<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Novi Svjetski Poredak &#187; ekonomisti</title>
	<atom:link href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/tag/ekonomisti/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com</link>
	<description>Novi Svjetski Poredak</description>
	<lastBuildDate>Mon, 07 Oct 2019 18:48:03 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
		<item>
		<title>PREDVIĐANJA &#8220;CRNOG LABUDA&#8221; ZA 2016.: Da li je doista sve tako tmurno kao što izgleda?</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/12/19/predvidanja-crnog-labuda-za-2016-da-li-je-doista-sve-tako-tmurno-kao-sto-izgleda/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/12/19/predvidanja-crnog-labuda-za-2016-da-li-je-doista-sve-tako-tmurno-kao-sto-izgleda/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 19 Dec 2015 14:31:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[GLOBALNA KRIZA]]></category>
		<category><![CDATA[Illuminati]]></category>
		<category><![CDATA[Angela Merkel]]></category>
		<category><![CDATA[Barack Obama]]></category>
		<category><![CDATA[barel]]></category>
		<category><![CDATA[Black swan theory]]></category>
		<category><![CDATA[Bloomberg]]></category>
		<category><![CDATA[crni labud]]></category>
		<category><![CDATA[diplomati]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomisti]]></category>
		<category><![CDATA[Europska Unija]]></category>
		<category><![CDATA[geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[islamska država]]></category>
		<category><![CDATA[kina]]></category>
		<category><![CDATA[nafta]]></category>
		<category><![CDATA[Portugal]]></category>
		<category><![CDATA[Putin]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=27945</guid>
		<description><![CDATA[U vrijeme dok se nemirna 2015. godina bliži kraju analitičari diljem svijeta pokušavaju predvidjeti što će čovječanstvu donijeti sljedeća godina. Imamo li se još čemu nadati?
Prije no što pređemo na predviđanja za 2016. skupine ekonomista, diplomata i geopolitičkih stratega možda bi bilo dobro podsjetiti da je krajem 2014. I &#8220;cvjetalo&#8221; rusko-tursko prijateljstvo, da je Assadova vojska zaista bila na izmaku snaga i da je nafta stajala još uvijek vrlo visokih 80 dolara po barelu.
Danas su Rusija i Turska dvije zemlje otvoreno neprijateljski nastrojene jedna prema drugog, sirijska vojska je uz rusko izravno uključivanje u sukob prešla iz faze očajničke obrane u fazu aktivnog napada, a nafta je dosegla nezamislivo nisu cijenu od jedva 36 dolara po barelu. Sve stvari koje na početku 2015. nitko nije mogao ni zamisliti.
Dakle, skupina ekonomista, diplomata i geopolitičkih stratega je, sudeći prema aktualnim sukobima u svijetu, za Bloomberg pokušala predvidjeti moguće scenarije za 2016. i ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/12/crni-labud.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-27946" title="crni-labud" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/12/crni-labud.jpg" alt="crni-labud" width="590" height="314" /></span></a>U vrijeme dok se nemirna 2015. godina bliži kraju analitičari diljem svijeta pokušavaju predvidjeti što će čovječanstvu donijeti sljedeća godina. Imamo li se još čemu nadati?</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Prije no što pređemo na predviđanja za 2016. skupine ekonomista, diplomata i geopolitičkih stratega možda bi <strong>bilo dobro podsjetiti da je krajem 2014. I &#8220;cvjetalo&#8221; rusko-tursko prijateljstvo</strong>, da je Assadova vojska zaista bila na izmaku snaga i da je nafta stajala još uvijek vrlo visokih 80 dolara po barelu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Danas su <strong>Rusija i Turska</strong> dvije zemlje otvoreno neprijateljski nastrojene jedna prema drugog, sirijska vojska je uz rusko izravno uključivanje u sukob prešla iz faze očajničke obrane u fazu aktivnog napada, a nafta je dosegla nezamislivo nisu cijenu od jedva 36 dolara po barelu. Sve stvari koje na početku 2015. nitko nije mogao ni zamisliti.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dakle, <strong>skupina ekonomista, diplomata i geopolitičkih stratega</strong> je, sudeći prema aktualnim sukobima u svijetu, za Bloomberg pokušala predvidjeti moguće scenarije za 2016. i to koristeći se djelomično takozvanom teorijom <strong>&#8220;crnog labuda&#8221; (Black swan theory)</strong> koja analizira rijetke i teško predvidljive događaje. Ekonomist Nassim Taleb je uz pomoć eksperata iz raznih područja stvorio djelomično tmurnu sliku, ali o onu koja budi određenu nadu za ono što nas čeka u narednoj godini.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Nafta doseže cijenu 100 dolara po barelu</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Hipotetski napad terorističke skupine <strong>&#8220;Islamske države&#8221;</strong> na strateške infrastrukture zemalja proizvođača nafte na Bliskom istoku u kombinaciji s novim valom nasilja koji bi mogao izbiti u delti Nigera, regiji bogatoj naftom, te stvaranje političke nestabilnosti u Venezueli bi bili savršen scenarij za nagli porast cijena crnog zlata, piše Bloomberg.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Učinak na svjetskom tržištu bi bio povećanje cijena barela nafte na 100 dolara, što bi Kinu povuklo u recesiju. Najveći dobitnici bi bili nuklearna industrija i industrije obnovljivih izvora energije koje ulažu u proizvodnju energije iz sunca i vjetra.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Europska unija propada zbog straha i antiimigracijske politike</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Niz terorističkih napada sličnih onima u Parizu u kombinaciji s trenutnim priljevom izbjeglica lako mogu izazvati krizu u većem dijelu Europske unije. Analitičari Bloomberga su izjavili da će u takvom scenariju njemačka kancelarka <strong>Angela Merkel biti prisiljena dati ostavku</strong>, prije svega zbog svoje popustljivosti prema izbjeglicama, a razlog će biti da će njemački građani prekoračiti prag svoje tolerancije.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U međuvremenu, kako sluti Bloomberg, francuski nacionalisti i sljedbenici Marine Le Pen će &#8220;zapaliti&#8221; Europu sa svojom populističkom govorima punim ksenofobije i ekonomskih strahova. Time će izravno zaprijetiti kontinuitetu otvorene granične politike na kontinentu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U tom će slučaju obveznice najugroženijih zemalja poput Grčke i Portugala znatno pasti, jer će njihove vlade odbiti prihvatiti zahtjeve nasljednika kancelarke Merkel. Usred ekonomskog kaosa bi Grčka mogla napustiti eurozonu. Jedinstvena valuta će zbog sumnji koje će nastati oko njene održivosti također oštro pasti.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Kinesko gospodarstvo pada i jačaju kineske oružane snage</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Prognoza je da će kinesko gospodarstvo otkriti sve svoje nedostatke tijekom 2016. godine, jer bi se moglo ispostaviti da službene statistike ne odgovaraju realnom stranu stvari. Zemlju bi tada potresali nacionalni štrajkovi, a pod vodstvom novog predsjednika bi SAD poslale više brodova u sporne vode Južnog kineskog mora i pružile pomoć protukineskoj vladi u Tajvanu, prisiljavajući Peking na prijetnju uporabe sile.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Napetosti koje bi mogle dovesti do otvorenog sukoba bi utjecale na pomorski i zračni promet. <strong>Cijene nafte eksplodiraju zbog prekida dostave i azijske burze se raspadaju.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zbog ratne napetost će dionice tvrtki vojno-industrijskog kompleksa i za obranu probiti povijesne maksimume, a vojni arsenal Kine će ojačati.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Izrael napada iranska nuklearna postrojenja</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Jedan od ključnih ratobornim scenarija uključuje dva vječna neprijatelja &#8211; Iran i Izrael. S Barack Obamom kao predsjednikom u odlasku će pozornost američke javnosti biti usmjerena na predsjedničke izbore, a izraelski premijer Benjamin Netanyahu zbog straha od nuklearni sporazum s Iranom i moguće iranske atomske bombe zapovijeda napad na iranske nuklearne infrastrukture.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ova odluka bi dodatno dolila ulje na vatru ionako kaotičnog Bliskog istoka i na izborima u Sjedinjenim Državama prednost dala kandidatu militantne opcije. U ovoj situaciji bi nuklearni sporazum s Iranom propao.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Cijena sirove nafte rastu, a oporavila bi se i cijena zlata. Međutim, svi novi poslovi s Iranom bi se zamrznuli, što bi najveći utjecaj imalo na trgovce naftom u Europi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Izraelska tržišta strmoglavo padaju, dok bi dionice tvrtki vojno-industrijskog kompleksa zbog očekivane povećane vojne potrošnje porasle.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Putin će biti &#8220;brži&#8221; od Amerike</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Nisu svi &#8220;crni labudovi&#8221; sinonim za loše vijesti. Neke mogu imati pozitivne konotacije, kao u slučaju uvjerljivog predviđanja stručnjaka Bloomberga oko ruskog predsjednika Vladimira Putina.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ruski predsjednik bi zaista mogao postati ključni faktor mira u sirijskom ratu. Nakon pokretanja vojne kampanje u Siriji, obaranja ruskog putničkog zrakoplova A-321 nad Sinajem i pokolja u Parizu se Putin odučio osvetiti &#8220;Islamskoj državi&#8221;. Ova dva teroristička napada su nesporno postavili temelje za užu vojnu suradnju protiv zajedničkog neprijatelja.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prognoza je da će ruski predsjednik preuzeti vodstvo u koordinaciji prijelazne vlasti u Siriji i u sklopu regionalnog sporazuma istrijebiti takozvanu &#8220;Islamsku državu&#8221;. Ovaj sporazum će usporiti protok izbjeglica u Europu, što će istovremeno olakšati pritisak na kancelarku Merkel i ostale europske čelnike.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kao rezultat toga će njemačka kancelarka <strong>Merkel prihvatiti zahtjev europskih lobija koji insistiraju na tome da je krajnje vrijeme za uklanjanje sankcija nametnutih Rusiji</strong> zbog ponovnog ujedinjenja s Krimom.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Vrijednosti na ruskoj burzi znatno rastu, kao i dionice ruskih dobara. Nakon ukidanja ruskog embarga na europske proizvode, europska tržišta dionica također jačaju. Njemačke burze se vraćaju u dobra stara vremena, jer nakon ukidanja sankcija i embarga dolazi do pojačanog izvoza njemačkih proizvoda. Ukratko, svi su na dobitku.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Što će se od ovoga dogoditi, teško je reći, ali ove prognoze ipak nije sastavio &#8220;vidovnjak&#8221; s lokalnih televizijskih postaja, nego ipak ekspertni tim ekonomista, diplomata i geopolitičkih stratega Bloomberga.</span><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> <em>(altermainstreaminfo.com.hr,youtube/uredio:nsp)</em></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/12/19/predvidanja-crnog-labuda-za-2016-da-li-je-doista-sve-tako-tmurno-kao-sto-izgleda/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>&#8220;Kapitalizam je najbolja kontracepcija&#8221;</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/09/25/kapitalizam-je-najbolja-kontracepcija/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/09/25/kapitalizam-je-najbolja-kontracepcija/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 25 Sep 2015 11:32:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[GLOBALNA KRIZA]]></category>
		<category><![CDATA[Uncategorized]]></category>
		<category><![CDATA[demografi]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[djeca]]></category>
		<category><![CDATA[doktori]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomisti]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[kapital]]></category>
		<category><![CDATA[kapitalizam]]></category>
		<category><![CDATA[kolonijalizam]]></category>
		<category><![CDATA[kontracepcija]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<category><![CDATA[plaća]]></category>
		<category><![CDATA[političari]]></category>
		<category><![CDATA[radnici]]></category>
		<category><![CDATA[roditelji]]></category>
		<category><![CDATA[stanovništvo]]></category>
		<category><![CDATA[trgovina]]></category>
		<category><![CDATA[turizam]]></category>
		<category><![CDATA[život]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=24602</guid>
		<description><![CDATA[Propadanje stanovništva u državama polukolonijalnog karaktera naprosto označava izrabljivačku strategiju kapitala. Polukolonijalni karakter i jest u tome što nije potreban ogroman rezervoar radne snage zato što se izrabljivanje najviše ostvaruje kroz tercijarne djelatnosti – trgovinu, turizam i financijalizaciju
Posljednjih tjedana jedna od bitnih tema tiskanih medija bila je negativan prirodni prirast hrvatskog stanovništva. Drugim riječima, više ljudi umire nego što ih se rodi i tako već godinama. Međutim, prošle je godine u Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkad se vode statistike, nešto više od 39 000. Pritom Hrvatska ima nezanemarivo visoku stopu smrtnosti od zloćudnih bolesti te nisku stopu fertiliteta. Sve ovo uzrokuje, kako se kreću procjene, da naše društvo nepovratno gubi desetak tisuća članova godišnje.
