Očevidci su trebali medicinski tretman nakon što su vidjeli stravičnu smrt djeteta

Osmogodišnji dječak ubijen je nakon što ga je udario voz velike brzine kada je muškarac “afričkog porijekla” jutros na glavnom kolodvoru u Frankfurtu gurnuo njega i majku na kolosijeke.

40-godišnji migrant iz Eritreje gurnuo je jučer na frankfurtskoj glavnoj željezničkoj postaji osmogodišnjeg dječaka pod dolazeći vlak i tako ga ubio.

Osumnjičeni je odveden u pritvor, a slučaj se istražuje kao ubojstvo, objavila je policija.

Prema policijskim navodima, svjedoci su rekli da je muškarac dječaka i njegovu majku gurnuo s perona VII.

Četrdesetogodišnja žena uspjela se spasiti i izbjeći nadolazeći brzi vlak. Njezin sin je, međutim, zadobio fatalne ozljede.

Ubojica je iz Eritreje

Osumnjičeni je pobjegao s mjesta događaja, ali je uz pomoć prolaznika uhvaćen ispred željezničke postaje.

Policija je objavila da je počinitelj 40-godišnji Eritrejac dodavši da još nije poznata veza između muškarca i njegovih žrtava. Doznalo se i da se radi o tražitelju azila koji je od 2006. živio u Švicarskoj.

Danas je Bild otkrio kako je muškarac pokušao pod vlak gurnuti još jednu osobu, ali nije uspio.

Bild piše da je motiv za ubojstvo osveta za napad koji se dogodio 22. srpnja u Hessenu, u kojem je ozlijeđen Eritrejac. U tom napadu Nijemac je pucao iz automobila i ranio muškarca iz Eritreje.

Glasnogovornica policije Isabell Neumann rekla je novinarima da je počinitelj na ispitivanju, a da je dječakova majka odvedena u bolnicu te da će također biti ispitana.

Druga smrt na tračnicama

Prije manje od dva tjedna 34-godišnja majka gurnuta je s perona na tračnice u Voerdeu, u saveznoj državi Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Poginula je pod dolazećim vlakom.

Rečeno je da se 28-godišnji muškarac ženi tiho približio s leđa te da ju je gurnuo na tračnice.

Sada je u pritvoru pod sumnjom za ubojstvo, a optužbe nije komentirao.

Putnici na stanici „su jecali“ kada su vidjeli ovaj stravičan čin i zahtijevali su medicinsku pomoć nakon što su vidjeli dječakovu smrt.

(index.hr)

Oko 20.000 izbjeglica iz Eritreje u Nizozemskoj uglavnom nije dobro integrirano, objavljeno je nedavno u izvješću Instituta za društveno istraživanje (SCP)

Većina izbjeglica došla je u Nizozemsku bez svojih partnera 2015. godine, navodi se u izvješću, prenosi nizozemski AD.

Pobjegli su od vojne obvezne u Eritreji, a za većinu njih, put do Europe je bio ispunjen traumom

No, nakon dolaska u Nizozemsku Eritrejci su se jedva integrirali jer većina ne govori nizozemski, nema radnih vještina i nema posao.

Budući da jedva govore nizozemski, društveni kontakti su ograničeni na druge Eritrejce. To znači da grupa riskira da postane “zarobljena u vlastitoj kulturi” koja ometa integraciju, navodi se u izvješću.

Oni također ne posjeduju kvalifikacije za poslove poput pekara ili proizvođača namještaja. To je rezultiralo velikim brojem nezaposlenih.

Ranija istraživanja pokazala su da samo 11 posto izbjeglica u Nizozemskoj iz Eritreje ili Sirije ima posao.

Ti se poslovi također sastoje od radnih mjesta sa skraćenim radnim vremenom ili subvencioniranih radnih mjesta.

Kao i Sirijci, Eritrejci su također u opasnosti od siromaštva. Oko 80 posto Eritrejaca ima prihod ispod praga siromaštva. Oko 97 posto ove skupine ovisi o državnim benificijama.

Novi-Svjetski-Poredak.com

25-godišnja žena je silovana od strane Afrikanaca na igralištu u središtu Stockholma. Žena je u petak kontaktirala s policijom, koja je iste večeri uhitila trojicu muškaraca, izvještava švedski FriaTider

Nalog za uhićenjem je pokazao da muškarci imaju 18, 20 i 29 godina. Dva su građani Somalije, a treći je iz Eritreje.

Jedan od njih je trebao prevoditelja na somalijski jezik, a drugi na arapski jezik, što znači da su najvjerojatnije novi doseljenički imigranti.

Dvojica su prethodno bila već osuđivana. 18-godišnjak je počinio napade i prekršaje u svezi s drogom.

