Civilizacija Maja, koja je šest stoljeća cvjetala u području koje danas obuhvaća dijelove Meksika, Belizea, Hondurasa, El Salvadora i Gvatemale, razvila je metode liječenja koje imaju svoje mjesto u današnjoj holističkoj medicini

Razvili su i nekoliko recepata za zdrav i harmoničan život.

1. Sjeme španjolske kadulje

Španska kadulja, “chia” – naziv izveden od riječi koja označava životnu snagu – bila je biljka koju su drevne Maje i Asteci smatrali važnom za održavanje dobrog zdravlja i energije. Maje su ovo sjeme redovito grickale, a koristile su ga iu vjerskim ceremonijama. Sjeme je bogato vlaknima i proteinima i prepuno je zdravih omega-3 masnih kiselina, suštinski važnih za odražvanje funkcija mozga, bitnih iu prevenciji raka.

2. Duša i tijelo kao jedno

Za Maje, suštinu zdravlja je predstavljala ravnoteža – dok je bolest smatrana njenim poremećajem. Da bi takvu neravnotežu izliječile, Maje su kombinirano koristile ljekovite trave, vlastite oblike masaže i akupunkture, hidroterapiju i molitvu.

Majanska holistička tradicija liječenja je medicinsko – religiozna, što znači da su podjednako liječili bolesti tijela i duše, spoznajaući njihovu uzajamnu povezanost. Majanski iscjelitelji prvenstveno su nastojali uravnotežiti protok ch’ulel, odnosno životne energije u tijelu, po čemu majanska medicina veoma podsjeća na kinesku.

3. Iscelitelji kao središte kulture

Iscjelitelji, odnosno h’men, igrali su središnju ulogu u zajednici Maja. Posjedovali su široko znanje o raznim iscjeliteljskim sredstvima i koristili su ih da osobe oslabljenog zdravlja ponovno dovedu u ravnotežu.

Među urođeničkim stanovištvom, ova tradicija je nastavila usmeno da se prenosi kroz mnoge generacije, tako da je neki iscjelitelji mađu današnjim potomcima Maja i dalje prakticiraju, naročito u području Meksika poznatoj kao Yucatan.

4. Mnogo čokolade

Tijekom 2600 godina Maje su redovito konzumirale čokoladu. Arhelolozi su pronašli ostatke čokolade u drevnim posudama, i smatraju da su Maje čokoladu pile 1000 godina ranije nego što se to nekad vjerovalo.

Kakao je bio redovan sastavni dio njihove prehrane – neki tvrde čak i da su njime začinjavali svaki obrok – i održavao ih je u dobrom zdravlju. Bio je napitak običnih ljudi, i hrana bogova i vladara, o čemu svjedoči i njegovo znanstveno ime – Theobroma cacao – “hrana bogova”.

Kakao i proizvodi od njega puni su flavanola, antioksidansa koji štiti srce i mozak i nalazi se još i u crvenom bobičastom voću, crnom vinu i čajevima. Kakao je bogat magnezijem, mineralom važnim za mnoge tjelesne procese, a također i kalcijem, željezom, bakrom, cinkom i natrijem.

5. Vjerovanje u život po prirodnim ciklusima

Jaka vjera u prirodne cikluse rađanja i umiranja unosila je smisao i strukturu u život Maja i predstavljala je temelju njihovih vjerskih uvjerenja.

Maje su vjerovale da se ništa nikada zaista ne “rađa” niti zaista “umire”, i to vjerovanje je nadahnulo njihov stav prema bogovima i kosmosu.

To utjelovljuje i njihov bog kukuruza, koji je u vrijeme žetve bivao obezglavljen, da bi se ponovo rodio u vrijeme sjetve. Život u skladu sa takvim duhovnim vjerovanjima donosi nižu razinu sresa, bolje mentalno zdravlje, i dulji životni vijek.

6. Ljubimci

Maje su bile jedna od prvih kultura koja je držala životinje kao ljubimce. U najstarijem razdoblju svoje civilizacije pripitomili su pse i purice, i držali su ih u svojim nastambama, purice možda i zbog prehrane, a pse kao pratioce i radi društva.

