Članak german-foreign-policy.com je pod naslovom “O važnosti demokracije”, i predstavlja nekoliko scenarija poput noćnih mora  o tome kako Nijemci namjeravaju pretvoriti Grčku u protektorat budući da se diktat njemačke strogosti više ne može provoditi  demokratskim sredstvima. Članak se također odnosi na njemačke komentatore koji su povukli crtu usporedbe sa stanjem u kasnijim fazama Njemačke Weimarske Republike: “U grčkoj situaciji, najgori slučaj će biti vraćanje na diktaturu”, upozorio je utjecajni komentator.

Prema urednicima, web stranica german-foreign-policy.com, je sastavljena se grupe nezavisnih novinara i socijalnih znanstvenika koji prate, na trajnoj osnovi, Njemački obnovljeni pokušaj da vrati status velike sile u ekonomskom, vojnom i političkom planu.

ATENA / Berlin

U vožnji do novih izbora u Grčkoj, njemačka elita razmatra različite scenarije koji uključuju uporabu sile kako bi se osigurao nadzor nad Atenom, uključujući uspostavu protektorata ili implementacije “snaga zaštite” u toj južnoj europskoj zemlji. Njemački diktat štednje, gura Grčku u bijedu, i izaziva sve veći narodni otpora, koji se očito, više ne može potisnuti demokratskim sredstvima.

Berlin nije uspio u svojim nastojanjima da prisili Atenu na podređenost, prijeteći da će povući Euro, kako i sa svojim zahtjevima da Grčka kombinira svoje parlamentarne izbore s referendumom o pitanju ostanka u Eurozoni. Berlin kategorički odbacuje mogućnost odbacivanja diktata štednje i zamijeniti ga sa poticajnim programom, kao što se zahtijevalo od vodećih ekonomista širom svijeta, iako isključenje Grčke iz Euro zone prijeti da će gurnuti samu valutu u ponor.

17. lipnja – Grčka  zadnja šansa

Nakon što su svi pokušaji da se formira vlada u Grčkoj propali prošlog tjedna, čini se da su izbori postavljeni za 17. lipnja, snage koje su strogo protiv njemačkog nesmiljenog diktata će osvojiti većinu. Čak i sa svojom blagom većinom u parlamentu, tri stranke spremne za provedbu programa štednje nisu uspjele u formiranju vlade.

Ankete predviđaju poraz. Činjenica da većina populacije u grčkoj želi zadržati Euro, se u Berlinu i Bruxellesu gleda kao posljednja prigoda za postizanje promjene u javnom mnijenju. Već prije raspisivanja novih izbora, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble izjavio je da bi se Euro zona lako mogli nositi s grčkim povlačenja. EU povjerenik za trgovinu Karel De Gucht samo je potvrdio da se Europska komisija i Europska središnja banka (ECB) već pripremaju za grčko povlačenja. I, Jean-Claude Juncker, predsjednik euro-skupine, je izjavio da “ako bi napravili anketu s tajnim glasovanjem za ostanak Grčke u Euro zoni, velika većina bi glasovala protiv njega.” Novi izbori u Grčkoj su “zadnja šansa”. Ako ne namjeste većinu za nesmiljeni diktat štednje “to će biti kraj.”

Nema pravo na poštovanje

Osim toga, Berlin je očito primjenio ​​pritisak na Atenu u kombinaciji referenduma za ostanak u Euro zoni s izborima. Ova taktika je usmjerena na slabljenje protivnika štednje.

Prema izvješćima, njemački ministar financija Schäuble je već napravio ovaj pritisak prošlog ponedjeljka na grčkog kolegu na sastanku Euro-a ministara financija . Ovaj prijedlog je očito imao potporu predsjednika CDU/ CSU parlamentarne skupine u Bundestagu Volker Kauder-a (“Sada će se govorti njemački u Europi”). Glasnogovornik grčke vlade je  potvrdio da je kancelarka Angela Merkel pozvala grčkog predsjednika Karolos Papoulias-a prošlog petka za provedbu njemačkog plana za grčki referendum, dok je u studenom 2011., Berlin žustro odbacio premijera Giorgos Papandreou-a u to vrijeme, kada je javno objavio svoj prijedlog za odbacivanje referenduma. Berlinsko otvoreno uplitanje se suprotstavilo sa bijesom u Ateni.