20-godišnjak je osuđen za nekoliko slučajeva krađe i prekršaja u svezi s drogom.

Jedan od njih također je osumnjičen za silovanje koje se dogodilo u veljači.

Nakon grupnog silovanja, opljačkali su ženu zbog čega su također uhićeni.

Priznali su da su sva trojica imali seks sa ženom, ali tvrde da je to učinjeno dobrovoljno sa njezine strane.

Zato su zanijekali zločine. Da li je pljačka bila dobrovoljna ili ne, priča ne otkriva.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Izrael je započeo izdavanje naradbi za deportaciju afričkih migranata, dajući im 60 dana da se vrate u svoje matične zemlje ili se odluče za neimenovano sigurno utočište, a oni koji to ne ispune će biti poslani u zatvor

Izraelska državna agencija za stanovništvo, imigraciju i graničnu upravu isporučila je prvi niz obavijesti imigranatima da moraju otići prije 1. travnja.

Obavijest kaže kako će vlada urediti njihovo preseljenje u „sigurne zemlje trećeg svijeta.” Osim putnih isprava i slobodnih avio karata, migranti će dobiti i 3500 dolara u gotovini.

Deportacijska obavijest državne agencije nije imenovala „sigurno” odredište, ali ga je opisala kao „zemlju koja se u posljednjih desetak godina, nevjerojatno razvila”, u skladu sa izraelskim medijima.

Osim „zemlje sa najvišim ekonomskim napretkom u Africi”, ova zemlja također nudi „stabilnost svojeg režima”. Po dolasku, pridošlicama će biti odobrena boravišna i radna dozvola.

Ukoliko migranti ne postupe u skladu s direktivom, oni će biti zatvoreni za neodređeno vrijeme, prema izvješćima medija, ili će biti prisilno protjerani sa bonus novcem koji će biti „značajno smanjen”.

Unatoč upozorenjima, neki migranti su ostali prkosni.

„Rekli su mi da moram otići u zemlju trećeg svijeta. Nisu rekli koja je to zemlja, ali znam da je to Ruanda. To je zemlja opasnosti„ rekao je Debasai Berharabo (50) iz Eritreje za YNet.

„Ako ne odem u roku od dva mjeseca oni će me baciti u zatvor. Neka to naprave. Radije zatvor, bez obzira koliko dugo ću ostati tamo. Oni ne razumiju da neću napustiti zemlju i ako mi prijeti smrt. Zatvor je bolji od smrti.”

Drugi migranti čini se da dijele neusklađen stav, rekavši da će radije ići u zatvor nego se vratiti u Eritreju ili Sudanu. „Rekli su mi da moram napustiti Izrael nakon 60 dana. Rekao sam im da ne mogu, i zbog tih problema sam i došao ovdje” – citirao je Haaretz Eritrejca imena Habtum.

Izrael je trenutno zemlja koja ima prema procjeni oko 38.000 afričkih migranata i azilanata, većinom iz Eritreje i Sudana, u skladu s unutarnjim podacima ministarstva.

Od 2007. godine, oko 60.000 migranata je stiglo u zemlju preko pustinjske granice s Egiptom. Izrael je postavio 245 kilometra dugu ogradu na granici u 2013. u pokušaju da obuzda priljev imigranata.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Njemački zdravstveni sektor je zabrinut da će povećan broj izbjeglica koje pristižu prouzročiti i više zaraznih oboljenja. Mjesta za paniku, poručuju, ipak nema, no da li je to istina ili naobičnija propaganda

Bosnu i Hercegovinu je nedavno Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO) proglasila za najboljim kandidatom za izbijanje epidemija na Balkanu. To je zato što je navodno za vrijeme rata puno ljudi izbjeglo obavezno cijepljenje. S druge strane, migracijski tok stotine tisuća ljudi sa Bliskog istoka se proglašava sigurnim.

Dok se Njemačka priprema za novu sezonu gripe i dok se obnavljaju zalihe papirnatih maramica, vitamina i homeopatskih pripravaka, dužnosnici zdravstvenih institucija 16 njemačkih pokrajina u stalnom su kontaktu sa svojim kolegama na saveznom nivou. Naime, raste zabrinutost zbog potencijalnih novih pacijenata – oko milijun izbjeglica.

Stotine tisuća ljudi iz Sirije, Afganistana, Iraka, Eritreje, Pakistana i nekoliko balkanskih država, koji pristižu u Njemačku, sa sobom donose bolesti koje su posljedica dugogodišnjih konflikata u njihovim zemljama.

Situaciju dodatno otežava činjenica da su izbjeglice sa Bliskog istoka provele tjedne, neki čak i mjesece, na izuzetno stresnom i napornom putu prema Europi, a za to vrijeme nisu imali uvjete za održavanje higijene, čime je dodatno narušeno i njihovo zdravstveno stanje.