Poznato da bliskost s ljubimcem snižava krvni tlak i razinu kolesterola, popravlja raspoloženje i liječi usamljenost.

7. Obilje vode

Najnovija istraživanja pokazuju da su drevne Maje imale dovoljno usavršen sustav vodovoda i kanalizacije da bi umjeli stvoriti vodeni pritisak i da su mogle osigurati tekuću vodu u kućama, fontane i higijenske toalete.

Blizina vode i njeno obilje nisu, međutim, bili samo funkcionalni, već su fontane i bunari ljudima služili i da se bolje i ugodnije osjećaju, a poznavali su i liječenje hidroterapijom.

8. Jake obiteljske veze

U majanskoj kulturi, obitelj je bila važna. To se nije toliko odnosilo na klan i pleme, koliko na obiteljsko kućanstvo, koje je mogla čini jedna ili više obitelji u bliskim rodbinskim vezama.

Jake obiteljske veze i dobri odnosi u obitelji čine da se bolje osjećamo, jačaju imunitet i produžuju život.
 
(blic.rs,youtube/uredio:nsp)

Od oko 200 zemalja koliko u svijetu postoji, samo 22 nikada nisu iskusile britansku invaziju, zaključak je nove studije koju su proveli sami Britanci.

Od zemalja koje su se tijekom povijesti, iz ovog ili onog razloga, našle na meti britanskih napada, samo mali broj je pretvoren u formalne kolonije.

Britanija je u doba kraljice Viktorije sebe ponosno zvala imperijom u kojoj sunce nikada ne zalazi. Ali, studija koja je nedavno provedena pokazuje da je njen istinski globalni doseg bio daleko širi nego što bi na temelju zemljopisnih karti moglo zaključiti.

Velika Britanija je, kad se zbroji, u nekom povijesnom trenutku napadala gotovo 90 posto svjetskih država.

Studija o kojoj je riječ predstavlja dio nedavno objavljene knjige All the Countries We’ve Ever Invaded: And the Few We Never Got Round To. “Sve zemlje koje smo ikada napali, i onih nekoliko koje nikada nismo”, koja je plod dvogodišnjeg rada i istraživanja autora Stuart Laycock-a. Studija na temelju mapa pokazuje da je Britanska imperija na svom vrhuncu vladala skoro četvrtinom svjetskog stanovništva.

Laycock je postojeće svjetske države razmatrao alfabetskim redom, provjeravajući je li britanska vojska ikada kročila na njihovu teritoriju, silom, uz prijetnju silom, na temelju ugovora ili za plaću, a obuhvaćene su bile i zemlje koje su se našle na meti britanskih gusara, privatnih vojski i naoružanih istraživača.

To je na popis stavilo i zemlje kao što su Kostarika, Ekvador i El Salvador, koje nisu imale gotovo nikakvih povijesnih veza s Britanijom, ali su kao dio španjolske imperije stalno bile na meti britanskih napada s mora, izvođenih sa znanjem i odobrenjem države.

Prva invazija u 2. stoljeću nove ere

Najranija invazija s Britanskih otoka izvršena je na kraju 2. stoljeća nove ere, na sjevernu Francusku, a među manje poznatima iz novije povijesti je, recimo, invazija na Island 1940. godine, kada je ova zemlja kao neutralna odbila ući u rat.

Mada je smatrao da dobro poznaje povijest svoje zemlje, Laycock tvrdi da je i sam bio bio “apsolutno zapanjen” ukupnim brojem do koga je na kraju došao.

Jedina zemlja za koju vjeruje da po broju invazija može mjeriti s Britanijom je njen susjed Francuska, koja je ujedno bila i meta najvećeg broja britnaskih napada tijekom povijesti.

