Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako američki napori da gurnu kineski tehnološki div Huawei s globalnog tržišta mogu biti znak da dolazi novi svjetski tehnološki rat

„Uzmimo, primjerice, situaciju oko tvrtke Huawei. Ne postoje pokušaji da se to ublaži, već da se ova tvrtka bezobzirno prisili da se izgura s globalnog tržišta” – rekao je Putin publici na Međunarodnom gospodarskom forumu u petak u Sankt Peterburgu.

“U nekim se krugovima čak naziva i prvim tehnološkim ratom u nadolazećoj digitalnoj eri.”

Washington već dugo kritizira Huawei i još jednu kinesku tehnološku tvrtku, ZTE, zbog navodnih veza s kineskom vladom.

U svibnju, kada je eskalirao trgovinski rat između Washingtona i Pekinga, Trumpova administracija stavila je na crnu listu kompaniju Huawei navodeći kao razlog zabrinutost za nacionalnu sigurnost.

Putin je dodao da pokušaji monopolizacije novog tehnološkog vala u nekim zemljama ometaju rješavanje problema globalne nejednakosti i mogu dovesti do destabilizacije.

Unatoč Huaweijevim ponovljenim poricanjima optužbi koje dolaze od strane Washingtona, vodeće svjetske tehnološke tvrtke poput Googlea, Intela i Qualcomma počele su rezati svoje veze sa kineskom tvrtkom kako bi se uskladile s američkim sankcijama Huaweiu.

Huawei je već u američkom sudu podnio zahtjev za ukidanje zabrane njihovih proizvoda, navodeći kako je cilj bio “kršenje propisanog postupka”.

Križarski rat Washingtona protiv kineske tvrtke dolazi nakon što su se dvije najveće svjetske ekonomije uplele u uzavreli trgovinski rat, što je rezultiralo tarifama za uvoz u milijardama dolara.

Posljednji potez SAD-a povećao je tarife na 25 posto na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara, a Kina se uzvratila sa tarifama od 25 posto na 5.000 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izjavio je u utorak kako će Turska bojkotirati elektronske proizvode iz SAD-a zbog podizanja carina na čelik i aluminij što je dovelo do snažnog pada turske lire

‘Bojkotirat ćemo američke elektroničke proizvode’, izjavio je Erdogan. ‘Oni prodaju iPhone, ali druga strana ima Samsung. U našoj zemlji postoji Venera, Vestel (turski brandovi smartphonea). ‘

U prkosnom govoru, Erdogan je upozorio Bijelu kuću kako će oni koji vode ‘ekonomske ratove’ protiv Turske platiti cijenu.

Tečaj lire potonuo je od početka godine otprilike 40 posto zbog velikih fiskalnih poticaja, bujajuće inflacije, golemog deficita u bilanci plaćanja, i naposljetku, trgovinskih i političkih tenzija s SAD-om.

No, već dva dana tečaj lire se oporavlja, zahvaljujući mjerama središnje banke na povećanju likvidnosti u turskom financijskom sustavu.

Investitore je smirila i vijest da će turski ministar financija Berat Albayar u četvrtak razgovarati s investitorima iz SAD-a, s Bliskog istoka i iz Europe, što će biti njegovi prvi razgovori otkad je prije dva mjeseca došao na tu poziciju.

Najviše su porasle cijene dionica banaka eurozone, u prosjeku za 0,8 posto. Upravo dionice banaka bile su prošloga tjedna i u ponedjeljak najviše pogođene turskom krizom, jer oštar pad tečaja lire otežava vjerovnicima naplatu kredita.

Procjenjuje se da turske kompanije i financijske institucije drže otprilike 220 milijardi dolara duga.

Očekuje se, ako se produbi ekonomski rat, da će Turska udariti i na ikonu američke ekonomije – McDonalds. Kao što su to napravile i mnoge zemlje prije nje.
 
(tportal.hr)

Ekonomski rat, koji se tijekom Hladnog rata zvao “natjecanje dva sustava”, nije se završio nakon raspada SSSR-a već je postao još otvoreniji

Trenutno SAD vodi taj rat čak i protiv svojih “strateških partnera” u NATO-u i EU kako bi uspostavili svjetski poredak prema svojim pravilima.

Drastičan primjer je upravo nova američka Strategija nacionalne sigurnosti, u kojoj se navodi da zbog očuvanja svjetskog liderstva Washington mora i dalje utjecati na formiranje cijena na svjetskim tržištima, piše portal whattheysayaboutusa.com.

U dokumentu se također spominje i Rusija, koja ima sličnu strategiju. Zbog toga SAD kritiziraju Moskvu. To nije ni čudno. Quod licet Iovi, non licet bovi (što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu).

SAD se čak ni ne trudi glumiti partnera koji igra po istim pravilima sa drugima zemljama. Washington ne štedi ni svoje partnere i saveznike i ne dozvoljava im da razviju vlastito gospodarstvo do nivoa koji bi omogućio konkurirati SAD-u.

EU i dalje trpi posljedice svjetske financijske krize, koja je 2008. počela u SAD-u.

Američka administracija je zapalila Bliski istok i Sjevernu Afriku, ali migranti (i teroristi) su krenuli u Europu, čime su posvađali političke lidere EU. Na kraju krajeva, i državni prevrat u Ukrajini je napravljen kako bi se isključila mogućnost produktivne suradnje EU i Rusije.

Još jedan udarac na ekonomsku neovisnost EU je projekt TTIP (Transatlantsko trgovačko-investicijsko partnerstvo). Za njega aktivno lobiraju SAD i Velika Britanija, koja redovito prijeti da će napustiti EU. Pritom, potpuno je zanemarena činjenica da su prema podacima Europske komisije, 97 posto građana EU protiv TTIP-a, kao i to da je peticiju protiv ovog partnerstva potpisalo tri milijuna ljudi, što je rekord za EU.

Protivnici smatraju da će TTIP povećati moć međunarodnih korporacija, dok će vlade europskih zemalja izgubiti utjecaj na domaća tržišta.

Osim toga, ukidanje carinskih prepreka će otvoriti tržišta europskih zemalja za američku robu, ali ne i obrnutno.

Sličan ugovor (Transpacifičko partnerstvo, odnosno TTP) Washington bi želio potpisati sa 11 država: Kanadom, Čileom, Australijom, Japanom, Bruneja, Vijetnamom, Malezijom, Meksikom, Novim Zelandom, Peruom, Singapurom. Iznimka je Kina, koju SAD inače nisu pozvale da se pridruži TTP.

Dobitnik Nobelove nagrade Joseph Stiglitz smatra da je priča o slobodnoj trgovini “farsa”. TTP je ugovor o uspostavljanju kontrole nad trgovinom i ulaganjima zemalja-sudionica ovog partnerstva – smatra on.

Sa svoje strane, Rusija odgovara na izazove ekonomskog rata tako što ojačava ekonomske veze s Kinom. Kao što je rekao predsjednik ruskog parlamenta Sergej Nariškin, na taj način ideja stvaranja općeeuropskog prostora od Lisabona do Vladivostoka postaje još aktualnija.

Rusija planira za nekoliko godina prijeći na potpuno samostalni ekonomski model i potpuno osigurati svoje potrebe u obrani, prehrambenoj industriji i gospodarstvu, zahvaljujući vlastitim resursima.

Washington pokušava poremetiti njezine planove upravo sad, koristeći sankcije i niske cijene nafte. Za nekoliko godina bit će nemoguće voditi ekonomski rat protiv Rusije, zato se Americi žuri.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)