Ne treba zaboraviti i na mehaničko kretanje stanovništva, odnosno na migracije, kako vanjske tako i unutrašnje. Odlučujuće migracije su ipak one vanjske, olakšane ulaskom Hrvatske u EU. Neki mediji pišu da je već oko 40 000 hrvatskih ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/09/novac-obitelj.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-24604" title="novac-obitelj" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/09/novac-obitelj.jpg" alt="novac-obitelj" width="590" height="421" /></span></a>Propadanje stanovništva u državama polukolonijalnog karaktera naprosto označava izrabljivačku strategiju kapitala. Polukolonijalni karakter i jest u tome što nije potreban ogroman rezervoar radne snage zato što se izrabljivanje najviše ostvaruje kroz tercijarne djelatnosti – trgovinu, turizam i financijalizaciju</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Posljednjih tjedana jedna od bitnih tema tiskanih medija bila je negativan prirodni prirast hrvatskog stanovništva. Drugim riječima, više ljudi umire nego što ih se rodi i tako već godinama. Međutim, prošle je godine <strong>u Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkad se vode statistike</strong>, nešto više od 39 000. Pritom Hrvatska ima nezanemarivo visoku stopu smrtnosti od zloćudnih bolesti te nisku stopu fertiliteta. Sve ovo uzrokuje, kako se kreću procjene, da naše društvo nepovratno gubi desetak tisuća članova godišnje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ne treba zaboraviti i na mehaničko kretanje stanovništva, odnosno na migracije, kako vanjske tako i unutrašnje. Odlučujuće migracije su ipak one vanjske, olakšane <strong>ulaskom Hrvatske u EU</strong>. Neki mediji pišu da je već <strong>oko 40 000 hrvatskih građana emigriralo u zemlje EU.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kad se sve to zbroji, vidimo da će hrvatsko stanovništvo drastično pasti u idućih nekoliko desetljeća.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Upravo je zato svako malo ta tema aktualna te se o njoj izjašnjavaju svi – političari, ekonomisti, doktori, naravno i demografi. Tu je problem što većina njih nesvjesno razdvaja populacijska kretanja i probleme stanovništva od ekonomskih kretanja i procesa materijalne proizvodnje društva, odnosno razdvaja demografiju od političke ekonomije. Zbog toga dolaze do izražaja njihove dijagnoze koje se u suštini svode na popravljanje populacijskih tegoba samo u okviru kapitalizma, dakle na popravljanje posljedica bez interveniranja u uzrok.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Neko je jednom rekao da je <strong>kapitalizam najbolja kontracepcija</strong>. Ovu tvrdnju mi proživljavamo u ovom trenutku. Naši stručnjaci kao da ne shvaćaju da živimo u kapitalizmu i da svi naši procesi u društvu upravo poprimaju oblike kapitalističkih odnosa. Svi oni konstatiraju da nam je obiteljska politika nezadovoljavajuća i da je jedino rješenje za niske stope nataliteta i fertiliteta ono smišljeno i dugoročno. I u pravu su. Ali oni kao da nisu svjesni činjenice da je opadanje našeg stanovništva samo druga strana propadanja hrvatskog društva kao kapitalističkog društva. Dakle, osnovne uzroke katastrofalne demografske situacije ne treba tražiti u demografiji, nego u političkoj ekonomiji. Zato što uzroke u opadanju stanovništva ne treba tražiti u samom kretanju hrvatskog stanovništva, nego u društveno-ekonomskoj formaciji unutar koje se to stanovništvo kreće.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Nije dovoljno reći da je stopa nataliteta niska zato što se rodilo manje djece i da je ona jedan od uzroka pada broja stanovnika. S druge strane, nije dovoljno reći <strong>ni da je nezaposlenost mladih veliki problem za prirodno kretanje stanovništva</strong>. Ovaj problem, koji je usko vezan za kapitalizam onda treba i razraditi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Mladima, čija je nezaposlenost katatrofalno visoka, teško je, pa gotovo i nemoguće, raditi bilo kakve planove, a kamoli one o obitelji, kada nemaju posao i prihode. Treba i naglasiti da mladi nikako ne mogu riješiti stambeno pitanje. <strong>Primorani su živjeti s roditeljima dugi niz godina.</strong> Drugog izbora nemaju. Ovo iziskuje svakakve probleme, među kojima su ekonomski problemi tek jedni u nizu. Kako roditelji mogu izdržavati još i svoju djecu (koja više nisu djeca!) od svojih malih plaća ili pak malih mirovina? Sve to uz očiglednu činjenicu da u kapitalizmu ne mogu svi biti zaposleni pa dio društva uvijek čini rezervnu industrijsku armiju.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Neki će ipak reći kako mladi itekako imaju izbora: neka traže bilo kakav posao. Ako kojim slučajem i nađu posao, jedva da si mogu osigurati i manji stan ili sobu budući da su im plaće male i da su najčešće vezani ugovoroma na određeno vrijeme pa ne mogu uzeti stambeni kredit. S druge strane, i stambeni kredit je nepovoljan jer čovjeka uvlači u dužnički odnos koji traje desetljećima. Još više, veže ga za ovaj sistem i ubija u njemu bilo kakvo buntovništvo i kritičko raspoloženje. Opće je poznata stvar da mlađi radnici, koji bi trebali biti najagilniji, najborbeniji u borbi za svoja radnička prava nerijetko su oni ti koji šute i koji se ne bune. Svima im je samo jedna stvar na pameti – ne žele riskirati borbu za svoja prava da ne dobiju otkaz jer onda itekako riskiraju, između ostalog, i gubitak svojeg stana ili kuće. I to zato što im je stambeno pitanje neraskidivo vezano uz obiteljski život ili uz formiranje istog.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ipak, uspije li se osigurati <strong>dovoljna plaća</strong> za normalan život, za većinu ljudi to i dalje ne znači opuštanje, nego prekovremeni posao i stres (zbog raznih dugovanja jer ni ta plaća ne može pokriti sve potrebe). Ovo potom može uzrokovati određene probleme u privatnom i obiteljskom životu. Stoga nije čudno da se ljudi sve manje odlučuju za djecu i za obiteljski život.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Naime, zbog čega bi se jedna žena koja je jedva dobila posao s prosječnom, <strong>a to znači nedovoljnom plaćom, odlučila za djecu kad je svjesna toga da svom djetetu (a kamoli da ima više djece) neće moći priuštiti normalan život?</strong> Čak i ako joj uspije, bit će to na uštrb njenog vremena koje će moći posvetiti sebi i obitelji. S nužnim izmjenama, slično vrijedi i za muškarce.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zapravo se ljudi ovdje pokazuju racionalnima jer je u kapitalizmu za većinu racionalno imati što manje djece dok je za društvo u cjelini ova situacija iracionalna. Dakle, ono što je za pojedinca dobro i korisno, to je u ovom slučaju za društvo vrlo nepovoljno.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Naši demografi ponajviše, a i poneki ekonomisti, preporučuju <strong>razne populacijske politike</strong> kako bi se poboljšala demografska situacija zemlje. Međutim, tražiti provođenje (i to strateško, plansko) bilo kakve politike, pa tako i populacijske ili vjerovati u neke mjere s ciljem podizanja stope nataliteta možemo ilustrativno usporediti i sa zahtjevima da se povećaju plaće radnika kako bi on bolje živio, te da se zaposli još mladih ljudi da bi uopće živjeli. Dakle, to je nemoguće u ‘hrvatskom’ kapitalizmu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Neko će reći – ako nije moguće u hrvatskom kapitalizmu, onda je moguće u francuskom, njemačkom ili nekom trećem kapitalizmu. Drugim riječima, naši stručnjaci ipak neće dovoditi u pitanje kapitalizam jer su, eto, i neke zemlje zapadne Europe uspjele riješiti svoje demografske probleme, pa zašto onda ne bismo i mi?</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Odgovor je ipak sljedeći: razvijene buržoazije zapadne Europe jednom su mogle uspješno (a to znači u skladu s istinskim, a ne samo s kapitalističkim, potrebama društva) rješavati demografska pitanja. Kao što su mogle uspješno rješavati i mnoge druge probleme koje je kapitalizam kao sistem naslijedio. Međutim, odavno su te buržoazije postale nazadne i njihovo je djelovanje postalo opća smetnja za daljnji razvoj tamošnjih društava, kao što je i kapitalizam postao opća smetnja za daljnji razvoj proizvodnih snaga suvremenog društva. Interesi kapitala i društva nikada nisu bili u sukobu kao što su to u današnje vrijeme.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prema tome, ako se pojedine od tih zemalja i uspješno nose s demografskim problemima, to je zato što se usporedbe rade u okvirima kapitalizma, na stranu što one kao središte internacionalnog kapitala veći dio tih problema rješavaju izrabljivanjem nerazvijenih zemalja. Na primjer, Francuska jest riješila dobar dio populacijskih teškoća ako se stvar gleda iz ‘naše’ perspektive (gdje svjedočimo drastičnom starenju i smanjenju stanovništva) kao i iz perspektive kapitalističkih odnosa u kojima ipak dominira proces reprodukcije stanovništva kao proces obnavljanja jedne gigantske radne snage za kapital. Međutim, ako se pogleda potencijal razvoja francuskog društva i razmjeri potencijalnog oslobađanja stanovništva od svih onih okova koje kapitalizam nameće, tada može uočiti da se pitanje populacije može riješiti daleko efikasnije i bolje. Jedino ograničenje za to jest trenutni društveni sistem. <strong>Zasada Francuska ovaj problem, kao i uostalom ostale razvijene zemlje, uvelike rješava tako što privlači mnogo kvalificirane radne snage iz svojih (bivših) kolonija.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">S druge strane, hrvatska buržoazija nikad nije bila progresivna niti je mogla samostalno i odlučno rješavati značajne društvene probleme. Stoga to od nje ne treba očekivati ni sada. Ionako hrvatska država ne djeluje u primarnom interesu domaće buržoazije tako da ova ni ne može podrediti sebi populaciju kao što to čini krupni inozemni kapital u svojim državama. Zapravo našu populaciju sebi podređuje internacionalni kapital.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Podrediti sebi određenu populaciju znači obnavljati stanovništvo za potrebe kapitala i njemu svojstvenih odnosa. Ovo obnavljanje jest kako materijalno tako i duhovno pošto se budući radnici odgajaju u kapitalističkom društvu i putem kapitalističkog društva.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Tako da <strong>propadanje stanovništva u državama polukolonijalnog karaktera</strong> naprosto označava izrabljivačku strategiju kapitala. Polukolonijalni karakter i jest u tome što nije potreban ogroman rezervoar radne snage zato što se izrabljivanje najviše ostvaruje kroz tercijarne djelatnosti – trgovinu, turizam i financijalizaciju.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Kontrola populacijskih procesa posljedica je kontrole ekonomskih procesa.</strong> Međutim, kontrolu nad ovim, prije svega društvenim procesima hrvatska kapitalistička država moći će uspostaviti jedino izmjenom svog klasnog karaktera, što onda podrazumijeva i samu izmjenu sistema na kojem je utemeljena.</span><br />
&nbsp;<br />
<em>(mojzagreb.info/uredio:nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/09/25/kapitalizam-je-najbolja-kontracepcija/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kada se sruše SAD i EU, počinje ekonomska centralizacija cijelog svijeta</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/06/28/kada-se-sruse-sad-i-eu-pocinje-ekonomska-centralizacija-cijelog-svijeta/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/06/28/kada-se-sruse-sad-i-eu-pocinje-ekonomska-centralizacija-cijelog-svijeta/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 28 Jun 2015 11:46:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[Featured]]></category>
		<category><![CDATA[GLOBALNA KRIZA]]></category>
		<category><![CDATA[Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[DUG]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomisti]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europska Unija]]></category>
		<category><![CDATA[Fabijansko društvo]]></category>
		<category><![CDATA[globalisti]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[katastrofa]]></category>
		<category><![CDATA[kolaps]]></category>
		<category><![CDATA[kredit]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[MMF]]></category>
		<category><![CDATA[nacionalizam]]></category>
		<category><![CDATA[pohlepa]]></category>
		<category><![CDATA[Portugal]]></category>
		<category><![CDATA[SAD]]></category>
		<category><![CDATA[Španjolska]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21814</guid>
		<description><![CDATA[Danas je glavna tema, kada se govori o EU, hoće li Grčka uspjeti ispuniti svoju dužničku obvezu. Međutim, to je sve pažljivo osmišljena predstava koju su izrežirali Međunarodna financijeri i globalisti
Činjenica je da Grčka neće moći otplatiti dug i to je to. Možda će Grčka ostvariti neki dogovor danas ili sutra, ali ona neće uspjeti rastegnuti svoje resurse do te mjere da ispuni sve svoje obveze. Ne postoji matematika kojom to može riješiti, piše zerohedge.com
Zašto su uopće svi ti silni ekonomisti toliko zabrinuti zbog male države kao što je Grčka? Sve se temelji na laži da će, ukoliko Grčka ne uspije otplatiti dug ili ukoliko napusti EU, nastati domino efekt, te da će druge nacije slijediti primjer Grčke.
