usvojeni, ili u nekom drugom odnosu ili „osoba koje žive same ili dijele kućanstvo s drugima ili žive kao podstanar u privatnoj kući ili u trajnom stanovanju u hotelu ili motelu, ali koji je financijski neovisni” ili „dvije ili više osoba koje žive zajedno, koji koriste svoje prihode kako bi zajednički donosili odluke o izdacima.”

BLS je rekao da se potrošačka jedinica obično odnosi na obitelj.

U zemlji slobodnih, ako želite ostati relativno slobodni, morate dati državi dio svojih prihoda. Ako ne date državi taj prihod, oni će i dalje vršiti pritisak i na kraju primijeniti silu. Vi ćete biti predmet otmice, biti strpani u zatvor, ili još gore. Takva legalizirana iznuda se prodaje u američkoj javnosti kao oporezivanje.

Porezi, kao što smo rekli, omogućuju da vlada ima sposobnost pružanja usluga građanima. Ceste, škole, parkovi, itd, kao što je očito, ne bi postojali bez da svi Amerikanaci nisu prisiljeni predati dio svoje plaće koju zarade kroz svoj rad.

Ako se žalite zbog oporezivanja, prosječni Amerikanac će dobiti natrag programirani odgovou, nešto kao „ako vam se ne sviđa, možete premjestiti u Somaliju.” Nažalost, međutim, taj odgovor ne radi ništa kako bi riješio sve veći teret stavljen na američki narod kroz oporezivanje.

Većina branitelja države pretpostavljaju da vladine usluge koje se plaćaju putem oporezivanja pomažu također i siromašnima. I, ponekad, neki siromašni ljudi imaju financijske koristi od državnih programa. No, tu je skriveni trošak: oporezivanje i obvezni programi (socijalna pomoć, na primjer) potrebitima ograničavaju njihov izbor.

Vlada oporezuje prihode u kućanstvima s niskim primanjima koji se mogu ulagati u poboljšanje njihovih života. Istovremeno, država stvara poticaje koji drže siromašne zarobljene u siromaštvu.

Taj beskonačni ciklus oporezivanja i zarade je složen i svake godine se povećava, kao što i vladini izvještaji to pokazuju.

Iako se lako opustiti i zahvaliti svemogućoj državu za ceste i škole, koji su u užasnim uvjetima, a mnogi Amerikanci su potpuno svjesni gdje većina njihovih poreznih dolara zapravo završava.

Na primjer, samo prošle godine, u Afganistanu je bio pozamašan broj propalih projekata, znači samo oni koji su bili neuspješni, su koštali porezne obveznike više od 100 milijardi dolara.

Da bi prikazali taj broj iz druge perspektive, cijeli iznos novca koji Sjedinjene Države izdvajaju na obnovu američkih autocesta svake godine je duplo manji od te cifre.

Osim bilijuna dolara + rat, Amerikanci su potrošili 113 milijarde dolara na obnovu Afganistana … to je 2x više nego na godišnju obnovu državnih autocesta!

Ali što je sa obrazovanjem. U odnosu na ono što Amerika troši na održavanje stotine vojnih baza diljem svijeta, bombardirajući Afganistan, Jemen, Irak, Siriju, itd, dok je potrošnja na obrazovanje samo kap u moru.

Blizu 600.000.000.000 dolara Amerikanci potroše svake godine da bi se njhovo carstvo u svijetu održalo, što je javno priznati iznos.

Također se procjenjuje da je Amerika potrošila više od 1 bilijuna dolara na otmice, zatvaranja, te ubijanje ljudi zbog posjedovanja arbitrarne tvari koja se u Americi smatra nelegalnom. Kroz rat protiv droge, Vlada je potrošila bilijune dolara poreznih obveznika, a jedino čime se Amerika može pohvaliti je sve veća epidemija ovisnosti o narkoticima i najveća svjetska zatvorska populacija.

U stvari, masivni komad svojih poreznih dolara (stotine milijardi dolara) odlazi na plaćanje kamate na javni dug koji se eksponencijalno povećava u posjedu Federalnih Rezervi.

Nakon što smo uzeli sve ove faktore u obzir, ne trebate biti genije da shvatite da je bankrot države i vlade matematički siguran, čak i ako vam uzmu 100% od onoga što zaradite.

Kako godine prolaze, porezna stopa nastavlja svoj uzlazni trend, a Amerika plaća sve više poreza nego što građani zarađuju. U stvari, kao što je gore navedeno, u zemlji slobodnih, vaši porezni dolari se koriste da bi sve više smanjili vašu slobodu nego bilo što drugo.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Sve ovo će pogoditi – zemlje u razvoju, a ne američke tvrtke i američke građane!

Bliži se kraju era slabog dolara. Sve ukazuje na to da će tečaj američke valute u najskorije vrijeme početi vidljivo rasti

Eksperti istovremeno naglašavaju da će se početi smanjivati i količina dolara u opticaju. To bi moglo biti objavljeno nakon sljedećeg sastanka vrha američkog Sustava federalnih rezervi.

Bit će, zapravo, realizirana zamisao Komiteta za otvorena tržišta da se preko slabljenja dolara i smanjivanja dolarske mase počnu “spaljivati” dugove u SAD koji su sa upumpavanjem dolara u američku ekonomiju nakon 2008. godine napuhali ne samo burzovne indekse nego i unutarnje dugove u SAD.

U prvoj etapi “spaljivanja” planirano je “uništavanje” po 10 milijardi dolara mjesečno, a potom će mjesečna norma biti podignuta do 50 milijardi dolara.

Povjerenstvo je odluku o ovome donijela još u srpnju i apsolutnom većinom glasova. Njena namjera je ispumpavanje suvišnih dolara koji su doveli i povijesnih maksimuma na američkim burzama: indeks S&P 500 od studenog je “teži” 16 posto.

Sustav Federalnih rezervi (FED) je od 2008. upumpao oko 3,5 trilijuna dolara. Tako se američka ekonomija suočila s poplavom besplatnog novca.

“Spaljivanje” će zahvatiti dobar dio tog novca. U toj funkciji bit će i odluka Ministarstva financija SAD da vrlo povećati emisiju dužničkih “papira” do kraja 2017.

Pretpostavlja se da će taj “usisavač” od listopada do Nove godine povući sa financijskih tržišta 501 milijardu dolara.

Sve ovo će pogoditi – zemlje u razvoju, a ne američke tvrtke!

Banka JP Morgan je već procijenila da će Sustav federalnih rezervi za naredne tri godine ispumpati 2,2 trilijuna dolara, a to će dovesti bijega kapitala iz zemalja u razvoju od 220 milijardi dolara.

Direktor Instituta za međunarodne financije Sony Gibbs izračunao je da će svaki dolar koji Amerikanci povuku iz opticaja na ovaj način smanjiti dotok kapitala u zemlje u razvoju za 10 centi.
 
(fakti.org)