Na ovogodišnjem Europskom prvenstvu, devet od dvadeset četiri reprezentacije, nosile su opremu ovog njemačkog proizvođača

Od početka godine, cijena dionice Adidasa narasla je za cca 38 posto.

Prema najnovijim prognozama tvrtke, ove godine, prodaja kopački, majica, lopti i ostale opreme za nogomet, trebala bi dostići 2.5 milijardi eura i time nadmaštii prošlogodišnjih 2.2 milijarde ali i 2.1 milijardu eura prihoda u 2014. godini, kada je Njemački tim, čiji je Adidas bio sponzor, osvojio svjetsko prvenstvo.

Adidas je i ove godine nastavio preko 20 godina dugu tradiciju opremanja sportskih klubova opremom na turnirima. Na ovogodišnjem Europskom prvenstvu, devet od dvadeset četiri reprezentacije, nosile su opremu ovog njemačkog proizvođača.

Očekuje se da, upravo zbog europskog prvenstva koje se ove godine održava u Francuskoj, kao i vrlo efektivnog marketinga, prodaja nogometne opreme dostigne rekordno visoku vrijednost.

Pored toga, Adidas će nastaviti sponzorstvo Njemačkog nogometnog saveza sa 65-70 milijuna eura godišnje. Adidas svjetskog prvaka trenutno sponzorira s 25 milijuna eura, ali se u bitku oko ugovora o sponzorstvu uključio i američki Nike. Ipak, prema najnovijem ugovoru, Adidas će biti taj koji će nastaviti opremati nacionalne timove Njemačke.

Europsko nogometno prvenstvo počelo je prije tri tjedna i trajat će do 10. srpnja. Upravo zbog njega, ovo ljeto je postalo ključna sezona za prodaju opreme, kako Adidasa tako i njegovih konkurenata.
 

 
(index.hr)

Savez europskih nogometnih saveza (UEFA), koji je jedna od 6 organizacija u sklopu FIFA-e nije dozvolila igračima ruske reprezentacije da na meču Europskog prvenstva protiv Walesa izađu sa crnom trakom

Kapetan reprezentacije Vasilij Berezucki izjavio je ranije da nakon tragedije u Kareliji reprezentacija želi igrati s crnom trakom.

Meč će biti odigran 20. lipnja u Toulouseu. Početak meča je zakazan za 21 sat.

Rusiji je za odlazak u osminu finala potrebna pobjeda.

Grupu učenika i instruktora koji su se odmarali u kampu u Kareliji je dok su se vozili na tri čamca na jezeru Sjamozero zahvatila oluja.

Tom prilikom je poginulo 14 djece. Iz Moskve su u Karel poslati predstavnici Ministarstva za izvanredne situacije, liječnici i psiholozi.

Još nije jasno zašto je FIFA zabranila ovakav čin solidarnosti, iako se ne radi nesreći koja ima veze sa posljedicama politike.
 
(sputniknews.com)

Jedno sasvim osobno svjedočenje…

Pred nekoliko godina, u foajeu hotela Le Meridien Lav u Podstrani pokraj Splita, sjedio sam na piću s ekipom kadrovika. U toku je bio skup kadrovskih stručnjaka, pa smo nakon programa krenuli u neformalne razgovore, sretni što smo se okupili nakon dužeg vremena.

U jednom trenutku u hotel je ušlo dvadeset do trideset izazovno, ali skupo obučenih djevojaka. Kolegi psihologu, s kojim se dugo poznajem i s kojim otvoreno razgovaram, rekao sam: “Gle, ušla je grupa kurvi”.

“Ne, to su sateliti”, kaže on meni.

“Kakvi sateliti, jesi li ti normalan?”, pitam, a on, očito dobro upućen, kaže: “Samo malo pričekaj, bit će ti uskoro jasnije”.

Djevojke su, kao po komandi, okružile šank, a konobar je bez pitanja otvorio bocu skupog pića i počeo rastakati. Uskoro je u kratkim hlačicama i majici ušao jedan od današnjih uglednika HNS-a, bivši nogometaš, te promotrio situaciju. Jesu li svi na broju?

Za njim su počeli ulaziti nogometni reprezentativci. Tu se našao i poznati dispečer poslova određenog “miljea”, koji se spustio u podrum da provjeri je li kockarnica spremna u skladu s propozicijama.