Budimo realni, mnoge države u EU su razvile svoje dužničke probleme neovisno od Grčke. Svaka od ovih država, bila to Italija, Španjolska ili Portugal, imaju svoje vlastite suverene dužničke katastrofe koje je izazvala ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/06/izlaz-EU.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-21815" title="izlaz-EU" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/06/izlaz-EU.jpg" alt="izlaz-EU" width="590" height="389" /></a>Danas je glavna tema, kada se govori o EU, hoće li Grčka uspjeti ispuniti svoju dužničku obvezu. Međutim, to je sve pažljivo osmišljena predstava koju su izrežirali Međunarodna financijeri i globalisti</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Činjenica je da Grčka neće moći otplatiti dug i to je to. Možda će Grčka ostvariti neki dogovor danas ili sutra, ali ona neće uspjeti rastegnuti svoje resurse do te mjere da ispuni sve svoje obveze. Ne postoji matematika kojom to može riješiti, piše <em><span style="color: #00ccff;"><a rel="nofollow" href="http://www.zerohedge.com/news/2015-06-26/us-europe-will-collapse-regardless-economic-contagion" target="_blank"><span style="color: #00ccff;">zerohedge.com</span></a></span></em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zašto su uopće svi ti silni ekonomisti toliko zabrinuti zbog male države kao što je Grčka? Sve se temelji na laži da će, ukoliko Grčka ne uspije otplatiti dug ili ukoliko napusti EU, nastati domino efekt, te da će druge nacije slijediti primjer Grčke.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Budimo realni, mnoge države u EU su razvile svoje dužničke probleme neovisno od Grčke. Svaka od ovih država, bila to Italija, Španjolska ili Portugal, imaju svoje vlastite suverene dužničke katastrofe koje je izazvala njihova vlastita fiskalna neodgovornost.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Jedini legitiman razlog da ove nacije prate primjer Grčke jeste taj što su sve te države prisiljene na društvenu međuovisnost kroz strukturu EU.</span></p>
<p><span style="text-decoration: underline; color: #000000;"><strong>EU nije u problemu zbog Grčke, već zbog supranacionalne međuzavisnosti. EU u stvari ne bi trebalo ni postojati jer je centraliziran supranacionalni sustav s jednom valutom neodrživ.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Također treba istaknuti da su globalističke institucije poput <strong>MMF-a visoko motivirane da izazovu katastrofu u EU</strong>, unatoč tome što ljudi misle da je EU nekakav reprezentativni model globalizacije. Da je stvarno tako, MMF ne bi primoravao Grčku platiti dug, dok u međuvremenu pomaže Ukrajini iako je u sličnoj situaciji.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Zašto globalisti žele parcijalni raspad EU? Što oni mogu dobiti od toga?</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Dobit će krizu, kaos i priliku da predstave lažnu dijalektiku.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Europa nije ni blizu onome što globalisti žele u smislu ekonomske i političke strukture, neovisno od toga što ljudi misle. Kada Europa padne na dno financijskog sloma i kada javnost počne tražiti odgovore, elita će biti tu sa svojim objašnjenjem. Oni će tvrditi da nije bio problem u međuzavisnosti, već da EU nije bila dovoljno centralizirana. Oni će reći da, kako bi <strong>supranacionalna ekonomija</strong> i pretvorba djelovali, mora postojati supranacionalna vlast. Drugim riječima, sustav će propasti zato što mora ga stabilizira globalna vlast.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong><a title="Fabijansko društvo propagira Zdravstveni odgoj – jednu od odrednica Novog svjetskog poretka" href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/01/14/fabijansko-drustvo-propagira-zdravstveni-odgoj-jednu-od-odrednica-novog-svjetskog-poretka/" target="_blank">Fabianski socijalisti</a></strong> će reći da je barbarska i zastarjela institucija nacionalnog suvereniteta uzrokovala krizu. Oni će u potpunosti zanemariti negativne efekte međuzavisnog ekonomskog sustava i činjenicu da zbog nedostatka suvišnosti kulture postaju nemoćne. Mi smo svi jedno veliko ljudsko naselje i trebamo prihvatiti činjenicu da ćemo ili svi zajedno uspjeti ili svi zajedno propasti. Slobodno tržište i individualne inovacije očigledno nemaju veze s ekonomskom strukturom.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Globalisti će iskoristiti pad EU kao alat</strong>. Ne postoji nacija ili institucija koju oni ne bi žrtvovali ukoliko to unapređuje njihov cilj totalne globalne političke i ekonomske dominacije. Oni ne žele samo potpuno centralizirani sustav, već i da ih molimo da uspostave takav sustav. Oni žele da svi misle kako je to ideja naroda. To je najagresivniji i najefektivniji oblik ropstva, kada se robovi manipuliraju tako da zahtjevaju da i dalje budu zarobljeni.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Pad SAD će biti vrlo sličan</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Amerikanci igraju ulogu <strong>razmaženih imperijalista</strong> koji konačno dobivaju ono što zaslužuju &#8211; ekonomski udarac u lice. Oni su novi Rim. Kada se SAD počne raspadati kao i Europa, Fabijanci će ponovo biti tu da ukažu na pohlepu, nacionalni suverenitet i destruktivne aspiracije moći koja se mora zamijeniti boljim globalnim političkim sustavom. Amerikanci su prikazani kao zlikovci, dok ostatak svijeta predstavlja nevine žrtve.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Njihov dug premašuje dug svih nacija EU zajedno</strong>. Međutim, za razliku od Grčke, SAD imaju opciju da tiskaju novac kako bi produžili svoju muku i pretjerano trošenje. Ipak, sudeći po skorijim događanjima na tržištu i spominjanju porasta kamatnih stopa u rujnu, SAD su naveliko u recesiji .</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Federalne rezerve znaju da su jedine stvari koje drže američko tržište besplatan novac i slijepa vjera javnosti da će banke i vlast djelovati kako bi umanjili ekonomske probleme ukoliko do njih dođe. Kada novac i vjera nestanu, u Americi će nastati epska katastrofa.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Globalisti to znaju i žele to izazvati, ali tako da ne izmakne kontroli. <strong>Eliti je potreban kolaps</strong> trenutnog američkog sustava jer će samo tako napraviti mjesta za uspon onoga što oni zovu <strong>&#8220;veliko ekonomsko resetiranje&#8221;</strong>. Ovo resetiranje je sljedeći stadij u planu za totalnu globalnu ekonomsku centralizaciju.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Društvene promjene za koje nikad ne biste pomislili da su moguće postaju vrlo moguće u vremenima krize. Jasno je da se nalazimo na rubu velike krize i nema povratka.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Što god da se desi, ne smijemo prihvatiti centralizirani sustav. Ne smijemo podlegnuti dijalektici. To je jedina šansa da ostvarimo pravi prosperitet. Kada jednom pređemo granicu institucionalizirane svjetske međuzavisnosti, nikada više nećemo čuti za prosperitet i slobodu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Brandon Smith (alt-market.com)</span><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> Izvor: Webtribune.rs</span><br />
<span style="color: #000000;"> priredio: NSP</span><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> [button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21811"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]</span><br />
<span style="color: #000000;"> [facebook]</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/06/28/kada-se-sruse-sad-i-eu-pocinje-ekonomska-centralizacija-cijelog-svijeta/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zašto je Kapitalizam Broj 1. Uzrok Siromaštva</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2014/07/13/zasto-je-kapitalizam-broj-1-uzrok-siromastva/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2014/07/13/zasto-je-kapitalizam-broj-1-uzrok-siromastva/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 13 Jul 2014 11:04:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[GLOBALNA KRIZA]]></category>
		<category><![CDATA[akumulacija]]></category>
		<category><![CDATA[cijena]]></category>
		<category><![CDATA[DEPRESIJA]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomisti]]></category>
		<category><![CDATA[feudalizam]]></category>
		<category><![CDATA[kapitalizam]]></category>
		<category><![CDATA[korporacija]]></category>
		<category><![CDATA[kriza]]></category>
		<category><![CDATA[parazit]]></category>
		<category><![CDATA[priroda]]></category>
		<category><![CDATA[radnici]]></category>
		<category><![CDATA[sustav]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=18076</guid>
		<description><![CDATA[Moderni današnji kvazi-feudalni sustav?
Svaki uspješni kapitalisti će vam reći da je kapitalizam još uvijek sveti gral moderne ekonomije. Bez sumnje, kapitalizam je učinio više da se unaprijede određeni aspekti čovječanstva od bilo kojeg drugog gospodarskog sustava do danas. 
No, nešto se događa. Kako ograničenja kapitalizma postaju sve više i više očita, ekonomisti, profesionalno i na drugi način, pokušavaju ublažiti svoje inherentne nedostatke pozivom na povratak etičkog ili &#8220;svjesnog&#8221; kapitalizma. Ako je kapitalizam na kraju svih ekonomskih sustava, zašto nam to uopće i treba?
Zaobilaženje formalne kvalitativne analize, moglo bi se pretpostaviti da je problem dovoljno transparentan, on se zove - pohlepa. 
Unutar sustava u kojem tržišta i financijske špekulacije posluju bez nadzora zahvaljujući korporativnim lobistima, prihod stalno ide prema gore, što je dovelo do rastuće nejednakosti prihoda. 