Grčki stanovnika ima “pravo na poštovanje”, rekao je predsjednik konzervativaca Nea Dimokratia i Antonis Samaras. I predsjednik oporbene stranke Syriza, Alexis Tsipras, je izjavio da Berlin djeluje kao da je Grčka “protektorat”.

Euro Sumrak

Berlin je odbacio svako odstupanje od teškog politika štednje, i tako rušiti Grčku, javlja German-foreign-policy.com – unatoč činjenici da će to ubrzati kolaps cijele Eurozone. Prije nekoliko dana, ekonomist i nobelovac Paul Krugman nije bio prvi koji je opisao takav scenarij. Uskoro “najvjerojatnije, sljedeći mjesec” Grčka će izaći iz Eurozone, prema Krugman. Odmah nakon toga, sveobuhvatan let kapitala se može očekivati ​​prema Njemačkoj – barem iz Španjolske i Italije i straha od ekonomskog kolapsa.

To će zahtijevati drastične mjere – ograničenja transfera novca ili novih mjera podrške za španjolske i talijanske banke, a možda i oboje. U dogoročnom planu, međutim, podržavanje posebno španjolskog gospodarstva sa poticajnim programima, ne može se izbjeći. To bi značilo i promjenu strategije Berlina za borbu protiv krize da je od samog početka pokušao izbjeći krizu po svaku cijenu. “Njemačka ima izbor”, kaže Krugman, prihvatiti promjenu tečaja ili “kraja Eura” je neminovan. Što se tiče vremena trajanja “Euro sumraka”, Krugman je rekao: “govorimo u smislu mjeseci, ne godina.”

Protektorat

Sektore njemačke elite, koje odbijaju uzeti u obzir tu promjenu koju naravno Krugman predlaže i brojnim drugim stručnjacima izvan Njemačke, sada se javno raspravljaju scenariji koji uključuju uporabu sile. U novinskom intervjuu početkom ovog mjeseca, direktor uglednog Hamburgu Instituta za međunarodnu ekonomiju, Thomas Straubhaar, pozvao je na uspostavu protektorata u Grčkoj – “bez obzira na ishod izbora”. Zemlja “neuspješne države”, kaže on, koji nije u stanju se podići “na novi početak” pod “svojom snagom”. Atena “treba pomoć u uspostavi održivih državnih struktura”.

To, dakle, mora se pretvoriti u “europski protektorat”. “Europska unija mora to učiniti”, potvrđuje Straubhaar. EU “bi trebala pomoći Grčkoj u modernizaciji svojih institucija na svim razinama, posebice u administrativnom osoblju, poreznim stručnjacima i poreznim inspektorima.” Međutim, refinanciranje Grčke će zahtjevati “intuiciju” da se “prevlada nacionalni ponos, taština, a otpornost interesa skupine”. To se odnosi na suverenu demokraciju, njemačkog saveznika u EU i NATO.

Puč

U međuvremenu, čak se raspravlj o puču u Ateni. Grčka prijeti da će potonuti u potpuni kaos, upozorilo je dugo vremena pratilac bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova, Joseph Fischer, Daniel Cohn-Bendit, europskog zastupnika francuske stranke Zelenih. Cohn-Bendit je objasnio da je nemoguće izbjeći veliku vanjsku interferenciju. “Ako ostavite Grcima da sami srede zbrku, vi riskirate vojni puč”. Njemački komentatori su to usporedili sa stanjem u kasnijim fazama Njemačke Weimarske Republike. “U grčkoj situaciji, u najgorem slučaju će biti vraćanje na diktaturu”, upozorio je utjecajni komentator. “Ovaj scenarij postaje sve vjerojatniji kako nestabilnost raste”. U odnosu na vezu između moguće diktature i berlinskog nesmiljeng diktata, komentator piše: “Već danas, čini se kao da se Merkel-ina politika štednje može u najboljem slučaju nametnuti na ulicama Atene i to uz pomoć sile oružja. “