Na moje pitanje: “Odakle svi oni ovdje?”, odgovoreno mi je da se na Poljudu igrala prijateljska utakmica protiv Ukrajine. Kako je večer odmicala, kockarnicu su klijenti polako napuštali, a po sobama su se strateški rasporedile i satelitske snage.

Kakvom sam to događaju prisustvovao, i što je zapravo nogomet, ili vrhunski sport uopće? U kasnijim razgovorima saznao sam da i u drugim sportovima, ne samo na razini reprezentacije, stvari funkcioniraju na sličan način.

Umjesto da budu uzori, disciplinirani atlete i zrele ličnosti, sportaši su gladijatori čije se niske pobude mora zadovoljiti u sklopu nekog prešutnog dogovora, punog bolesnih suprotnosti.

Ženski časopisi iskorištavaju sportaše na način da pišu romantične priče o njihovom bračnom životu s ljepoticama. “Tamnije žuti” časopisi ih iskorištavaju na način da opisuju njihove ekshibicije i ekstravagancije s prostitutkama, i objavljuju privatne filmiće snimljene mobitelima.

Kriminalni milje im kroz kocku oduzima pare, a jedan mi je dobro upućen čovjek pričao čak i o tome da im, ponekad, menadžeri daju stan i auto, ali to ostave na svoje ime, da nogometaši, “potpuno nezrele ličnosti i propalice”, tu imovinu ne prokockaju u kasinu.

S druge strane, lešinari koji iz internih krugova dobivaju prave informacije, čekaju da nastanu kockarski dugovi, pa za sitne novce otkupe kakav luksuzni auto, zlatni lanac ili se upišu na nekretninu. Ne treba ni spomenuti da se pravosuđe i policija na sve prave blesavi.

I sam ulazak u svijet sporta je vrlo prljav. Na razini manje značajnih klubova, talentirani mladići dobivaju “prilike” da, uz adekvatno mito rukovodstvu, zaigraju na značajnim pozicijama i uđu među prvotimce.

Umjesto da nogomet predstavlja odgojni alat i podršku obrazovanju, od početka se kroz njega šire klasne razlike, korupcija, kriminal i nemoral.

Kada sportaši postignu međunarodnu slavu, oko njih se osim kriminalaca, grupira hrpa organizatora i menadžera. Njihov je zadatak da na legalan način, novcem poreznih obveznika, povećavaju klasne razlike i bogate čine još bogatijima, koristeći tuđi sportski uspjeh kao izgovor.

I sportaši u tome surađuju, naravno, ubirući novac sirotinje s idejom da na to imaju pravo – uostalom, oni su “promovirali Hrvatsku”, a dali su i najbolje godine života, pretvorivši sebe u hodajuću traumatološku kliniku, zanemarivši svoje obrazovanje i normalno, ljudsko sazrijevanje.

Kada sportska karijera bude na zalazu, već brendirane osobe dobivaju političke, poslovne i slične funkcije, pa s pozicije organizatora i menadžera nastavljaju ovaj niz.

Na čemu cijela ta shema počiva? Počiva na navijačima, na ljudima spremnima da mašu, viču “Hrvatska, Hrvatska” zbog nogometne utakmice, spremnima da obojaju lice ili stave na auto zastavice, spremnima da zaborave sve probleme i brige, naročito svoju odgovornost za iste, kada se spomene nogometna utakmica.

Navijači su ljudi koji si, na vlastitu štetu, dozvoljavaju biti instrument tuđe manipulacije. Jedni šalju Facebook statuse da idu na misu, a koji dan kasnije navijaju za ljude za koje znaju i kako su došli do nogometnog statusa, te kako izgleda njihovo sportsko okruženje.

Neki iz kruga meni bliskih osoba pobjesne na objave kriminala, kad vide navodnu listu s računima iz Raiffeisenbanke, pozivaju na revoluciju, “čišćenje”,… svašta, kao da prije nisu znali da političari kradu.

Istovremeno se ne pitaju iz kojih se fondova plaćaju “djevojke sateliti”, niti ih zanima da li, možda, novac za sponzorstva takvog miljea dolazi iz privrede koja bi, umjesto reklamiranja na valu masovne histerije, mogla podijeliti veće plaće radnicima?

Kolege psiholozi, spremni na demonstracije zbog kurikularne reforme, nemaju ni riječi kritike za ovakve društvene anomalije. Na sam spomen, neki stave i prst na usta, jet to su teme koje nije zgodno dirati, a neki se i nakite navijačkim rekvizitima, pa sretno kliču domovini.

