Rusija je po svemu sudeći podigla svoju političku i financijsku nezavisnost na novu, višu razinu

Ruska je vlast odgovorila na zapadne sankcije i pad cijena nafte gomilanjem rezervi kojima može osigurati svoju financijsku stabilnost. Stroga dužnička disciplina dovela je do stanja u kojem je zaduženost zemlje “manja od nule”, javlja RBK Daily.

Službena statistika pokazuje da Kremlj sada lako može podmiriti sve dugove ako to iznenada bude potrebno.

Prvog kolovoza je ukupan dug zemlje (vanjski i unutarnji državni dug) iznosio 16,2 bilijuna rubalja (248 milijardi dolara) ili 15 % bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je malo manje od 17,6 bilijuna rubalja (269 milijardi dolara) ili 16,2 % BDP, koliko Rusija ima na gotovinskim depozitima u Centralnoj banci i komercijalnim bankama.

Rusija ima manji dug od Kine i SAD-a

U ovim brojkama nije prikazan komercijalni dug, ali čak i ako se on uzme u obzir, rusko gospodarstvo opet izgleda bolje nego ostatak svijeta.

Uslijed globalne financijske krize 2008. godine mnoga svjetska gospodarstva su bile prinuđena uzeti velike zajmove kako bi izbjegli recesiju. Prema podacima MMF-a, najbogatije zemlje su ujedno i najzaduženije.

Ukupan svjetski dug je 2017. godine dostigao rekordna 184 bilijuna dolara (225% svjetskog BDP). Ako bi se taj dug podijelio na sve ljude na planeti, iznosio bi 86 000 dolara po glavi stanovnika.

Tri najveća dužnika na svijetu su SAD (256 % BDP), Kina (254 % BDP) i Japan (395 % BDP). Na ove tri zemlje otpada više od polovice svjetskog duga. Njihov dug je veći od njihovog udjela u svjetskoj proizvodnji.

“Što se tiče Rusije, njen dug je 2017. godine iznosio 84% BDP, s tim što je od toga 71,5 % komercijalni (ili privatni) dug, što iznosi 897 dolara po glavi stanovnika”, rekao je Gajdar Gasanov, stručnjak Međunarodnog financijskog centra u Moskvi.

“Rezerve Rusije su ove godine prvi put premašile 500 milijardi dolara. To znači da rusko gospodarstvo može osigurati stabilnost svoje nacionalne valute u slučaju opasnosti od novih potencijalnih sankcija u budućnosti”.

Je li ovo stanje bilo iznuđeno?

Pa ipak, takva politika ima svoju cijenu, kažu stručnjaci. Rezultat štednje sredstava, umjesto njihovog ulaganja u stimuliranje gospodarskog rasta, izazvao je daljnju stagnaciju, smatra Sergej Suverov, stariji analitičar financijske kompanije “BKS Premjer”.

“Rast bruto domaćeg proizvoda u prvom polugodištu 2019. godine iznosio je samo 0,7 %”, tvrdu. “To je dovelo do jedinstvene situacije koja ukazuje na visoku solventnost ruskih obveznica, ali ujedno i na manju privlačnost za investiranje u Rusiji. Investitori žele vidjeti gospodarski razvoj, a njega nema”.

S druge strane, takva ekonomska štednja je mogla biti iznuđeno rješenje, smatra Anton Bikov, stariji analitičar Centra za analitiku i financijske tehnologije.

“Takva politika je natjerala vlasti da reduciraju socijalna davanja i povećaju poreze, što ne ide u prilog popularnosti sadašnje vlasti”, kaže. “Što je moglo potaknuti vladu da provodi ovakvu politiku? Vjerojatno se u budućnosti očekuje smanjenje državnih prihoda zbog sve sporijeg tempa rasta svjetske ekonomije i to u situaciji kada je pristup Rusije zapadnom investicijskom tržištu zatvoren”.

(dnevno.hr)

Mađarski se premijer nalazi na udaru EU zbog poteza u medijima i pravosuđu, no njegovi birači i poklonici ističu da je u svojih devet godina na vlasti ostvario brojne pomake u najvažnijem području

Mađarski premijer Viktor Orbán postao je pravi heroj europskih kršćana otkako je preuzeo vlast 2010. godine.