Profit se privatizira, a gubitak je socijaliziran, omogućavajući nekoličini da ima korist od eksplozije bogatstva dok prihodi većina radničke klase stagniraju ili čak i ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2014/07/kapitalizam-socijalizam.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-18080" title="kapitalizam-socijalizam" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2014/07/kapitalizam-socijalizam.jpg" alt="kapitalizam-socijalizam" width="590" height="345" /></a>Moderni današnji kvazi-feudalni sustav?</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Svaki uspješni kapitalisti će vam reći da je kapitalizam još uvijek sveti gral moderne ekonomije. Bez sumnje, kapitalizam je učinio više da se unaprijede određeni aspekti čovječanstva od bilo kojeg drugog gospodarskog sustava do danas. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">No, nešto se događa. Kako ograničenja kapitalizma postaju sve više i više očita, ekonomisti, profesionalno i na drugi način, pokušavaju ublažiti svoje inherentne nedostatke pozivom na povratak etičkog ili &#8220;svjesnog&#8221; kapitalizma. Ako je kapitalizam na kraju svih ekonomskih sustava, zašto nam to uopće i treba?</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zaobilaženje formalne kvalitativne analize, moglo bi se pretpostaviti da je problem dovoljno transparentan<strong>, </strong>on se zove -<strong> pohlepa.</strong> </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Unutar sustava u kojem tržišta i financijske špekulacije posluju bez nadzora zahvaljujući korporativnim lobistima, prihod stalno ide prema gore, što je dovelo do rastuće nejednakosti prihoda. </span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Profit se privatizira, a gubitak je socijaliziran</strong>, omogućavajući nekoličini da ima korist od eksplozije bogatstva dok prihodi većina radničke klase stagniraju ili čak i kolabiraju. <strong>Ovaj tijek ponižavanja bi mogao biti označen kao moderni današnji kvazi-feudalni sustav.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Iako imamo sve više podataka kojima možemo potvrditi trajnu degradaciju radničke klase i njihovog &#8220;bogatstva&#8221; koje je nastalo tijekom mnogih generacija unutar kapitalizma, ne trebate tražiti dalje od tri glavna elementa kapitalizma koji su ugrađeni u sustav laži.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Tri središnja elementa kapitalizma su <strong>akumulacije kapitala, natjecanje i sustav cijena.</strong> Pstoji i četvrti element koji je potreban kao derivat prva tri za održavanje kapitalizma -  <strong>rast.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kriza bilo kakva bila, amerikanci nemaju što za jesti, siromaštvo, beskućnici, no ipak, američko tržište dionica (burza) obara rekorde svih vremena. <strong>Pumpanje balona i rast je osnova kapitalizma.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Bacimo pogled na najviše manjkavu komponentu &#8211; natjecanje. </span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Kapitalizam zahtijeva gubitnika za svakog pobjednika</strong> </span></h4>
<p><span style="color: #000000;">To vidimo kao istinski učinak dok više od pola svijeta i dalje je zaglibio u smiješnom umjetnom siromaštvu stvorenom od ljudske ruke. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Iako kapitalizam nije ekonomski sustav za cijeli planet, on je u interakciji s drugim gospodarskim sustavima, sudjeluje u siromašnim plaćama i žalosnim uvjetima rada. Također vidimo da je konkurencija zapravo kratkovidni mehanizam u &#8220;opstanku najjačih&#8221;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Čak i u životinjskom carstvu, ono što se pogrešno naziva, &#8220;preživljavanje najsposobnijih&#8221; je holistički, &#8220;ne-opstanak u ne-najjačih.&#8221; <strong>Ako je Priroda uistinu omogućila Opstanak najjačih, to će stvoriti uvjete parazitskog tipa u kojem bi parazit završio uništavanjem &#8220;domaćina&#8221;, ili njegove okoline.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ipak, čovjek je uvjeren da Priroda djeluje kroz opstanak najjačih i to je dovelo čovjeka da djeluje isto tako prema drugom. Vidite li koliko je čovjek postao Zemljin destruktivni parazit na okoliš i da smo kompromitirali naš dom planet i našu budućnost?</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kapital koji se gomilao bez vraćanja u opticaj je velika prijetnja za dugoročnu održivost kapitalizma. Igralište je daleko od razine na kojem 85 ljudi kontroliraju polovicu svjetskog bogatstva.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Sredstva za neki cilj?</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Kada kapital postaje krajnja igra prije nego nego sredstvo za ukidanje sustava cijena, koji je izgrađen za manipulaciju trgovine, a zatim dodajte i stvaranju kartela &#8230; ne bi trebalo biti čudo da su trenutna društvenih zla u svijetu, umjetno stvorena od čovjeka.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">A što se događa kada mjehuri vođeni politikom (burza) eksplodiraju i nema rasta? Kapitalistički kriptonit je rast. Problem s ovisnošću o rastu je da se &#8220;troši&#8221; i &#8220;konzumira&#8221; sve na njenom putu &#8211; poput požara izvan kontrole. Dodajte i dinamiku natjecanja da malo potpali vatricu i lomača je stvorena, što je rezultiralo u gomilanju bogatstva zbog gomilanja bogatstva, sredstvo bez nezasitna kraja i što je Platonov student Aristotel rekao, izradu novca putem sredstava monopola. Monopol znači sve više neravnoteže.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Također, važno je biti svjestan da više od polovine svjetske populacije živi u zemljama u kojima je ljudska populacija dosegla svoj maksimum, što znači da je stopa nataliteta ispod &#8220;zamjenske&#8221; razine. Mnoge europske zemlje danas čak i nude poticaje za povećanje nataliteta. Nije li ovo kontra-inicijativa u prenapučenju svijeta? Treba li se povećavati nataliteta isključivo u svrhu potrošnje?</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zadnji predmet vrijedan spomena je ulazak kapitalista u manja tržišta širom svijeta, uzdržavajući samoodrživi posao lokalne komunalne zajednice, dominirati i/ili nastojati kontrolirati prirodne resurse u ime napretka i radnih mjesta, ali onda zapravo poremetiti održivu kooperativnu zajednicu i lišiti ju njezinih resursa.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Moramo priznati nedostatke kapitalizma i započeti istragu o višoj svijesti ekonomije koja uključuje društvenu odgovornost, što bi zapravo stvorilo uvjete da čovječanstvo lako napreduje, a ne kroz nepotrebne borbe.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Priroda nam pokazuje da holistička simbioza znači raditi zajedno u suradnji za zajedničko dobro. Ono što ne surađuje na obostranu korist donosi vlastitu smrt, ne-opstanak ne-najjačih. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kako konkurencija misli da postoji jedan ili više gubitnika na svakog dobitnika, odmah vidimo ovo: Kapitalizam je ograničen, bi-polarni konstrukt, rođen u procesu odvajanju svijesti, konzumirajući (izjedajući) sam sebe prema vlastitoj smrti.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Hvala onima koji posluju u zrelosti, mudrosti i poštenju, prave službe globalne zajednice.</span><br />
&nbsp;<br />
<em>(autor: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2014/07/13/zasto-je-kapitalizam-broj-1-uzrok-siromastva/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>PRAVA ISTINA: Vladari Eura iz Sjene</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/04/05/prava-istina-vladari-eura-iz-sjene/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/04/05/prava-istina-vladari-eura-iz-sjene/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 05 Apr 2013 19:51:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[TEORIJE ZAVJERE]]></category>
		<category><![CDATA[bankari]]></category>
		<category><![CDATA[Cipar]]></category>
		<category><![CDATA[Deutsche bank]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomisti]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[euro]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Europska Unija]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Mario Monti]]></category>
		<category><![CDATA[monetarni sustav]]></category>
		<category><![CDATA[političari]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Sovjetski Savez]]></category>
		<category><![CDATA[Španjolska]]></category>
		<category><![CDATA[superdržava]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=13306</guid>
		<description><![CDATA[Građani Europske unije se sve glasnije bune protiv &#8220;superdržave iz sjene&#8221; koja sve više utječe na život u zemljama u kojima je na snazi euro. Ta država, doduše, službeno ne postoji, ali je njezina moć velika.
Euro zonom upravlja država iz sjene - tvrdnja kao da je izašla s blogova i internetskih stranica opskurnih tvoraca teorija zavjere. No iza ovog pojma države iz sjene i ideje da zonom eura pa tako i Europom sve više vlada jedan gremij sastavljen od političara, ekonomista i bankara stoji jedan od najpoznatijih njemačkih ekonomista.