Zaštitne snage

Prošli tjedan, vodeći njemački dnevnik razmatrano je i pitanje slanja vojnika u Grčku. Ukoliko država bankrotira,  onda bi, kao “‘neuspješna država (…) bila nemoćna” kako bi ojačala svoje granice protiv migranata, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. Tek nedavno, Europska komisija je najavila da je prisiljena produžiti misiju svojih vojnika na EU granici grčka / turska. Ako Atena “više ne bi mogla biti u mogućnosti platiti svoje službenike, ili mogu platiti samo u Drahmama” situacija postaje “kaotična”. Zemlju bi mogle “pogoditi pobune”. “Pomoć za Grčku bi tada više ne bi bilo na kredit, već bi se pretvorila u neku vrstu humanitarne hitne pomoći”, prorokovao je časopis u svojem uvodniku. “Nadamo se da međunarodna zaštitna sila, kao što je ona stacionirana u kriznim zemljama dalje na sjeveu, neće biti nužna opcija.”
 
UPDATE: Grčka je očito  svjesna toga previše! Grčka je kupila 13 milijuna eura vrijedne protutenkovske municije (of-tank-ammunition) za borbu protiv njemačkih tenkova Leopard.
 
Izvori: Newsit.gr i Onalert.gr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9474"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Do siječnja će doći do velikih promjena koje bi dugoročno mogle imati utjecaj i na život eurozone. Nitko, pa ni Njemačka, neće biti pošteđen posljedica svega onoga što se sada događa. Poruka je švicarskih bankara da će se trebati okrenuti racionalnom ponašanju i u bankarskom sektoru. Saznajmo malo masonski plan, iako je dolar precjenjeniji od eura, pogledajmo šta se događa.

»Ovo su zadnji dani eura kakvog znamo«, procjena je analitičara švicarske banke Credit Suisse. No, analitičari snažnog financijskog švicarskog carstva ne tvrde da to znači i raspad eurozone, pogotovo ne Europske unije.

Ali, sigurno je, barem kako tvrde Švicarci, da će do siječnja doći do velikih promjena koje bi dugoročno mogle imati utjecaj i na život eurozone. Nitko, pa ni Njemačka, neće biti pošteđen posljedica svega onoga što se sada događa. Poruka je švicarskih bankara da će se trebati okrenuti racionalnom ponašanju i u bankarskom sektoru.

Dramatična situacija bit će potencirana kada se na financijskom tržištu osjete sve posljedice krize u Italiji, Španjolskoj, Portugalu. Nije isključeno da će i Francuska vrlo skoro početi jače osjećati posljedice sadašnje krize, a ni njemački podaci o stanju gospodarstva na kraju godine neće biti posve uspješni. Zato će europski političari sljedećih tjedana morati donijeti značajne odluke koje će odrediti i budućnost europskog zajedništva i ujedinjenja.

Napetost i dalje vlada na burzama, ali i u centrima političkog odlučivanja. Olli Rehn tako poručuje da će Bruxelles intenzivno pratiti što se događa u Italiji, uz svo zadovoljstvo što je Monti preuzeo vladu. Rehn ima i težak zadatak uvjeriti Nijemce da su euroobveznice najbolji izbor koji osigurava sigurnost eurozone. Njemačka vlada je skeptična, ali će odluku trebati donijeti vrlo brzo.

Rehn je u Berlinu kazao da će europska gospodarstva stagnirati ako se što prije ne nađe rješenje, »sustavni odgovor«.

Njemačka je stvarnost takva da CDU odbacuje takva rješenje, a i raspoloženje nekih drugih stranaka zasad nije naklonjeno obveznicama. Rehn opet kaže da nema mnogo mogućnosti kako da se postigne financijska stabilnost, pa iako se o tome barem javno nije govorilo, u Berlinu je iznad glava lebdjela opasnost da i Francuskoj krene loše.

»Ovo je put do uništenja Europe«, opet poručuju neki njemački političari i poduzetnici, reagirajući na prijedloge o obveznicama. Iznose se brojke koje, barem kako su ih posložili Nijemci, pokazuju negativni učinak. Berlin, zasad, pokazuje više simpatija za preuređenje Lisabonskog ugovora koje bi omogućilo striktnije kontrole i sankcije onima koji krše pravila. Tu je uključena i tužba europskom sudu u Luxembourgu.