Prijatelj, koji boravi u Francuskoj kao navijač, upravo mi se javio da je dobro i zdravo, da na utakmici nije imao problema, ali da mu je nogomet izgovor za putovanje, gdje obilaze dvorce, pjevaju, zabavljaju se.

Poznajemo se dugo godina i siguran sam da ne pravi nerede, ali bi trebao uzeti u obzir da je i njihov izgovor zapravo izgovor političarima, da u sektor navijačke privrede i navijačke psihologije i dalje ulažu novac nastao tuđom mukom.

Zanimaju vas revolucionarne društvene promjene? Eto vam prilike, okrenite leđa masovnoj manipulaciji i smirite svoju euforiju.

Budite uvjereni da će političari takav postupak, ako dobije masovnost, odmah doživjeti kao revoluciju. Tada ćete doista dobiti riječ, tada će pažljivo slušati vašu tišinu i pratiti svaki vaš pogled.
 
(altermainstreaminfo.com.hr)

Već danima Europa bruji od ruskim huliganima koji “teroriziraju” francuske gradove na Europskom prvenstvu

Kritike na račun Rusa stižu sa svih strana, pa se konačno oglasio i predsjednik Rusije Vladimir Putin.

“Nasilje ruskih i engleskih navijača je budalaština. Sad kad sam to rekao, moram reći i da ne razumijem kako 200 naših navijača može prebiti tisuću Engleza?”

“Mislim da se više pažnje pridaje tučama navijača, a manje nogometu. Žao mi je što je tako”, rekao je Putin.

Francuska policija je u prvih sedam dana EP uhitila ukupno 323 navijača, nema navoda koliko je ruskih, ali se zna da ih je 20 protjerano iz zemlje.

“Pristup zakonodavnih tijela bi trebao biti isti za sve izgrednike” , zaključio je Putin.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(b92)

Kakva god bila sudbina zakona o radu i prosvjeda koji zbog njega potresaju Francusku od početka ožujka, izvjesno je da ništa više u njoj ne može biti isto. A bogami i šire

Teško je predvidjeti posljedice s obzirom na to da se Zapadna Europa posljednjih desetljeća ovako ustrajno i snažno nije suočavala s demonstracijama nezadovoljnih radnika. Pogotovo što ni Europa, suočena s brojnim problemima, nije ono što je bila.

Slike okrvavljenih glava poslije brojnih međusobnih tuča nogometnih navijača od početka Europskog nogometnog prvenstva u Francuskoj preplavile su ovih dana medije u svijetu i na neko vrijeme preotele slavu francuskim sindikalcima. Kada se maltene zaboravilo na njih prije dva dana su opet bili u glavnoj ulozi masovno izašavši na ulice Pariza, Marseillea, Rena, Lyona, Toulousea …

U danu kada je francuski Senat počeo raspravu o spornom zakonu o radu, na ulicama prijestolnice nije falilo krvavih glava, razbijenih izloga, vodenih topova, suzavca. Već narednog dana predsjednik Francuske Franosa Hollande je zaprijetio zabranom demonstracija ukoliko ne bude mogla biti zajamčena sigurnost ljudi i imovine. Tko to treba jamčiti ostalo je nedorečeno.

Da li je Hollandeova najava praktično priznanje da francuska policija, preopterećena intervencijama zbog nereda i tuča nogometnih navijača i pritisnuta mogućim terorističkim napadima, nema snage da se nosi i sa sindikalnim prosvjedima? Više od toga.

Poruka je pokazala svu frustraciju francuskog predsjednika situacijom u kojoj se država našla, koja traje jako dugo. Ne samo od ožujka, kada su počeli prosvjedi Francuza nezadovoljnih izmjenama zakona o radu koji im, prije svega, donosi teže zapošljavanje, a lakše otpuštanje s posla, izmjene u 35-satnoj radnom tjednu, smanjenje naknade za prekovremeni rad. Krojen kažu, po mjeri poslodavaca, a ne radnika u Francuskoj u kojoj je trenutno 10 posto nezaposlenih.

Zaboravilo se da su krajem siječnja zemlju tresli štrajkovi i demonstracije zbog ekonomskog stanja. Tada su sindikati organizirali 120 demonstracija diljem Francuske prosvjedujući protiv gubitka radnih mjesta, tvrdeći da ih je oko 150.000 izgubljeno od 2007. godine i početka svjetske ekonomske krize.