Superdržava iz sjene
 Ekonomist Thomas Mayer
Thomas Mayer, nekadašnji glavni ekonomist Deutsche Bank-a je predstavio teoriju superdržave iz sjene koja sve više i više povlači važne poteze koji se tiču stotina milijuna građana. &#8220;U ovoj eurodržavi iz sjene imate sve elemente: vladu u sjeni, to je Europsko vijeće. Imate izvršnu vlast u sjeni, to je skupina zemalja s eurom. A imamo i mobilnu interventnu ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/04/vladari-iz-sjenke.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-13307" title="vladari-iz-sjenke" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/04/vladari-iz-sjenke.jpg" alt="vladari-iz-sjenke" width="560" height="337" /></span></a>Građani Europske unije se sve glasnije bune protiv &#8220;superdržave iz sjene&#8221; koja sve više utječe na život u zemljama u kojima je na snazi euro. Ta država, doduše, službeno ne postoji, ali je njezina moć velika.</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Euro zonom upravlja država iz sjene - tvrdnja kao da je izašla s blogova i internetskih stranica opskurnih tvoraca teorija zavjere. No iza ovog pojma države iz sjene i ideje da zonom eura pa tako i Europom sve više vlada jedan gremij sastavljen od političara, ekonomista i bankara stoji jedan od najpoznatijih njemačkih ekonomista.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Superdržava iz sjene</strong></span></h4>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter" style="border: 0pt none;" title="Ekonomist Thomas Mayer" src="http://www.dw.de/image/0,,16718332_404,00.jpg" border="0" alt="Ekonomist Thomas Mayer" width="430" height="242" /> <em>Ekonomist Thomas Mayer</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Thomas Mayer, nekadašnji glavni ekonomist Deutsche Bank-a je predstavio teoriju superdržave iz sjene koja sve više i više povlači važne poteze koji se tiču stotina milijuna građana. &#8220;U ovoj eurodržavi iz sjene imate sve elemente: vladu u sjeni, to je Europsko vijeće. Imate izvršnu vlast u sjeni, to je skupina zemalja s eurom. A imamo i mobilnu interventnu skupinu na terenu koja uskače kada se pravila grubo prekrše, to je Trojka (s po jednim predstavnikom Međunarodnog monetarnog fonda, Europske komisije i Europske središnje banke, op.a.)&#8221;, objašnjava Mayer. Bez ove tvorevine, valuta euro trenutno ne bi bila u stanju preživjeti. Jer s obzirom da Europska središnja banka, nakon što se pokazalo da se članice  euro-zone nisu držale kriterija iz Maastrichta, više nije neovisna ustanova, nego postaje politička emisijska banka koja financira dugove svojih članica, ona treba iza sebe jednu državu. I tu se, kako kaže Mayer, pojavljuje famozna država iz sjene.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Nepregledni splet ugovora</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">I upravo to se posljednjih godina i dogodilo.</span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter" style="border: 0pt none;" title="Ciparska banka " src="http://www.dw.de/image/0,,16687903_404,00.jpg" border="0" alt="Ciparska banka " width="430" height="242" /> <em>Cipar pod kontrolom države iz sjene</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Pravni temelj za stvaranje ove &#8220;super države&#8221; su ugovori za koje velika većina građana Europske unije nikad nije čula poput zakonskih paketa &#8220;Two Pack&#8221; ili &#8220;Six Pack&#8221;. Nadalje, koliko građana zapravo razumije što se skriva iza famoznog fiskalnog pakta? &#8220;Ova gusta mreža ugovora ograničava suverenost nacionalnih država i nameće im određeni stupanj discipline kako bi mogle djelovati unutar dužničkog sustava&#8221;, objašnjava Mayer. No država iz sjene i njezina pravila igre polako nailaze na sve veći otpor. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ciparska vlada dugo se odupirala spasonosnom paketu te je tijekom pregovora radije u obzir uzimala sve ostale opcije pa čak i državni stečaj. Talijani su svrgnuli tehnokratsku vladu predstavnika države u sjeni Marija Montija, koju ionako nikad nisu ni izabrali. U međuvremenu u talijanskom parlamentu nitko ne raspolaže većinom, zemlja je blokirana u političkom smislu. Istodobno stižu vijesti o porastu nezaposlenosti u zoni eura, gospodarstvu koje se smanjuje, prosvjedi protiv mjera štednje su svakodnevica u Grčkoj, Španjolskoj i ostalim dužničkim zemljama.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Euro kao rublja</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Mayer povijesne paralele sadašnjem stanju unutar &#8220;super države&#8221; pronalazi ni manje ni više nego u situaciji koja je vladala u republikama nastalim nakon raspada Sovjetskog Saveza. U ovim zemljama, među kojima je vladalo ogromno međusobno nepovjerenje, na snazi je još uvijek bila rublja, a i svoje dugove su te zemlje regulirale preko središnje banke u Moskvi. Post-sovjetska monetarna unija se raspala nakon što su zonu rublje 1992. napustile baltičke zemlje, a godinu dana kasnije i sama Rusija.</span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter" style="border: 0pt none;" title="Italija - posljednji obračun" src="http://www.dw.de/image/0,,16630598_404,00.jpg" border="0" alt="Italija - posljednji obračun" width="430" height="242" /> <em>Italija &#8211; posljednji obračun</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">&#8220;Ukoliko nam ne pođe za rukom održati autoritet države iz sjene, tada nam prijeti sudbina zone rublje&#8221;, kaže Mayer. Stoga je bilo nužno da Bruxelles učini pritisak na Cipar. No, prijeteći &#8220;obračun&#8221; države iz sjene s Italijom, trećom po redu najvećom euro državom, mogao bi dovesti do njezinog izlaska iz zone eura što bi ujedno značilo i krah monetarne unije.</span><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> (dw.de/ uredio: nsp)</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/04/05/prava-istina-vladari-eura-iz-sjene/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Do &#8220;Zlatne depopulacijske milijarde&#8221; homoseksualizmom, izgladnjivanjem do smanjenja porođaja</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/11/21/do-zlatne-depopulacijske-milijarde-homoseksualizmom-izgladnjivanjem-do-smanjenja-porodaja/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/11/21/do-zlatne-depopulacijske-milijarde-homoseksualizmom-izgladnjivanjem-do-smanjenja-porodaja/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 21 Nov 2012 10:28:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[Novi Svjetski Poredak]]></category>
		<category><![CDATA[ZDRAVLJE I MEDICINA]]></category>
		<category><![CDATA[agenda 21]]></category>
		<category><![CDATA[Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[anketa]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[brak]]></category>
		<category><![CDATA[čelična ledi]]></category>
		<category><![CDATA[Chandra Bose]]></category>
		<category><![CDATA[depopulacija]]></category>
		<category><![CDATA[dijete]]></category>
		<category><![CDATA[diskriminacija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomisti]]></category>
		<category><![CDATA[embrij]]></category>
		<category><![CDATA[Engleska]]></category>
		<category><![CDATA[europska]]></category>
		<category><![CDATA[Gandi]]></category>
		<category><![CDATA[glad]]></category>
		<category><![CDATA[Hitler]]></category>
		<category><![CDATA[homoseksualci]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Irska]]></category>
		<category><![CDATA[karbonski porez]]></category>
		<category><![CDATA[Margaret Thatcher]]></category>
		<category><![CDATA[obitelj]]></category>
		<category><![CDATA[parlament]]></category>
		<category><![CDATA[populacija]]></category>
		<category><![CDATA[SSSR]]></category>
		<category><![CDATA[stanovništvo]]></category>
		<category><![CDATA[udaja]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[Winston Churchill]]></category>
		<category><![CDATA[ženidba]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11529</guid>
		<description><![CDATA[Engleska vlada se još prije nekoliko godina obrušila na majke i očeve koji vole svoju djecu. Kako vlast misle &#8211; &#8220;glavni prekršitelji mira i ekološke harmonije su upravo obitelji u kojima ima mnogo djece&#8221;
Činjenicu da vlast Velike Britanije, koja je već izjavila podržavati zvanične brakove homoseksualaca, namjeravaju izraz &#8220;muž i žena&#8221; u zvaničnim dokumentima zamjeniti terminom &#8220;partneri&#8221; kako bi se &#8220;sačuvala prava seksualnih manjina&#8221;, objavio je zapadni tisak u proljeće ove godine. Zamjena termina se vrši u okviru kampanje za legalizaciju tzv. istospolnih brakova.
Aktivisti seksualnih manjina, za neumjesne izjave o kojima kazneno pravo Velike Britanije već predviđa višegodišnju zatvorsku kaznu, govore i o nacrtu izmjena u britanskom zakonodavstvu u svezi s reguliranjem obiteljsko-bračnih odnosa. Kako oni to vide, postoje situacije u kojima je korištenje termina &#8220;muž i žena&#8221; u cilju označavanja supružnika &#8220;neprihvatljivo&#8221;. Također, kako priopćuje &#8220;Telegraph&#8221;, predlaže se zabrana korištenja izraza &#8220;majka i otac&#8221; u zvaničnim dokumentima &#8230;.
Engleska vlada ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h4 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/ljudi-skupina-rulja-FB.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11533" title="ljudi skupina rulja depopulacija" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/ljudi-skupina-rulja-FB.jpg" alt="ljudi skupina rulja depopulacija" width="589" height="450" /></a>Engleska vlada se još prije nekoliko godina obrušila na majke i očeve koji vole svoju djecu. Kako vlast misle &#8211; &#8220;glavni prekršitelji mira i ekološke harmonije su upravo obitelji u kojima ima mnogo djece&#8221;</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Činjenicu da vlast Velike Britanije, koja je već izjavila podržavati zvanične brakove homoseksualaca, namjeravaju izraz &#8220;muž i žena&#8221; u zvaničnim dokumentima zamjeniti terminom &#8220;partneri&#8221; kako bi se &#8220;sačuvala prava seksualnih manjina&#8221;, objavio je zapadni tisak u proljeće ove godine. <strong>Zamjena termina se vrši u okviru kampanje za legalizaciju tzv. istospolnih brakova.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Aktivisti seksualnih manjina, za neumjesne izjave o kojima kazneno pravo Velike Britanije već predviđa višegodišnju zatvorsku kaznu, govore i o nacrtu izmjena u britanskom zakonodavstvu u svezi s reguliranjem obiteljsko-bračnih odnosa. Kako oni to vide, postoje situacije u kojima je korištenje termina &#8220;muž i žena&#8221; u cilju označavanja supružnika &#8220;neprihvatljivo&#8221;. Također, kako priopćuje &#8220;Telegraph&#8221;, <strong>predlaže se zabrana korištenja izraza &#8220;majka i otac&#8221; u zvaničnim dokumentima &#8230;.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Engleska vlada se još prije nekoliko godina obrušila na majke i očeve koji vole svoju djecu. Kako vlasti misle &#8211; &#8220;glavni prekršitelji mira i ekološke harmonije su upravo obitelji u kojima ima mnogo djece&#8221;. <strong>Ubrzo nakon te izjave britanski psihijatri su napravili anonimnu anketu među članovima parlamenta Velike Britanije.</strong> <strong>Istraživanje je pokazalo da njegov svaki peti član pati od psihičkog rastrojstva, što englesko zakonodavstvo jednostavno ne dozvoljava.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sukladno s tim istraživanjem član parlamenta koji ima problema s psihičkim zdravljem obvezan je vratiti punomoći bez mogućnosti da obnovi svoj rad u parlamentu. Međutim, inicijatori ankete &#8211; Općepartijska parlamentarna skupina za psihičko zdravlje (All Party Parliamentary Group on Mental Health), Kraljevski univerzitet psihijatara (Royal College of psychiatrists) i niz dobrovoljnih institucija &#8211; postavili su za cilj uvjeriti britansku vladu da je &#8220;takva diskriminacija nedopustiva&#8221; i pozvali su da se preIspita &#8220;zastarjeli&#8221; zakon, pošto su izjavili sljedeće, doslovno: &#8220;Rezultati ankete govore o smanjenju demokracije&#8221;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Članove parlamenta i &#8220;Perov&#8221; ne treba zbunjivati ​​zbog njihovih osobnih osjećaja. A sada su oni koji su prisiljeni zbog predrasuda, neznanja i straha kojima su obavijene psihičke bolesti &#8211; šutiti &#8220;!</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Međutim &#8211; ne šute svi. Trovanje velikih obitelji po teritoriju maglovitog Albiona traje s uspjehom ne samo godinu dana. Logika engleskih činovnika kaže da </span></p>