Iako mu kritičari često spočitavaju miniranje nezavisnosti pravosuđa i medija, on se sam hvali sjajnim demografskim pokazateljima.

Tako Orbánova vlada govori: otkako smo došli na vlast prije devet godina broj sklopljenih brakova povećao se 43 posto, a kad su socijalisti bili na vlasti (2002.-2010.), broj je pao 23 posto.

“Oni bez djece nisu normalni”

Usto, raste i broj rođenih. Stopa fertiliteta porasla je 20 posto, i danas žena prosječno rađa 1,49 djece, dok je 2010. ta stopa iznosila 1,25.

Iako mađarske vlasti imaju cilj postići stopu od 2,1 jer se pri toj brojci stanovništvo ne bi smanjivalo, a pad broja državljana fenomen je usporediv s većinom zemalja razvijenog svijeta, vlada smatra da je trend ipak dobar. Stopa fertiliteta na najvišim je razinama u posljednja dva desetljeća.

Smanjuje se i broj pobačaja, čak trećina manje žena koristi taj zahvat u odnosu na razdoblje prije devet godina, kada je zemlja imala drugu vladu.

Mađarska se može pohvaliti još jednim dostignućem koje će povećati njezin rejting kod onih koji vjeruju da je posao vlade da čuva tradicionalnost društva: od 2010. čak 29 posto manje vjenčanih parova se razvodi.

Neke europske vlade svoje demografske probleme žele riješiti imigracijom, a poznato je koliko se mađarska vlada protivi širokom otvaranju vrata svoje zemlje.

Zbog toga je vlada osmislila brojne demografske politike koje žele potaknuti obitelji da imaju djecu. Kako je mađarska vlada svjesna da sve to nije dovoljno, u veljači je osmislila najambiciozniji plan dosad. Ženama sa četvero ili više djece omogućuje se neplaćanje poreza na dohodak do kraja života.

Mlađim pak ženama u prvom braku dodjeljuju se subvencionirani krediti za kupnju stana i automobila, a uvjeti se poboljšavaju sa svakim novim djetetom. Uz to je bakama i djedovima dopušteno da izostaju s posla kako bi pomogli u odgoju djece.

Do kraja kolovoza već se 23 tisuće bračnih parova prijavilo za subvencionirane kredite, a deset tisuća njih za zajmove za automobile. Neki naglasci mađarske vlade pak doživljavaju kritike – na nedavnoj je demografskoj konferenciji u Budimpešti predsjednik parlamenta Laszlo Kover rekao da ljudi koji nemaju djece “nisu normalni” te da je “imanje djece javna, a ne privatna stvar”.

Zdrava ekonomska slika

Na mađarski demografski uspjeh utjecali su i dobri ekonomski pokazatelji mađarske vlade u posljednjih devet godina: nezaposlenost je vrlo niska, 3,4 posto, a Europska komisija očekuje da će BDP ove godine rasti visokih 4,4 posto.

Od dolaska na vlast Orbán je smanjio javni dug s 80 na 67 posto BDP-a. U istom razdoblju hrvatski je dug porastao s 57 na 75 posto.

U Hrvatskoj je nezaposlenost tri postotna poena viša nego u Mađarskoj, a rast je oko jedan i pol postotni bod manji.

(vecernji.hr)

Stvari će i dalje ići od lošijeg prema još lošijem za američke poljoprivrednike, a to će uzeti veliki danak američkoj ekonomiji u cjelini

Kina će uskoro prijeći na rusko tržište kako bi zamijenila američke proizvode uslijed tekućeg trgovinskog rata s Washingtonom, najavio je ruski ministar razvoja ekonomije Maksim Oreshkin.

Peking smatra Moskvu pouzdanim partnerom, navodi ministar Oreshkinu, a obujam trgovinske razmjene dviju zemalja raste iznad prošlogodišnjih rekordnih 108 milijardi američkih dolara.

Dok su Peking i Washington upleteni u suvremeni trgovinski rat, kinesko-ruski odnosi prolaze kroz “renesansu”, a to bi moglo još više potaknuti bilateralnu trgovinu.