Ipak, zdravstveni stručnjaci smatraju da se ne treba bojati širenja bolesti zbog velikog priljeva izbjeglica, čak i ako u zemljama iz kojih dolaze nisu cijepljeni protiv bolesti i velike su mogućnosti da će oboljeti.

“Ne postoji sistemska veza između migracija i ‘uvoza’ zaraznih bolesti”, kaže dr. Guenael Rodier, direktor europskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). “Izbjeglice su najčešće izložene zaraznim bolestima koje su tipične za Europu, nezavisno od migracija.”

Postotak cijepljene djece protiv ospica, hepatitisa B i dječje paralize u pojedinim zemljama 2014. godine

Najbolje preventivne mjere protiv izbijanja bolesti među izbjeglicama, kako smatraju u WHO-u, je cijepljenje pridošlica i prikladna zdravstvena njega.

Ponegdje su se pojavile zarazne bolesti

Prema informacijama koje je DW zatražio od pokrajinskih ministarstava zdravlja u Njemačkoj, u nekoliko prihvatnih centara za izbjeglice došlo je do izbijanja raznih oboljenja. Zdravstveni službenici ipak su uvjereni da se takve situacije mogu držati pod kontrolom.

“Do sada su se pojavile zarazne bolesti poput malih boginja i ospica, ali to su bolesti koje se svakako javljaju u Njemačkoj, posebno u školama i vrtićima”, tvrdi Christoph Söbbeler, glasnogovornik lokalne uprave u Arnsbergu, koja nadzire izbjegličke centre na području Sjevernog Porajnja i Vestfalije.

“Ne dižemo paniku oko toga, jer su to sve uobičajene pojave, ali ipak svi dobro znamo da moramo pažljivo pratiti zdravstvenu situaciju.”

“Planirati unaprijed, misliti unaprijed i organizirati se unaprijed je ključ za borbu protiv bolesti”, dodao je on.

Pregledi, cijepljenja

Pokrajina Sjeverno Porajnje i Vestfalija, koja graniči s Nizozemskom i Belgijom, ove godine je primila više od 20 posto tražitelja azila. Baš kao i druge njemačke pokrajine, uključujući i gradove-pokrajine Berlin, Hamburg i Bremen, mora definirati vlastita pravila zdravstvene zaštite za izbjeglice prema posebnom saveznom zakonu što, između ostalog, smanjuje i medicinske troškove.

Pridošlice moraju proći osnovni medicinski pregled u prvim danima dolaska u prihvatne centre. Liječnici ih testiraju na specifične bolesti ovisno o pravilima zdravstvene zaštite određene pokrajine. Sjeverna Porajnje i Vestfalija tako, na primjer, testira izbjeglice na tuberkulozu, dok druge pokrajine, poput Bavarske, provjeravaju i moguću zarazu HIV-om ili hepatitisom B.

Cijepljenje školske djece protiv određenih bolesti u Njemačkoj 2013. godine

Politika cijepljenja također varira od pokrajine do pokrajine, budući da Njemačka nema zakon o imunitetu. Dok neke pokrajine, poput Sjevernog Porajnja i Vestfalije, nude standardna cjepiva za prevenciju ospica, zaušnjaka i vodenih kozica u izbjegličkim centrima, njihovi susjedi u Donjoj Saskoj uveli su te mjere u samo jednom prihvatnom centru.

Informacija o broju tražitelja azila koji su primili cjepivo nije objavljena, no kako tvrde Söbbeler i ministri zdravlja u još četiri pokrajine, većina onih koji su trebali cjepivo su ga i dobili.

“Glavna briga – zaštita izbjeglica”

Tražitelje azila u Njemačkoj bi trebalo promatrati kao “ugroženu skupinu”, a ne kao skupinu “koja je potencijalna prijetnja javnom zdravstvu”, smatra Andreas Gilsdorf, voditelj odjela za praćenje zaraznih bolesti na Institutu Roberta Kocha, glavnom njemačkom centru za biomedicinu.

Gilsdorf dodaje da zdravstvena zaštita u Njemačkoj ima jako uporište u vlastitom sustavu i stopi cijepljenja.

“Prvenstveno smo zabrinuti zdravstvenom zaštitom izbjeglica koje pristižu”, kaže on ukazujući na potrebu brže registracije kao ključnog koraka prema adekvatnoj medicinskoj zaštiti.

Mogućnost da će biti potrebna cjepiva za dodatnih milijun ljudi do sada nije predstavljala problem, budući da je glavna savezna institucija za reguliranje cijepljenja – Institut Paul Ehrlich, potvrdila kako farmaceutske tvrtke nisu najavile da ove godine očekuju nestašicu cjepiva.
 
(dw.de/uredio:nsp)