<blockquote><p><span style="color: #000000;">&#8220;obitelji s više djece treba se smatrati za ekološke prekršioce prava, baš kao i oni koji voze velike automobile i ne brinu o preradi plastičnih vrećica&#8221;.</span></p></blockquote>
<p><span style="color: #000000;">Takva upozorenja se navode u izvješću britanskog Fonda za optimizaciju stanovništva (Optimum Population Trust), koji je objavljen još u prvoj polovici 2007.godine. Kako kaže dokument, smanjenje nataliteta će &#8220;pomoći da se smanji izbacivanje ugljik-monoksida&#8221;. <strong>Kako bi se izbjegle &#8220;neizbježne promjene klime&#8221; autori pozivaju svaku britansku obitelj da se ograniči na rađanje samo jednog djeteta.</strong></span></p>
<div id="attachment_11534" class="wp-caption aligncenter" style="width: 385px"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/depopulacija-fanatici.jpg"><img class="size-full wp-image-11534" title="depopulacija fanatici" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/depopulacija-fanatici.jpg" alt="depopulacija fanatici" width="375" height="402" /></a><p class="wp-caption-text">Ovako fanatici i psihopati na Vlasti vide Svijet</p></div>
<p><span style="color: #000000;">Prema riječima komentatora, &#8220;po apsurdnosti ovakav poziv podsjeća na izjavu britanskih vlasti tijekom jake krize zbog nedostatka vode. Gradonačelnik Londona, Kenneth Livingstone se zbog štednje vode za piće obratio stanovnicima grada, pozivajući ih da ne ispiru WC-školjke. On je od Londonaca tražio da ne koriste rezervoar za vodu u WC-u poslije &#8220;male nužde&#8221;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Međutim, mada je kriza s vodom prošla i neobične inicijative su ostale samo kao prošlost, u Europi koja odumire poziv da se ne množimo izgleda vrlo neobično. Kada dvomilijardijska Kina uvodi politiku &#8220;jedna obitelj &#8211; jedno dijete&#8221; takva se mjera još i može razumjeti. <strong>Ali kada se 60-milionska Engleska plaši prenapučenosti zbog pogoršanja ekologije, postavlja se pitanje psihičkog zdravlja nacije i, još važnije &#8211; njenog rukovodstva &#8220;.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Na žalost, navedeno pitanje za sada ostaje bez razumnog odgovora. Zaista bez razloga. Primjerice, prije nekoliko godina kći Margaret Thatcher je napisala knjigu memoara (2008), u kojoj je ispričala o progresivnom slabljenju svijesti svoje majke &#8220;« A Swim-On Part in the Goldfish Bowl: a Memoir» (naziv je igra riječi i izraza, koju je teško prevesti, otprilike: &#8220;Zamka akvarija za zlatne ribice: memoari&#8221; ili &#8220;Čitav života plivanje pred očima svijeta: uspomene&#8221;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Jer &#8220;čelična ledi&#8221; je dok je bila premijer Engleske izjavljivala da je radi efikasnosti ekonomije na teritoriju SSSR-a dovoljno da živi 15 milijuna ljudi. Kako, svijet ima samo jedan kotao za dobivanje potrebne energije, njegova zapremina ne može povećati, a da se dijeli na jednake dijelove s gotovo 200 država je besmisleno.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Jer ako u Africi ili na prostoru Zajednice Nezavisnih Država svaka obitelj bude imala sve što joj treba za život, bez toga će ostati i Zapad i već spominjana Engleska, jer ona, za razliku od SSSR-a i nekih post-sovjetskih republika, ne predstavlja zemlju koja na svom teritoriju ima sve što smatra joj treba. (Ova tema je vrlo dovitljivo izložena u publikacijama i izvanrednoj knjizi A.Parševa &#8220;Zašto Rusija nije Amerika. Knjiga za one koji ostaju u njoj&#8221;).</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U maglovitom Albionu se već više od stoljeća vodi briga kako da se &#8220;pomogne&#8221; državama sa brojnošću stanovništva koja je, sa gledišta onoga, što zemljaci Margaret Thatcher smatraju za &#8220;učinkovitu ekonomiju&#8221;, pretjerana. Iako mnogi misle da se socijal-darvinizam rodio u Engleskoj kao rezultat prijenosa Darvinovih ideja u društvo, u stvari je sve bilo obrnuto. &#8220;Otac-osnivač&#8221; je prirodi pripisao tendencije koje su u njegovo vrijeme gospodarile društvom Britanije</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U 19. stoljeću u Engleskoj je rješavano vrlo ozbiljno političko pitanje: što da se radi sa susjednom Irskom? Ta zemlja, koju su svojevremeno zauzeli Englezi, prema riječima istraživača se &#8220;ne samo ne razlikuje po veličini od zemlje &#8211; osvajača, već je klimatski čak, ako ćemo pošteno, bolja od Engleske. Brojčano &#8211; stanovništvo je u obje zemlje početkom 19.veka bilo približno jednako. Irci su se prema Englezima odnosili loše, i to nije teško razumjeti: Englezi su njih pokorili. Ali &#8211; gle čuda! Krajem 19.st. Irska je bila jedina europska zemlja u kojoj se broj stanovnika nije povećavao.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Naprotiv &#8211; smanjivao se, i to sa 10 na &#8211; 3 milijuna! 1846.godine je u Irskoj nastala strašna glad u kojoj je pomrlo preko milijun ljudi. Ali iste te godine iz Irske je prehrambena roba &#8211; žitarice i stoka &#8211; izvožena u Englesku. Engleska vlada to nije sprječavala, čak je poticala emigraciju. I krajem tog stoljeća Irska je prestala predstavljati prijetnju za Englesku. U njoj su ostali samo oni, koji su se neposredno bavili poljoprivredom, a nemirnog &#8211; &#8220;suvišnog&#8221; stanovništva &#8211; više nije bilo &#8230; &#8220;</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sličnu tehnologiju Britanci su koristili za vrijeme Drugog svjetskog rata u Indiji (Bengalu) u kojoj je stanovništvo previše aktivno podržalo &#8220;augustovsku revoluciju&#8221; 1942.godine i Indijsku nacionalnu armiju (Azad Hind Fauj) Subhash Chandra Bose, koji se borio protiv engleske kolonijalne dominacije. Indusa su natjerali da smanje površinu pod žitaricama, a umjesto njih da siju jutu za engleske vojno-pomorske snage. Istovremeno iz Bengala su počeli u ogromnim količinama izvoziti rižu i pšenicu, a lokalnom stanovništvu su konfiscirana sva prijevozna sredstva &#8211; od lađa do slonova.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kao rezultat nevjerojatne gladi koja se razvila između 1942. i 1943.godine iz različitih razloga je umrlo između 1,5 i 3,5 milijuna ljudi (a umrlo je što od iznemoglosti, što od bolesti i još nekoliko milijuna među onima koji su prekasno shvatili da neće dobiti nikakvu pomoć, te su pokušali bježati ne misleći na koju stranu). Inspektor za poslove Indije (Secretary of State forIndia) Leopold Amery nije krio da se W.Churchill&#8221;prema nama ponaša kao Hitler&#8221;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">A Churchill, koji je Induse smatrao za &#8220;odvratnu rasu koja se od uništenja, koje predstavlja njihovu zasluženu sudbinu, spašava samo razmnožavanjem&#8221;, na priopćenja o masovnom umiranju milijuna ljudi i molbu da se hrana ne izvozi reagirao je brzojavom: &#8220;Ako je kod vas glad &#8211; zašto Gandi još uvijek nije umro? &#8220;</span></p>
<p><span style="color: #000000;">(Www.wlym.com / archive / oakland / brutish / EIRchurchil.pdf; Blake R. and Louis WR Churchill: A Major New Assessment of His Life in Peace and War, Oxford 1993). </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ali zato uopće nije bilo razloga za brigu u odnosu na područja daleko od centra &#8211; pobunjena područja su jednostavno izumrla, jer do njih nije stigla baš nikakva pomoć (Pogl..: Pankaj Mishra Exit Wounds. The legacy of Indian partition / / The New Yorker . 2007/8/13).</span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><a rel="nofollow" href="http://www.vestinet.rs/wp-content/uploads/2012/10/embrion.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter" title="depopulacija cjepljenje smanjenje stanovništvo" src="http://www.vestinet.rs/wp-content/uploads/2012/10/embrion.jpg" alt="depopulacija cjepljenje smanjenje stanovništvo" width="356" height="239" /></span></a></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Na sličan način je odrađivan još jedan među mehanizmima <strong>za smanjenje broja stanovnika.</strong> Paralelno je vršena obrada i drugog mehanizma &#8211; <strong>preko smanjenja broja živorođene djece.</strong> Zemljaci autora teorije &#8220;opstanka vrsta&#8221; tražili su &#8220;humane&#8221; načine kako bi se kontrolirala brojnost stanovništva.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zato je Engleska poticala <strong>da se u nekim slojevima društva ljudi ne žene i udaju.</strong> Primjerice &#8211; među predavačima na Cambridgeu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Međutim, nakon toga su ekonomisti došli do još jedne nove teze: zašto da se utječe na onaj dio stanovništva koji je, tako reći, potreban. Pa postoji lumpen-proletarijat, koga nema u procesu proizvodnje. Možda je bolje da se o njemu razmisli.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Tako su stvoreni nevjerojatni društveni pravci koji su proglašavali da je najhumaniji način da se pomogne da sa ovog svijeta odu oni slojevi koji nisu potrebni i nikada i neće biti bilo &#8211; <strong>poticanje da se smanji broj poroda</strong> &#8220;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sve što je rečeno ima najneposredniji odnos prema sadašnjici. <strong>Proces neokolonijalne pljačke energetskih sirovina od strane Zapada u zemljama &#8220;drugog&#8221; i &#8220;trećeg&#8221; svijeta je na izdisaju.</strong> Sa jedne strane &#8211; <strong>pljačka je sve kompliciranija</strong> (čak ponekad više i nema šta da se opljačka). Sa druge &#8211; oni koji su pljačkani diljem svijeta, od Južne Amerike do Azije, sve upornije zahtijevaju svoja prava i očigledno uopće nemaju namjeru da požure s izumiranjem.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ta uvredljivo-paradoksalna situacija toliko brine vlade bogatih zemalja &#8220;zlatne milijarde&#8221; da su, izgleda, čak i u Londonu primijetili da neadekvatno veliki dio resursa koji se dobija u cijelom svijetu koriste ne opljačkane zemlje i kontinenti, već upravo samo &#8220;zlatna milijarda&#8221;.</span><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;">(vestinet.rs /uredio i preveo: nsp)</span><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11514"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]<br />
[facebook]</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/11/21/do-zlatne-depopulacijske-milijarde-homoseksualizmom-izgladnjivanjem-do-smanjenja-porodaja/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Wall Street biznismen, oličenje uspješnosti uz pomoć oštećenog mozga !</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/09/30/wall-street-biznismen-olicenje-uspjesnosti-uz-pomoc-ostecenog-mozga/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/09/30/wall-street-biznismen-olicenje-uspjesnosti-uz-pomoc-ostecenog-mozga/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 30 Sep 2012 16:36:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[NOVAC]]></category>
		<category><![CDATA[biznismen]]></category>
		<category><![CDATA[burza]]></category>
		<category><![CDATA[DEPRESIJA]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomisti]]></category>
		<category><![CDATA[emocije]]></category>
		<category><![CDATA[investicije]]></category>
		<category><![CDATA[investitori]]></category>
		<category><![CDATA[IQ]]></category>
		<category><![CDATA[istraživač]]></category>
		<category><![CDATA[moždani udar]]></category>
		<category><![CDATA[neurobiologija]]></category>
		<category><![CDATA[neurolog]]></category>
		<category><![CDATA[Nobelova nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[osjećaji]]></category>
		<category><![CDATA[oštećenje mozga]]></category>
		<category><![CDATA[ponašanje]]></category>
		<category><![CDATA[poslovna odluka]]></category>
		<category><![CDATA[predator]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[stečaj]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet]]></category>
		<category><![CDATA[wall street]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10864</guid>
		<description><![CDATA[Ljudi s određenim vrstama oštećenja mozga mogu napraviti bolje poslovne odluke. Ovo je zaključak najnovijeg istraživanja, u kome je dokazano da ljudi koji upliću emocije u poslovne odluke uvijek dobiju loše rezultate.
Povezivanje znanosti o mozgu s ponašanjem u investicijama, znanstvenici dolaze do zaključka da ljudi s oštećenjima u dijelovima mozga za emocije, zaista donose bolje financijske odluke.
Istraživanje je obavljeno na 15 pojedinaca koji su imali neku vrstu oštećenja mozga, kao moždani udar ili neku bolest. Njima je oštećen dio u mozgu koji izaziva bilo kakvu emociju, kao na primjer, strah ili anksioznost. Pojedinci imaju normalan IQ, a područja u njihovom mozgu koja su određena za logiku i kognitivno razmišljanje su netaknuta.