“Ono što su je Kina kupovala od SAD-a, sada aktivno razgovaramo o poljoprivredi i drugim sektorima s našim kineskim partnerima kako bi sve prebacili na rusko tržište” – rekao je Oreškin kako navodi RIA Novosti.

Nakon što su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa okončale potresno primirje između dviju strana, kineska je vlada početkom ovog tjedna naredila zaustavljanje kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda.

Ovakav potez mnogi smatraju bolnim udarcem za Trumpa, jer su se njegovi ključni birači, poljoprivrednici, već borili da smanje cijene i prodaju usjeva.

Kinesko ministarstvo trgovine u srpnju je priopćilo kako je u pregovorima s ruskim kolegama za jačanje bilateralne trgovine, posebno kroz povećanje uvoza ruske soje i ostalih poljoprivrednih proizvoda dok Peking pokušava diverzificirati uvoz što dalje od SAD-a.

Kasnija odluka Pekinga bila je kupovina soje iz svih ruskih regija.

U 2018. trgovinski promet između Rusije i Kine uživao je povijesni rast od gotovo 25 posto, dosegnuvši 108 milijardi dolara.

Sada dvije zemlje imaju još ambicioznije planove za udvostručenje trgovinskog prometa u narednih nekoliko godina.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Znanstvenici predviđaju da će svjetska populacija prestati rasti i to će se dogoditi ubrzo

Kroz povijest broj stanovnika na Zemlji neprekidno je rastao, ali je to išlo jako sporo. Procjenjuje se da je prije 12.000 godina na Zemlji živjelo oko 4.000.000 ljudi. Planetwide piše da je u idućih 10.000 godina populacija narasla na 190.000.000 ljudi, a još 1800. godine ta brojka nije prelazila milijardu.

Od tada uspon – omogućen napretkom medicine, zdravstvene zaštite i proizvodnje hrane – bio je zapanjujuć. Do 1900. bilo je 1,65 milijardi ljudi; do 2000. bilo ih je više od 6 milijardi. Samo dva desetljeća kasnije, globalno stanovništvo broji 7,7 milijardi.

Ali uskoro – ili barem, uskoro u kontekstu ljudske povijesti – broj ljudi na Zemlji prestat će rasti. Na temelju najnovijih podataka Ujedinjenih naroda,, demografska pretpostavka kada će se to dogoditi je oko 2100. Do tada se predviđa da će se globalno stanovništvo popeti na samo 11 milijardi.

Čovječanstvo je već iskusilo pad stanovništva – smatra se da je velika kuga ubila oko 200 milijuna ljudi – ali ovaj put će biti drugačije.

“U prošlosti, kada je svjetska populacija doživjela pad,” kaže Tom Vogl, sa sveučilišta u San Diegu, “bilo je to zato što je mnogo ljudi umrlo.” U međuvremenu će taj prijelaz biti rezultat manjeg broja novorođene djece – kao rezultat porasta prihoda i razine obrazovanja. To posebno vrijedi za žene, i posebno u manje imućnim zemljama.

Prognoziranje je uvijek nezahvalno, ali Vogl je rekao da su projekcije stanovništva obično “manje nesigurne” od ostalih socijalnih i ekonomskih projekcija. To je zato što istraživači već otprilike znaju koliko je ljudi sada, kao i koliko su svi stari, pa mogu sa sigurnošću nagađati koliko će ljudi biti u plodnoj dobi u narednih nekoliko desetljeća – što znači da mogu onda pogoditi i koliko će djece imati ti ljudi, piše portal Atlantic.

Čak i ako se buduća stopa plodnosti malo odmakne od očekivanja, rekao je Vogl, to neće “promijeniti činjenicu da će svjetsko stanovništvo negdje u sljedećih 100 godina doći do vrhunca.”

Budući da se neke odrednice onoga što će stanovništvo biti 80 godina od danas, neće mijenjati, danas je moguće predvidjeti široke demografske pomake.

“Do trenutka kad se svjetska populacija stabilizira, Afrika će postati najveća svjetska regija po broju stanovnika, a islam će postati najveća svjetska religija”, rekao je Vogl.