Merkel stalno govori o reformama koje vode »novoj Europi«. Bez reformi, tvrdi Merkel, Europa ne može uspjeti i biti konkurentna. Na stolu je niz prijedloga, a vremena je sve manje. Stječe se dojam da događaji idu brže od razmišljanja politike, pogotovo od konkretne realizacije onoga što je dogovoreno. Političari sve više gase vatru, a kada ni u tome ne uspiju, poput Italije i Grčke, prinudni upravitelji postaju tehnokrati. To je u neku ruku i suspenzija demokratskog života, jer su političke stranke kapitulirale, priznale nemoć i sve prepustile stručnjacima kojima je prioritetni cilj sačuvati sustav koji je bio do sada.

Sve ostale priče, pa i ona koja se sada tako često čuje u Njemačkoj o »više ili manje Europe«, postaju deplasirane. Podaci s burza su sve lošiji, politički interesi velikih članica Unije sve različitiji. Njemačko-francuski dvojac još uvijek vuče u jednom smjeru, Britanci su davno otišli u drugom, novopridošle članice šute, zemlje-uzori postale su zemlje velikih problema.

Kada bankari u Švicarskoj šalju alarmantne podatke, stanje je sigurno još gore nego što se na prvi pogled čini.

»Njemačka mora biti stup stabilnosti«

BERLIN – Predsjednik njemačke središnje banke Jens Weidmann pozvao je u utorak svoju zemlju da preuzme ulogu »stupa stabilnosti« u borbi s dužničkom krizom i da se zauzima za očuvanje neovisne monetarne politike.

Najveće europsko gospodarstvo nosi »posebnu odgovornost« koja premašuje njezinu ulogu glavnog financijaša programa pomoći i jamstava koji se pripremaju u zadnjih godinu dana, rekao je čelnik Bundesbanke u govoru u Berlinu na skupu njemačkih poslodavaca. »Njemačka mora ispuniti svoju zadaću stupa stabilnosti pružajući dobar primjer u vođenju javnih financija, ali i zauzimajući se za stabilnu europsku monetarnu politiku«, naglasio je.

Weidmann, bivši savjetnik Angele Merkel koji je na vodeću dužnost u Bundesbanci došao prije nekoliko mjeseci, pozvao je kancelarku da ne skrene sa svog pravca, usprkos sve brojnijim pozivima da se ECB jače uključi u borbu s krizom.

 Obama i Sarkozy složni oko krize eura

Krizu eurozone potrebno je hitno riješiti te početi strategiju za jačanje svjetskoga gospodarskog rasta, suglasili su se u četvrtak prije početka sastanka G20 u Cannesu američki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

Krizu eurozone potrebno je hitno riješiti te početi strategiju za jačanje svjetskoga gospodarskog rasta, suglasili su se u četvrtak prije početka sastanka G20 u Cannesu američki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

“Najvažniji dio naše zadaće u ova dva dana summita je riješiti financijsku krizu ovdje u Europi”, rekao je Obama.

Europska unija predvođena Sarkozyjem i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel pokušava riješiti krizu izazvanu odlukom Grčke da raspiše referendum o planu spašavanja grčkog duga koji je u korist Atene EU donio mukotrpnim pregovorima.

Glavnina razgovora vodila se, međutim, oko jačanja svjetskog gospodarskog rasta potrebnog za “stvaranje radnih mjesta” i “stabiliziranje svjetskih financijskih tržišta”, rekao je Obama.

Sarkozy je pohvalio razumijevanje američkog predsjednika za zamisao uvođenja “poreza na financijske transakcije” iako mu se SAD protivi.

Prema tom prijedlogu svaka bi se financijska transakcija oporezivala takozvanim Tobinovim porezom, ili porezom solidarnosti. Tim bi se novcem, procijenjenim između 100 i 250 milijarda dolara godišnje, mogao financirati razvoj.

Tobinovom porezu sklone su Francuska i Njemačka, zagovaraju ga Ujedinjeni narodi, filantropi poput Billa Gatesa, nevladine udruge i Vatikan. Unatoč njihovim apelima G20 da prihvati ideju, malo je vjerojatno da će porez zaživjeti jer mu se odlučno opiru SAD i Velika Britanija, ali i druge zemlje poput Kanade, Kine, Rusije.

Zamisao o uvođenju poreza solidarnosti potječe iz “Tobinova poreza” 70-ih godina kojim se željela onemogućiti svaka spekulacija devizama.
 
autor nsp, preneseno sa nacional.hr, vjesnik.hr, youtube.com