Istraživanja su pokazala da su ovi pojedinci u prednosti u odnosu na ostale ljude što se tiče poslovnih odluka. Bili su spremni riskirati s visokim sumama jer nisu imali nikakav strah od neuspjeha. Dok su pojedinci s neoštećenim emotivnim područjima ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h4><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/09/biznismen-Stres-emocije.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-10867" title="biznismen-Stres emocije" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/09/biznismen-Stres-emocije.jpg" alt="biznismen-Stres emocije" width="589" height="326" /></a>Ljudi s određenim vrstama oštećenja mozga mogu napraviti bolje poslovne odluke. Ovo je zaključak najnovijeg istraživanja, u kome je dokazano da ljudi koji upliću emocije u poslovne odluke uvijek dobiju loše rezultate.</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Povezivanje znanosti o mozgu s ponašanjem u investicijama, znanstvenici dolaze do zaključka da ljudi s oštećenjima u dijelovima mozga za emocije, zaista donose bolje financijske odluke.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Istraživanje je obavljeno na 15 pojedinaca koji su imali neku vrstu oštećenja mozga, kao moždani udar ili neku bolest. Njima je oštećen dio u mozgu koji izaziva bilo kakvu emociju, kao na primjer, strah ili anksioznost. Pojedinci imaju normalan IQ, a područja u njihovom mozgu koja su određena za logiku i kognitivno razmišljanje su netaknuta.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Istraživanja su pokazala da su ovi pojedinci u prednosti u odnosu na ostale ljude što se tiče poslovnih odluka. Bili su spremni riskirati s visokim sumama jer nisu imali nikakav strah od neuspjeha. Dok su pojedinci s neoštećenim emotivnim područjima ulagali sigurnije, na manje sume, i na kraju dobili manji posao i dobitak.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Neki od neurologa vjeruju da dobri investitori ili poslovni ljudi mogu biti veoma vješti u suzbijanju emocionalnih reakcija. &#8220;Ti ljudi su jednostavno naučili kako kontrolirati emocije u poslu i mogu biti potpuno isti kao ljudi s oštećenim mozgovima&#8221;, kaže znanstvenik.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Koristeći sofisticirane tehnologije, poput magnetske rezonance, može se vidjeti kako mozak reagira na procjene rizika i pravljenja izbora u vezi posla. Istraživači mjere moždane kemikalije i istražuju kako oštećenja određene regije u mozgu utječu na ekonomska odlučivanja.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U kasnim 1990-tim, kada su uspostavljene čvrste veze između psihologije i neurobiologije, bihevioralni ekonomisti su se počeli okretati i neurolozima, pored psihologa za pomoć oko ljudskog ponašanja. Ideja je bila da ako može objasniti fenomen kao depresija ili poremećaj pažnje, mogu se objasniti i druge psihološke funkcije.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Danijel Kahneman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju je počeo raditi s neurolozima na sveučilištu u Montrealu. U jednom od istraživanja, koristili su igre na sreću da bi vidjeli aktivaciju u mozgu kada pojedinac očekuje pobjedu. Ustanovili su da se u mozgu pokreće ista moždana aktivnost kada dobijete novčanu nagradu kao i kada osjetite dobar okus, ugodnu glazbu ili drogu koja izaziva ovisnost.</span></p>
<h4><strong><span style="color: #000000;">Znanstvenici vjeruju da strah ima najveću ulogu u lošim poslovima</span></strong></h4>
<p><span style="color: #000000;">Međutim, priča ima i drugu stranu, emocije mogu imati i korisnu ulogu u financijskom odlučivanju, ali to vrijedi van Wall Street-a. Dok su se oštećeni mozgovi pojedinaca dobro pokazali u laboratoriju, u stvarnom svijetu su pali na nekim financijskim odlukama. Tri od četiri pojedinca s oštećenim mozgom su doživjeli stečaj. <strong>Njihova nesposobnost osjećaja straha je dovelo do rizičnog ponašanja.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Njihova iskustva su nam pokazala da emocije mogu odigrati ulogu u zaštiti naših interesa, čak i ako ponekad ometaju racionalno odlučivanje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ljudi su razvili strah kao odgovor na mehanizam preživljavanja da bi se zaštiti od predatora.<strong> Ali u svijetu gdje predatori ne vrebaju iza svakog ugla, taj strah koji je nekada potreban, sada može izazvati preveliku osjetljivost.</strong> Reagirajući na strah koji zapravo ne postoji možemo donijeti nelogičan izbor. To je sad situacija koja postoji na burzama. U burzovnom poslovanju strah je veliki minus i ne donosi dobre osobine</span></p>
<p><span style="color: #000000;">&#8220;Postoji mnogo mehanizama koji pokreću naše emocije, i ljudska bića nisu baš tako dobro prilagođena suvremenom životu&#8221;.</span><br />
&nbsp;<br />
<em>(NoviSvjetskiPoredak.com)<em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/09/30/wall-street-biznismen-olicenje-uspjesnosti-uz-pomoc-ostecenog-mozga/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>POVIJEST MANIPULACIJE: Dan kada je Soros srušio britansku funtu</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/09/16/povijest-manipulacije-dan-kada-je-soros-srusio-britansku-funtu/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/09/16/povijest-manipulacije-dan-kada-je-soros-srusio-britansku-funtu/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 16 Sep 2012 19:38:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[Bankarski sustav]]></category>
		<category><![CDATA[NOVAC]]></category>
		<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[Angela Merkel]]></category>
		<category><![CDATA[Bundesbank]]></category>
		<category><![CDATA[crna srijeda]]></category>
		<category><![CDATA[deficit]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomisti]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Europska Unija]]></category>
		<category><![CDATA[EWS]]></category>
		<category><![CDATA[filantrop]]></category>
		<category><![CDATA[Forbes]]></category>
		<category><![CDATA[George Soros]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[kamata]]></category>
		<category><![CDATA[London]]></category>
		<category><![CDATA[Madrid]]></category>
		<category><![CDATA[mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[manipulacija]]></category>
		<category><![CDATA[mešetari]]></category>
		<category><![CDATA[Nacionalna banka]]></category>
		<category><![CDATA[neomerkantilizam]]></category>
		<category><![CDATA[Njemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Open Society Foundations]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[špekulacija]]></category>
		<category><![CDATA[šprekulanti]]></category>
		<category><![CDATA[suša]]></category>
		<category><![CDATA[tečaj]]></category>
		<category><![CDATA[valuta]]></category>
		<category><![CDATA[židov]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10700</guid>
		<description><![CDATA[Imidž burzovnih špekulanata se kreće između divljenja i prezira. Oni traže slabe točke država te ih napadaju. To načelo je prije dva desetljeća spektakularno primjenio George Soros napadom na britansku Nacionalnu banku.
Georga Sorosa danas jedni u svijetu slave kao propovjednika slobodnog tržišta, dok ga drugi napadaju kao bezobzirnog burzovnog žonglera. On sam sebe vidi kao filantropa koji se zalaže za slobodu na svim razinama društva – kako u ekonomiji tako i u politici. U Hrvatskoj, jednako kao i i čitavoj regiji jugoistočne i istočne Europe, Soros je najpoznatiji kao osnivač Zaklade Otvoreno društvo (Open Society Foundations), koja znatnim financijskim sredstvima pomaže rad brojnih nevladinih organizacija, prije svega onih koje se zalažu za uspostavu slobodnog i demokratskog društva. Što se financijskih sredstava tiče to mu nije problem – ekonomski magazin Forbes procjenjuje bogatstvo ovog 82-godišnjaka na oko 14 milijardi američkih dolara.

Trenutno je pod velikim pritiskom burza u Madridu
Taj novac Sorosu nije ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/09/george-soros-mason-%C5%A1pekulant.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-10701" title="george-soros-mason špekulant novi svjetski poredak" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/09/george-soros-mason-%C5%A1pekulant.jpg" alt="george-soros-mason špekulant novi svjetski poredak" width="560" height="398" /></a>Imidž burzovnih špekulanata se kreće između divljenja i prezira. Oni traže slabe točke država te ih napadaju. To načelo je prije dva desetljeća spektakularno primjenio George Soros napadom na britansku Nacionalnu banku.</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Georga Sorosa danas jedni u svijetu slave kao propovjednika slobodnog tržišta, dok ga drugi napadaju kao bezobzirnog burzovnog žonglera. On sam sebe vidi kao filantropa koji se zalaže za slobodu na svim razinama društva – kako u ekonomiji tako i u politici. U Hrvatskoj, jednako kao i i čitavoj regiji jugoistočne i istočne Europe, Soros je najpoznatiji kao osnivač Zaklade Otvoreno društvo (Open Society Foundations), koja znatnim financijskim sredstvima pomaže rad brojnih nevladinih organizacija, prije svega onih koje se zalažu za uspostavu slobodnog i demokratskog društva. Što se financijskih sredstava tiče to mu nije problem – ekonomski magazin Forbes procjenjuje bogatstvo ovog 82-godišnjaka na oko 14 milijardi američkih dolara.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter" title="Burza u Madridu" src="http://www.dw.de/image/0,,15702279_402,00.jpg" alt="Burza u Madridu" width="421" height="241" /></span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><em>Trenutno je pod velikim pritiskom burza u Madridu</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Taj novac Sorosu nije pao s neba. On ga je zaradio – burzovnom špekulacijom. Kako mu je to uspjelo? Vratimo se u 1992. godinu. Tada je Europska Unija, mjereno brojem zemalja članica – 12 &#8211; bila još mini-unija. Njemačka je upravo politički bila ponovno ujedinjena, što ju je koštalo ogromne sume novca. Njemačko ujedinjenje je tadašnji politički i ekonomski ustroj u Europi poprilično promijenilo, zemlja se ozbiljno zadužila što je dovelo do rasta inflacije. Kako bi spriječila daljnji rast cijena Njemačka savezna banka (Bundesbank) je povećala svoju osnovnu kamatu – iznos kamate za zajmove koje ta banka daje drugim bankama. Time je njemačka marka postala skuplja.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Cijena ujedinjenja Njemačke</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">To je tada bilo moguće, budući da još nije postojala zajednička valuta euro i nacionalne banke su bile samostalne u svojim odlukama. Ali zemlje Europske Unije su ipak bile usko povezane i u monetarnom smislu i to u okviru Europskog deviznog sustava (EWS). Ključni element tog sustava je bilo stabiliziranje međusobnog tečaja pojedinih valuta unutar jednog unaprijed zadanog okvira.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <img class="aligncenter" title="Špelulant i filantrop - Američki investor i milijarder George Soros" src="http://www.dw.de/image/0,,5572485_4,00.jpg" alt="Špelulant i filantrop - Američki investor i milijarder George Soros" width="400" height="296" /></span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><em>Spekulant i filantrop &#8211; Ameriöki investor i milijarder George Soros</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Povećanje njemačke osnovne kamate prisililo je međutim i druge zemlje na sličan korak, kako bi spriječile prevelik pad vrijednosti vlastite nacionalne valute. U to vrijeme je prije svih britanska funta bila znatno precijenjena. U to vrijeme je i američki dolar počeo gubiti na vrijednosti, što je pritisak na Europu samo još povećalo.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Krimić u Londonu</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Tu slabost sustava je George Soros znao iskoristiti. On je 1930. rođen u Mađarskoj, obitelj je usprkos židovskom porijeklu uspjela preživjeti nacistički režim. Nakon rata se obitelj seli u Veliku Britaniju, gdje Soros završava studij ekonomskih znanosti, a 1956. odlazi u Sjedinjene Američke Države. Soros tamo dolazi s 5000 dolaza u džepu, ali se zahvaljujući uspješnim poslovima na burzi ubrzo pretvara u bogataša. Te 1992. godine on je vidio pod kakvim se pritiskom nalazi britanska vlada, djelomično i zbog vrlo lošeg stanja državne blagajne, te je došao do zaključka da će London ili morati</span><br />