Tvrdoglavost može koštati

Hollande je dosad tvrdokorno ostajao pri stavu da prijedlog zakona neće biti povučen i da se neće odustati od predloženih reformi tržišta rada. Ništa manje izričiti nisu bili ni u najvećem sindikatu CGT, koji je organizirao prosvjede, da od izmjena zakona treba odustati.

Očekuje se da konzervativni Senat značajno izmijeniti zakon koji je predložila vlada socijalista. Ukoliko do toga dođe, zakon će morati vratiti u donji dom na ponovnu raspravu, gdje je na prijedlog Vlade već prošao bez glasovanja. Tek kada sve to prođe, prijedlog zakona se vraća u Nacionalnu skupštinu na završno glasovanje.

Na nedavno pitanje da li bi potpisao predloženi zakon kao dekret, Hollande je rekao da bi bilo bolje da tekst bude usvojen glasovanjem, ali ne i po cijenu da se od njega odustati.

Ministrica rada Mirijam al Comri, međutim, smatra da CGT danas više ne postavlja kao zahtjev povlačenje nacrta zakona. Da li je to tako, znat ćemo već sutra kada bi trebao sastati s glavnim tajnikom tog sindikata Filipom martinela.

Ono što je, međutim, nesumnjivo je da su reforme Zakona o radu uzdrmale vladajuću Socijalističku partiju manje od godinu dana prije predsjedničkih izbora.

Hollandeova prijetnja o mogućoj zabrani demonstracija izazvala je gnjev na lijevom krilu njegove Socijalističke stranke.

“Postoji mnogo jednostavniji način od zabrane prosvjeda, a to je obnoviti pregovore (o Zakonu o radu)”, poručio je zastupnik u parlamentu Benoa Amon.

Kakva god bila sudbina Zakona o radu i prosvjeda koji zbog njega potresaju Francusku od početka ožujka, izvjesno je da ništa više u njoj neće biti isto. A bogami i šire.

Teško je predvidjeti posljedice s obzirom na to da se Zapadna Europa posljednjih desetljeća ovako ustrajno i snažno nije suočavala s demonstracijama nezadovoljnih radnika. Pogotovo što suočena s brojnim problemima, od gospodarske i migrantske krize, do prijetnje terorizmom, izlaska Velike Britanije iz EU, kao i hladnih odnosa s Rusijom, Europa nije ono što je bila.
 
(sputniknews.com)

Snage sigurnosti su aktivirale 6 vodenih topova da bi smirili demonstrante …

Najmanje 40 osoba, uključujući 29 policajaca, ozlijeđeno je kada su prosvjednici protiv francuskog vrlo nepopularan predloženog zakona o radu, sukobili s policijom u Parizu. Policija je provela 58 uhićenja i upotrijebila suzavac i vodene topove protiv demonstranata.

Dvadeset devet policajaca i 11 demonstranata je ozlijeđeno u sukobima u srcu glavnog grada Francuske, priopćila je policija.

Snage sigurnosti rasporedile su šest vodenih topova da bi smiriti demonstrante, od kojih je barem 58 uhićeno.

Više desetaka tisuća ljudi okupilo se u središtu glavnog grada Francuske u utorak, izvijestio je BFMTV.

Šef pariške policija Michel Cadot je u početku očekivao “možda i više od 50.000 demonstranata”, da će prosvjedovati u gradu.

Sukobi su se dogodili u blizini Port Royal željezničkog kolodvora. Deseci ljudi, uglavnom koji su nosili kape i kapuljače, bacali su kamenje i petarde na snage sigurnosti, koji su odgovorili sa silom da bi rastjerali prosvjednike.

Ljudi su izašli na ulice, izvikujući slogane protiv nove reforme rada nametnute od strane vlade i nosili plakate na kojima je pisao “Za nova prava”.

Osoblje koje radi na Eiffelovom tornju najavilo je zatvaranje glavne gradske turističke atrakcije u utorak, rekavši da će se i oni “pridružiti prosvjedu.”

Oni su također upozorili da se u blizini Eiffelovog tornja skupljaju prosvjednici, i da to nije sigurno mjesto za turiste, izvijestio je BFMTV.