I presudno, ljudsko će stanovništvo u cjelini ostarjeti. Podaci UN-a sugeriraju da će se tijekom osam desetljeća od 2020. do 2100. godine broj osoba starih 80 i više godina povećati sa 146 milijuna na 881 milijun; otprilike u istom tom razdoblju, srednja dob ljudi će se povećati sa 31 na 42 milijuna.

Kada stanovništvo jedne zemlje ostari poput ovog, “to obično predstavlja velike probleme politici zemlje”, rekao je Vogl. U ovom scenariju, radni ljudi moraju podržavati sve veći broj umirovljenika, kako na razini društva, što se tiče financiranja nacionalnih programa naknada za mirovine, tako i na razini kućanstva, gdje bi ostarjeli rođaci mogli trebati skrb članova obitelji. Japan se često navodi primjer zemlje koja se trenutno suočava s tim problemima zbog niskih stopa plodnosti i dugog životnog vijeka.

“Kada se to dogodi na globalnoj razini, to znači da će se ta mirovinska kriza dogoditi u mnogim zemljama samostalno, u različitim dijelovima svijeta, na tom globalnom putu”, rekao je Vogl.

Kako se svaka država susreće s tim problemom, imigracija – dovođenje mlađih, spremnih za rad iz zemalja sa nižom koncentracijom starijih ljudi – mogla bi suzbiti dinamiku starenja. Ali današnja politika kaže da imigracija nije jednostavan proces. Manje kontroverzni načini za nadoknađivanje ovog problema uključuju rastuću ekonomiju jer će biti potrebno više novca i stvaranje više mogućnosti za žene na tržištu rada, što bi promijenilo omjer radnika i umirovljenika u državama.

Populacijski trendovi u ostatku stoljeća također će izmijeniti teksturu obiteljskog života. Kako se stopa plodnosti smanjuje u mnogim dijelovima svijeta, obitelji će se smanjivati. To znači da će djeca imati manje braće i sestara, a roditelji mogu uložiti više svojih resursa i pažnje u svako dijete, možda će platiti više da bi ih poslali u bolju školu, napominje Parfait Eloundou-Enyegue, profesor razvojne sociologije na Sveučilištu Cornell.

“Isto tako, kultura se kreće u smjeru u kojem obitelji postaju jezgrovitije, a ne šire”, dodaje. „Tako ste, na primjer, u Africi proširili obiteljske sustave u kojima bi ljudi živjeli s rođacima i srodnicima. U mnogim kućanstvima ta bi obiteljska struktura mogla početi ustupati mjesto manjim obiteljima.”

“Kako se obitelji smanjuju, moramo razmišljati o toj dimenziji ekonomskog blagostanja: kako upravljamo rizikom?”

Kad Eloundou-Enyegue razmišlja o nadolazećim demografskim pomacima, on se također pita kako će oni promijeniti svjetska kulturna središta.

“Budući da mladi oblikuju velik dio velikih segmenata kulture – recimo umjetničke kulture ili sportske kulture – bilo bi zanimljivo vidjeti gdje će većina mladih biti”, kaže on. Prema njegovim proračunima na temelju podataka UN-a, udio svih ljudi na Zemlji mlađih od 25 godina koji žive u Aziji smanjit će se s 56 na 37 posto između 2020. godine i 2100. U međuvremenu, udio Afrike u globalnoj populaciji mladih povećat će se s 25 na 48 posto. Omjer koji živi u ostatku svijeta neće se mnogo mijenjati.

Uslijed svega toga promijenit će se i sama planeta. “Napravili smo čitav niz štete okolišu”, rekao je Vogl o učincima naglog porasta globalnog stanovništva u 20. stoljeću. Na pitanje koliko je zabrinut za okoliš zbog daljnjeg rasta, rekao je: “Prilično me brine, uglavnom potpuna nesposobnost globalnog političkog aparata da se uhvati u koštac s tim problemom i pokuša pronaći rješenja.”

Nažalost, demografske promjene 21. stoljeća neće mnogo pomoći. Eloundou-Enyegue ističe da će problemi koji nastanu – bilo da se odnose na okoliš, promjenu obiteljske strukture ili bilo kojeg drugog problema – pogoditi različite zemlje i regije u različitim vremenima.

“Samo gledanje prosječne globalne slike je statističko pojednostavljenje, jer je svijet zaista jako raznolik u pogledu stope plodnosti kakve imamo sada”, rekao je.