Iznenađujuće koje su se zemlje našle na popisu ovih napadnutih zemalja:

• Kuba, gdje su 1741. godine, snage pod vodstvom admirala Eduard Vernona, upale na obalu kod zaljeva Guantanamo. On je preimenovao ovaj zaljev u Kamberled zaljev, prije nego što su bili prisiljeni pod neprijateljskim stavom lokalnih snaga i izbijanja bolesti među britanskim snagama napuste otok. Dvadest godina kasnije, Havana, veliki dio otoka zauzele su Britanske snage nakon vrlo krvave borbe.
• Island, invazija 1940. godine, nakon što je Island kao neutralan, odbio ući u rat na strani saveznika. Invazija od 745 marinaca, naišla je na protest islandske vlade ali ne i na otpor.
• Vijetnam, koji je iskusio invazije Britanije još u XIX stoljeću. Zadnja, 1945-1946. godine koja je bila posljedica britanske borbe nad komunistima.

Smatra se da je prvi put ovakav popis zemalja, uopće, i sastavljen. Gospodin Laycock, prethodno je objavio knjige iz rimske povijesti, a svoje neobično istraživanje započeo je nakon što ga je njegov 11-godišnji sin pitao koliko zemalja je Britanija napala.

Nakon gotovo dvije godine istraživanja gospodin Laycock je bio šokiran razultatima “bio sam potpuno zapanjen, jer sam mislio da sam relativno dobro povijesni informiran, ali postoje mjesta za koja mi nije palo na pamet da su bile predmet invazije Britanije. To me je šokiralo, rekao je Laycock.

“Možemo napisati slične knjige i za ostale zemlje, mada bi popis bio daleko kraći, Amerikanci su kasnije počeli s ovim poslom, ali oni, zato, naporno rade na njemu u XX stoljeću”.

“Jedan drugi narod koji se najviše približio Britaniji u ovom poslu, je Francuska” rekao je gosp. Laycock-Shvaćam da ljudi mogu se ne slože s mojim istraživanjem, ali ja samo želim, da po ovom pitanju, potaknuti debatu”, dodao je.

U slučaju Mongolije, ne mogu se pronaći točni dokazi, ali moguće je da je i ona bila pod invazijom Velike Britanije, iako se sada nalazi na spisku 22 zemlje koje nisu bile napadnute.

Mongolija se našla zahvaćena nemirima nakon Ruske revolucije. Gospodin Laycock je našao dokaze o britanskoj vojnoj misiji u Rusiji oko 100 km od Mongolske granice, ali nije mogao utvrditi je li intervencija obuhvatila i Mongoliju.

Istraživanje sada navodi imena zemalja na temelju sadašnjih nacionalnih granica i imena. Mnoge invazije dogodile su se dok nisu promijenile svoja imena. Istraživanje je pokrilo 192 države članice UN, kao i Vatikan i Kosovo, koje nisu članice UN, ali su priznate od strane britanske vlade kao neovisne države.

Najranija zabilježena invazija je na Galiju, današnju Francusku, krajem II stoljeća. Tada je Britansku vojsku vodio Clodius Albinus koji je pokušao osvojiti carski prijestolje. Vojska je poražena 197 godine u Lionu.

Gospodin Laycock je još dodao: “Na jednoj razini, za Britance je nevjerojatno i začuđujuće, da je ovo dio njihove povijesti, ali na drugoj razini je jasno da je to dio povijesti na koji smo manje ponosni. Knjiga ne nudi bilo kakve moralne norme i presude u vezi naše povijesti. Ona je trebala da to predstavi na zabavan način. “

Zemlje koje nikada nisu bile predmet britanske invazije:

• 1. Andora
• 2. Bjelorusija
• 3. Bolivija
• 4. Burundi
• 5. Srednjoafrička Repubilka
• 6. Čad
• 7. Kongo
• 8. Gvatemala
• 9. Obala Bjelokosti
• 10. Kirgistan
• 11. Lihtenštajn
• 12. Luksemburg
• 13. Mali
• 14. Maršalovi Otoci
• 15. Monaco
• 16. Mongolija
• 17. Paragvaj
• 18. Sao Tome i Principe
• 19. Švedska
• 20. Tadžikistan
• 21. Uzbekistan
• 22. Vatikan

 

 
 
(vestinet, youtube.com/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16195"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]