U isto vrijeme, štrajkovi radnika SNCF i Air Francea također su poremetili prometni sektor nacije.

Korisnici društvenih medija objavili su fotografije prosvjednika koji su odali počast žrtvama nedavne pucnjave u Orlando gay klubu.
 

La casse commence sur le parcours de la manifestation #LoiTravail pic.twitter.com/7MzLVeV550

— Robin_RTFrance (@RobinRTFrance1) 14. lipnja 2016.

Slične demonstracije održane su u cijeloj Francuskoj. Gotovo 20.000 se okupilo u gradu Toulouseu, prema organizatorima Demonstracija. U Nantesu su održane demonstracije na ulicama unatoč nedavno izrečenim zabranama okupljanja.

Najnasilnijih mitinzi su se dogodili u Parizu, Rennesu i Nantesu. Nepopularne reforme, koju je pokrenuo ministar rada Myriam El Khomri, a prisiljavaju poslodavce da plaćaju samo 10 posto prekovremenog rada, umjesto sadašnjih 25 posto.

Prijedlog zakona tehnički održava 35-satni radni tjedan, ali kaže da je u slučaju “izvanrednih okolnosti”, zaposlenici mogu biti zatraženi da rade do 60 sati tjedno.

Sporadični prosvjedi protiv reforme rada u Francuskoj prerasli su u nešto jače – danas ljudi tvrde prosvjeduju protiv kapitalizma, francuske vladine politike i netolerancije.
 

Speechless.. #manif14juin pic.twitter.com/7m6WwE7HyH

— CamilleP (@CamillePero) 14. lipnja 2016.

#Paris: Dock workers during demonstration & strike against labor law reform. #manif14juin #greve14juin #LoiTravail pic.twitter.com/EfqGqyZ8Ln

— ѕyndιcalιѕт (@syndicalisms) 14. lipnja 2016.

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Engleski huligani otišli su i korak dalje od sukoba s ruskim navijačima i od toga da se samo tuku, pokazali su i da su rasisti i da ne poštuju drugu vjeru

Prema informacijama koje su se pojavile na društvenim mrežama, a koje su prenijeli novinari s Otoka, skupina od oko 20 navijača Engleske otišla je do džamije u Marseillu, gdje je bacala slaninu i kobasice ka ulazu s ciljem uznemiravanja muslimana tjedna njihovog svetog mjeseca Ramazana.

Ovim činom su bacili ljagu na sebe i svoju državu demolirajući francuski grad u sukobu s ruskim “kolegama”.

Nakon što su engleski huligani napali džamiju, pojavila se veća skupina navijača Spartaka i Dinama iz Moskve koja ih je doslovno razbacala po ulicama.

Ruski navijači su, prema pisanju očevidaca, stali u obranu džamije i vjernika.

Britanski Daily Mail prenosi da su dva dana ranije u istom francuskom gradu engleski navijači uznemiravali muslimane parolama ‘Daesu-evci, gdje ste sada’.
 

 
(Global CIR,vestinet.rs)

Francuske i njemačke tajne službe nisu mjesecima mogle riješiti enigmu iza terorističkih napada na Charlie Hebdo i nakon terorističkih napada u Parizu, no sada čak mogu proreći gdje će se održati slijedeći napad i to čak 15 minuta unaprijed

Europsko nogometno prvenstvo u Francuskoj moglo bi biti meta terorističkih napada, a Francuska je sada lansirala aplikaciju koja će usmjeravati ljude u slučaju napada

Francuska je lansirala službenu aplikaciju koja će slati upozorenje korisnicima u slučaju terorističkih napada za vrijeme Europskog nogometnog prvenstva.

Ovaj potez rezultat je upozorenja koje je nedavno došlo iz američkog State Departmenta u kojem su objavili kako bi Europsko prvenstvo u Francuskoj moglo biti meta terorističkih napada ISIL-a. Očekuje se da će tijekom Eura Francusku posjetiti preko milijun ljudi, a to bi, tvrde iz State Departmenta, teroristima bila savršena meta.

Strah od mogućeg terorističkog napada u Francuskoj nije bez osnove. U studenom prošle godine ubijeno je preko 130 napada u terorističkom napadu koji je zgrozio svijet. Francuska policija poduzima sve korake kako bi spriječili moguće napade, a besplatna aplikacija za Android i iOS uređaje, SAIP, trebala bi upozoriti korisnike ako dođe do terorističkog napada.