A zato što će izravnanje stanovništva do oko 2100. godine postupno stizati po zemljama, a ne odjednom, “što može otežati jednoobraznu raspravu ili konsenzus o tome kakva je situacija i kako ju popraviti. Dogovor nikad zapravo nije bio jača strana ljudskog roda, ali zato imamo još 80 godina da se oko toga dogovorimo i za to pripremimo.”

(express.hr)

Uspješna nacija s populacijom od oko 1,37 milijardi ljudi, Indija je jedna od najvećih svjetskih gospodarstava

Ona želi postići ambiciozan cilj i postati ekonomija vrijedna 5 bilijuna dolara u narednih pet godina.

Evo nekoliko zanimljivih činjenica koje možda niste znali o ovoj iznenađujućoj državi.

# Indijska ekonomija gotovo je višestruko porastala za manje od 20 godina

Na prijelazu tisućljeća bruto domaći proizvod zemlje iznosio je oko 459 milijardi dolara, prema Svjetskoj banci.

Prošle je godine ostvario ekvivalent od 2.726 bilijuna dolara. To je šest puta više u vremenskom razdoblju manjem od dva desetljeća.

# Indija ima najbrže rastuće veliko gospodarstvo na svijetu

Očekuje se da će gospodarstvo južnoazijske zemlje rasti za 7,4 posto u fiskalnoj godini 2019. u usporedbi s projiciranim 6,3 postotnim rastom u Kini i svega 2,5 posto u Sjedinjenim Državama.

Ovaj impresivni rast je korak unazad od rasta od devet posto kojeg je indijska ekonomija uživala od 2003. do 2008. godine, prije nego što je rast zaustavila namjerno uzrokovana globalna financijska kriza.

# Indijski godišnji BDP nadmašio je Francusku u prošloj godini, a predviđa se da će uskoro nadmašiti Britaniju i Japan

Indijski bruto domaći proizvod (BDP) u iznosu od 2.726 bilijuna dolara bio je za samo par milijardi manji od francuskog BDP-a od 2.778 biliona dolara, kaže Svjetska banka.

Očekuje se da bi Indija koja je trenutno na sedmom mjestu najvećeg BDP-a na svijetu, do 2025. godine mogla dosegnuti 5,9 bilijuna dolara, prema svjetskoj konzultantskoj tvrtki IHS Markit.

Projicirala je da će Indija do kraja godine nadmašiti Ujedinjeno Kraljevstvo i postati jedna od najboljih svjetskih gospodarstava. Tada će zemlji biti potrebno samo šest godina da prestigne Japan kao treće najveće svjetsko gospodarstvo, navodi se u studiji.

# Poljoprivreda u Indiji čini 50 posto radnih mjesta

Najveći svjetski proizvođač mlijeka i drugi najveći proizvođač voća i povrća, Indija također ima uspješnu trgovinu morskom hranom.

Ukupno gledajući, poljoprivredna proizvodnja čini više od polovice svih radnih mjesta u zemlji.

# Izvoz goriva je glavni indijski izvoz, kojeg čini 15 posto ukupnog izvoza ove zemlje

Ukupan izvoz indijskih naftnih derivata čini više od deset posto bruto vrijednosti izvoza.

Država ostvaruje najviše prihoda od izvoza svojih mineralnih goriva, uglavnom benzina, dizela, nafte, loživog ulja i maziva.

U 2018. godini izvezeno je naftnih derivata u vrijednosti od oko 48,3 milijarde dolara, a velik dio je bio rafiniran.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Dokument su ranije u lipnju potpisali ruski ministar financija Anton Siluanov i čelnik Narodne banke Kine Yi Gang, prenosi dnevnik Izvestia.

Moskva i Peking trenutno razvijaju nove mehanizme prekograničnih plaćanja između ruskih i kineskih tvrtki, piše list, pozivajući se na pismo zamjenika ministra financija Sergeja Storchaka Anatoliju Aksakovu, čelniku Odbora za financijsko tržište Državne dume (donji dom) ruskog parlamenta.