<span style="color: #000000;"> <img class="aligncenter" title="Sir John Major" src="http://www.dw.de/image/0,,16240671_402,00.jpg" alt="Sir John Major" width="419" height="239" /></span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><em>1992. je u Velikoj Britaniji na vlasti bila vlada Johna Majora</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">znatno smanjiti vrijednost funte, ili će morati istupiti iz EWS-a. On je zajedno s nekolicinom drugih investitora prikupio velike količine novca kako bi ciljano oslabio britansku funtu. U tu svrhu je velike količine funti s kojima je raspolagao počeo mijenjati u njemačku marku i francuski franak.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Britanska Nacionalna banka je reagirala i počela je u velikom stilu kupovati funte, kako bi stabiliziala kurs, ali bez uspjeha. Zbog toga je 16. rujna 1992. britanska osnovna kamata povećana s 10 na 12 posto, kako bi se privukli investitori da ulažu u funtu, a samo nekoliko sati kasnije je kamata povećana čak na 15 posto. Ali Soros i drugi spekulanti na tu ponudu nisu pristali i nastavili su čekati. U 19 sati tog dana je britanski ministar financija objavio da zemlja istupa iz sustava EWS-a. Taj dan je u povijest Velike Britanije ušao kao &#8220;crna srijeda&#8221;. A Soros je u jednom danu zaradio milijardu dolara i postao legendom.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Špekuliranje bez granica</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Do svog odlaska u mirovinu prošle godine, dakle kao 81-godišnjak, Soroš je cijelo vrijeme bio aktivan u traženju slabih točaka pojedinih država i u špekuliranju protiv njih. A istovremeno je postao i uzor brojnim &#8220;učenicima&#8221;.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <img src="http://www.dw.de/image/0,,15825295_401,00.jpg" alt="Burza u New Yorku" width="589" height="333" /></span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><em>Danas se u sekundama pokreću milijarde eura širom svijeta</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Pogotovo u vrijeme financijske i dužničke krize njih se često proglašava glavnim krivcima. Političari rado upiru prstom u njih i navode ih kao glavne krivce za lihvarske kamate koje prezadužene države moraju plaćati na financijskom tržištu. Ti političari međutim pritom rado zaboravljaju da nisu špekulanti uzročnici krize, već samo tu krizu koriste za ostvarivanje profita. A zadatak je politike da žonglerima na burzama, koji u sekundi &#8220;okreću&#8221; milijarde eura, postave jasna pravila igre.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U posljednja dva desetljeća se ukupan obim burzovnih špekulacija umnogostručio – uz pomoć specijalnih financijskih konstrukata je moguće klađenje kako na rastuće tako i na padajuće tečajeve pojedinih valuta, ili cijena sirovina, prehrambenih proizvoda ili državnih obveznica. Jednako kao i prije 20 godina tako ni danas ne postoje dostatni mehanizmi koji bi to spriječili. I tako državama preostaje samo da dovedu u red svoj državni proračun – inače će se na kraju veseliti samo burzovni špekulanti i mešetari.</span></p>
<h3><span style="color: #000000;">Anglosaksonska rješenja za eurokrizu</span></h3>
<p><span style="text-decoration: underline; color: #000000;">George Soros se obogatio burzovnim mešetarenjima. On smatra da je krizna politka EU-a potpuno pogrešna. Prije svega, politika Njemačke vlade, koja će, smatra on, Europu odvesti u novu depresiju.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Konferencija Instituta za novo ekonomsko razmišljanje (INET) kojeg financiraju George Soros i drugi američki multimilijunaši, bila je najavljena vrlo ambicioznim ciljem. U Berlinu se želio predstaviti novi ekonomski pristup nacionalnim gospodarstvima, a koji će u većoj mjeri u obzir uzimati kompleksnost stvarnog stanja. Predstavljene su mogućnosti djelovanja koje bi politika mogla primijeniti, a gotovo se sve temelji na teoriji Johna Maynarda Keynesa po kojoj država treba imati veći upliv na gospodarstvo.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Europa štedi do vlastitog istrebljenja</strong></span><br />
<span style="color: #000000;"> <img class="aligncenter" title="George Soros" src="http://www.dw.de/image/0,,15875697_401,00.jpg" alt="George Soros" width="521" height="294" /></span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><em>George Soros nudi svoja rješenja za krizu eura</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Konferenciju je započeo osobno George Soros, koji je iskoristio priliku za promidžbu vlastite knjige koja je objavljena i na njemačkom. Svoju aktualnu misiju ovaj milijarder, koji je svoje bogatstvo stekao burzovnim špekulacijama, vidi u spašavanju eura. On najveću opasnost za euro vidi u Njemačkoj saveznoj banci, odnosno kancelarki Angeli Merkel. Njene ideje o politici štednje odvest će Europu u depresiju sličnu onoj iz 1930, tvrdi Soros. Zapravo, smatra on, europski bi fiskalni aparat, zajedno sa sustavom koji koči daljnje zaduživanje, trebao biti promijenjen a Njemačka bi se trebala usmjeriti na isplate novca zemljama EU-a koje su u krizi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Stoga ne čudi što njemačka kancelarka Merkel i njen ministar financija Wolfgang Schäuble nisu prihvatili poziv da sudjeluju na ovoj konferenciji i tako osobno saslušaju primjedbe na svoju politiku. A primjedbe dolaze prije svega iz anglosaksonskog ugla. Sudionici konferencije s kontitentalnog dijela Europe bili su u manjini.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Neomerkantilizmom za rast u &#8220;PIIGS&#8221;u</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Jedan od njih, nekadašnji čelnik Njemačke banke Norbert Walter ustrajao je na merkantilizmu i obrani njemačke politike tgovinskog viška. Ipak, a to je opisao kao &#8220;neomerkantilizam&#8221;, ovaj bi višak trebalo investirati u inozemstvu, posebno u visoko zaduženim europskim zemljama poput Grčke. Zauzvrat bi se te zemlje trebale obvezati da će uz veliku pomoć stručnjaka iz inozemstva modernizirati svoju gospodarsku i upravnu strukturu.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <img class="aligncenter" title="Duo Merkel/Schäuble u povjerljivom razgovoru" src="http://www.dw.de/image/0,,15811992_401,00.jpg" alt="Duo Merkel/Schäuble u povjerljivom razgovoru" width="520" height="294" /></span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><em>Anglosaksonskim ekonomistima se ne sviđa njihova poliitka &#8211; Duo Merkel/Schäuble</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Iz jedne od tzv. PIIGS zemalja (Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španjolska) dolazi i atenski profesor ekonomije Yanis Veroufakis. Slično kao i Walter on je pozvao na, kako ih je sam nazvao, &#8220;produktivne investicije&#8221; zemalja EU-a s trgovinskim suficitom u zemlje koje su se našle u krizi. Time bi se stimulirao rast gospodarstva, stvorila radna mjesta a državi omogućilo da skuplja nove poreze. Sadašnja politika štednje guši primjerice bilo kakav gospodarski rast. Umjesto da se Grčkoj daju krediti za vraćanje dugova, njoj bi trebalo dati novac za refinanciranje kreditnih instituta. Veroufakis polazi od toga da od navedenih prezaduženih europskih zemalja, Grčka u svakom slučaju neće nikad biti u stanju vratiti novac koji je dužna.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Jedna od posljedica depresije u rubnim europskim zemljama bit će i sve veća polarizacija među stanovništva zemalja zajmodavaca i stanovnika zaduženih zemalja. U tom je kontekstu na konfereniciji spominjana i dezintegracija EU-a.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Demokratski deficit u krizi EU-a</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Isto je tako europskim političarima više puta predbacivano da svojim građanima ne prikazuju dovljno vjerno stanje u kojem je gospodarastvo. Umjeto toga, stalno si novim kreditnim paketima kupuju vrijeme. Alternativa bi zapravo bila ili odlučnije kročiti putem europske federacije, čime bi se prava pojedinih zemalja morala u velikoj mjeri predati u ruke središnjih europsklih institucija, a u to bi ulazili i financijski transferi. IIi pak treba ozbiljno računati s propašću eurozone.</span></p>
<h3><span style="color: #000000;">Špekulanti poput Sorosa izgladnjuju svijet</span></h3>
<p><span style="text-decoration: underline; color: #000000;">Suša u SAD i Indiji izazvala je izostajanje žetve, a strah od nove krize s namirnicama raste. Kako cijene ne bi još više divljale, nekoliko banaka u Njemačkoj obustavilo je burzovne špekulacije životnim namirnicama.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kada je u Obali Bjelokosti sezona dobra i urod kakaa bogat, njegova cjena je niska jer ga ima dovoljno. Tada ga špekulanti masovno otkupljuju po toj niskoj cijeni i nadaju se lošoj žetvi sljedeće godine. Ako su u pravu, cijena kakaa raste i oni ostvaruju veliku zaradu. To se desilo kada je u Obali Bjelokosti izbio građanski rat – u svijetu je došlo do nestašice kakaa, glavne sirovine za proizvodnju čokolade i na scenu su stupili špekulanti.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Banke mijenjaju politiku</strong></span><br />
<span style="color: #000000;"> <img class="aligncenter" title="Suša pogoduje špekulantima" src="http://www.dw.de/image/0,,16108955_402,00.jpg" alt="Suša pogoduje špekulantima" width="420" height="240" /></span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><em>Suša pogoduje špekulantima</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Od velike krize hrane 2008. špekulanti se nalaze pod pojačanom prismotrom kritičara. Iako pravno gledano oni djeluju sasvim legalno, kao i svi trgovci pokušavaju po što nižoj cijeni kupiti neku robu i po što višoj ju potom prodati, špekulacije prehrambenim sirovinama imaju i jednu drugu dimenziju: dizanjem cijene hrane oni potiču pojavu gladi širom svjeta, jer siromašni sebi više ne mogu priuštiti ni osnovne živežne namirnice. To prelazi granice običnog poslovanja i ulazi u sferu moralnog djelovanja.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Upravo zbog te moralne dimenzije je njemačka Commerzbank odlučila obustaviti do daljnjeg špekulacije cijenama životnih namirnica. Ovu odluku je pozdravila nevladina organizacija Foodwatch te istakla da bi i druge banke trebale slijediti njen primer.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ipak pohvala Commerzbanci čini se da baš i nije ugodna, zbog čega odgovorni nisu bili spremni za razgovor s novinarima Deutsche Wellea. Martin Ricker iz Foodwatcha objašnjava razloge šutnje: „U interesu je banke očito da ne preplaši svoje mušterije, koje i nadalje žele investirati na tom polju. Zato banka tu svoju odluku ne ističa u javnosti. Ali u našem interesu je da navedemo primjere u kojima se banke opraštaju od jedne poslovne oblasti iz preventivnih razloga.“ U međuvremenu ni Dekabank ni Landesbank Baden-Württenberg više ne nude finansijske investicije na bazi osnovnih životnih namirnica.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Pri tom je to bio unosan posao. Jer mnogim se investitorima isplati ulaganje novca u namirnice. Potražnja širom svijeta raste uslijed rasta stanovništva, a to znači i rast cijena te ma kraju rast profita. Uz to su za sadnju biljaka koje se koriste za proizvodnju biogoriva potrebne obradive površine koje onda nedostaju za sadnju biljaka za proizvodnju hrane.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Za hranu 80 posto zarade</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Aktuelna suša u SAD i Indiji samo je još više podigla cene. Soja je od lipnja poskupjela za 30 posto, a kukuruz za 50 posto. I u Indiji su zbog slabih monsunskih kiša izostale žetve. A što je manje žetvi i što je njihov prinos manji, to su više cijene.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Pritom zarada na jednoj strani znači glad na drugoj. „U najsiromašnijim zemljama svijeta ljudi moraju izdvojiti 80 posto prihoda za hranu. Otuda i najmanji porast cijena vodi ka tome da ljudi sebi ne mogu priuštiti hranu“, kaže Ricker.</span><br />
<span style="color: #000000;"> <img class="aligncenter" title="15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija" src="http://www.dw.de/image/0,,15970076_401,00.jpg" alt="15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija" width="589" height="333" /></span></p>
<p style="text-align: center;"><span style="color: #000000;"><em>15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Od 2008., kada je započela aktualna kriza hrane, došlo je do nemira u više od 30 država širom svijeta zbog povećanja cijene hrane. Bankama prebacuje da špekulacijama još više dižu cijene namirnica. Mada među ekonomistima ne postoji jedinstveno mišljenje o tome, u kojoj mjeri špekulacije utječu na cijenu hrane, nesumnjivo je da taj negativan utjecaj postoji. Po mišljenju Rafeale Schneidera, stručnjaka iz nevladine organizacije Foodwatch „oko 15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija“.</span><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> izvor: dw.de</span><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> [button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10691"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/09/16/povijest-manipulacije-dan-kada-je-soros-srusio-britansku-funtu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