Ako se napad dogodi, aplikacija će kroz 15 minuta poslati obavijest o događaju te će savjetovati što trebate poduzeti kako bi ostali sigurni.
 
(express.hr)

Kako se Francuska priprema ugostiti milijune posjetitelja na europskom nogometnom prvenstvu Euro 2016, izvanredno stanje je prošireno u zemlji koja se suočava sa najvećim prosvjede u novijoj povijesti

Stotine tisuća građana su preuzele ulice u Francuskoj, u svitanje onoga što neki već nazivaju “Nova Francuska Revolucija”, kroz totalno medijsko zamračenje.

Prvi suradnički protest protiv socijalističke vlade Hollanda koja je došla na vlast 2012. godine, započeo je 9. ožujka. Dana 31. ožujka, skoro 400.000 ljudi izašlo je na ulice, ne slažući se s otvorenim izmjenama zakona o radu; iako su organizatori iznijeli broj od 1,2 milijuna.

Dana 9. travnja, oko 120.000 ljudi prosvjedovalo je u Parizu i diljem Francuske po šesti put, prosvjedujući protiv spornih reformi rada. Organizatori su pozvali na još jedan štrajk 28. travnja, a masivni prosvjed 1. svibnja, na Praznik rada.

Izvješća o policajskim sukobima s prosvjednicima, upotreba suzavca u nekoliko francuskih gradova u kojima su prosvjednici palili vozila, razbijali prozore, preplavili su internet.

Ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve je u svojem odgovoru u gradu Lyonu rekao:

“Pozivam organizatore ovih prosvjeda da osude s istom čvrstoćom kojom je uzrokovan nemir od te šačice huligana”.

Dana 26. svibnja, više od 150.000 ljudi je marširalo protiv planova vlade da olakšaju tvrtkama zapošljavanje i davanje otkaza.

Što slijedi

Ovo je prvi put da se Socijalistička Francuska vlada suočila sa svenarodnom sindikalnom pobunom u više od 30 godina. Lijevo protivljenje reformama je ogromno i prijeti da će rastrgati Hollandovu vlastitu podršku.

Online peticiju protiv predloženih promjena je sakupila više od milijun potpisa, što je rekord u Francuskoj. Prema nedavnom Le Parisien anketi, većina Francuza favoriziraju reforme rada, ali 70% se protive Vladinom načinu na koji to provodi.

To će biti političko samoubojstvo za Hollanda ako on povuče natrag reformu rada – i kako je obećao da se neće kandidirati za reizbor sljedeće godine ukoliko ne uspije zaustaviti rast nezaposlenosti. No, kako i The Guardian s pravom primjećuje, ne samo da je Hollandov politički opstanak na kocki, već i slika same Francuske.
 

Premiers chiffres: Rennes (cf photo) 15000 -Bordeaux 10000 -Nantes 10000 -Rouen 15000 – Le Havre 15000 #Manif28avril pic.twitter.com/3PwEQ4psXC

— Printemps social (@PrintempsSocial) 28. travnja 2016.

NoviSvjetskiPoredak.com

Amerika je upozorila kako bi Europsko nogometno prvenstvo koje će se održati idućeg mjeseca u Francuskoj moglo biti na meti terorista

“Upozoravamo građane SAD-a na rizik od potencijalnih terorističkih napada diljem Europe kojima će mete biti veliki događaji, turistička mjesta, restorani, trgovački centri i javni prijevoz.

Velik broj turista koji posjećuju Europu u ljetnim mjesecima bit će mamac za teroriste koji planiraju napade na javna mjesta, a posebice velike događaje” – izvijestio je State Department koji naglašava kako ovo upozorenje istječe 31. kolovoza.

Utakmice na Europskom prvenstvu igrat će se u raznim gradovima u Francuskoj od 10. lipnja do 10. srpnja.

U Francuskoj je već proglašeno izvanredno stanje nakon prošlogodišnjih terorističkih napada na Pariz kada je ubijeno 130 osoba. Pariz će ove godine posjetiti oko milijun stranih navijača i brojne nogometne reprezentacije.

State Department upozorava i na biciklističku utrku Tour de France koja će se održavati od 2. do 24. srpnja, ali i na Svjetski susret mladih katolika u Krakowu (od 26. do 31. srpnja) koji će privući i do 2,5 milijuna posjetitelja.
 
(jutarnji.hr)