Dvije strane mogu riješiti pitanja plaćanja između svojih domaćih valute u tradicionalnom SWIFT sustavu, ruskom Sustavu za prijenos financijskih poruka (SPFS) i Kineskom prekograničnom sustavu međubankarskih plaćanja (CIPS).

Dvije zemlje morat će razviti financijske instrumente valuta rublje i juana kako bi potaknuli trgovinu među zemljama u tim valutama i ublažili rizike od fluktuacija tečaja, kaže Aksakov.

On je dodao da u narednim godinama, udio trgovine u nacionalnim valutama između Rusije i Kine mogao bi se povećati pet puta – sa 10 na 50 posto.

Mehanizam plaćanja u nacionalnim valutama treba biti razvijen do sljedeće godine.

Isprva će na njega preći velike tvrtke s državnom potporom iz sektora kao što su energetika i poljoprivreda.

Trgovina između juana i rublje također će se vršiti na postojećim ugovorima koji predviđaju trgovinu u dolarima.

Kina je najveći trgovinski partner Rusije, a bilateralna trgovina premašuje 107 milijardi dolara.

Dvije strane također planiraju udvostručiti sadašnji obujam trgovine u sljedećih nekoliko godina.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kako automatizacija prodire sve dublje u našu svakodnevicu, porast broja robota mogao bi izbrisati 20 milijuna proizvodnih radnih mjesta do 2030. godine

A uskoro će roboti uzdrmati i uslužni sektor. Ovo predviđanje proizlazi iz nove studije, koju je danas objavio Oxford Economics, neovisne istraživačke kompanije iz Velike Britanije, piše Financial Post.

„Inovacije na polju umjetne inteligencije, strojnog učenja i računalne snage sugeriraju značajno ubrzavanje u usvajanju robota u uslužnim djelatnostima“, piše u studiji koja je objavljena u srijedu.

Studija je analizirala sedam naprednih gospodarstava svijeta: SAD, Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku, Švedsku, Južnu Koreju, Japan i Australiju.

„Ove zemlje odabrane su na temelju kvalitete dostupnih podataka, te zbog toga što su reprezentativne za globalnu ekonomiju. Možemo pretpostaviti da će veliki gradovi biti pod manjim utjecajem nego ruralna gospodarstva orijentirana na proizvodnju“, rekao je Edward Cone iz Oxford Economicsa, jedan od urednika studije.

Od 2000. godine već je izgubljeno 1,7 milijuna radnih mjesta

Od 2000. godine oko 1,7 milijuna radnih mjesta širom svijeta već je izgubljeno zbog robota. Svaki novi robot zamjenjuje otprilike 1,6 radnika u proizvodnji, što bi moglo dovesti do toga da globalna proizvodna radna snaga do 2030. godine bude 8,5 posto manja nego što danas.

„Da, radnike u Amazonovim skladištima vjerojatno će u sljedeće dvije do tri godine zamijeniti roboti, ali ne očekujem da će ljudi biti zamijenjeni robotima za rad koji se odvija u nestrukturiranim uvjetima još 20 do 30 godina. Potrebna su još neka nova postignuća“, kaže Kai-fu Lee, poduzetnik i bivši viši direktor u Googleu i Microsoftu.

Jedna stvar za koju Cone kaže kako u studiji ne postoji je odgovor na pitanje što treba učiniti u vezi s promjenom paradigme u stvaranju radnih mjesta, a što se ne čini ograničenim samo na proizvodnju.

„Ključni moment ove priče su implikacije na stvarnost. Zastrašujuće je da će roboti istisnuti radnike, koji će onda krenuti u druge sektore. Ali roboti će potom doći i u te sektore. Roboti nas preuzimaju. Možemo se iz proizvodnje premjestiti u gradnju ili transport, ali roboti će ugroziti i ta radna mjesta“, kaže Cone.

Čeka nas bolja zdravstvena skrb

Međutim, roboti mogu i poboljšati neke sektore, poput zdravstvene skrbi, u kojem strojevi mogu raditi zajedno s ljudima, umjesto da ih zamjenjuju.

Ova studija povezana je s nedavnom studijom CitiGroupa pod nazivom „Technology at Work v4.0“, koja ukazuje da će otprilike 47 posto svih radnih mjesta u SAD-u biti ugroženo automatizacijom i umjetnom inteligencijom.

CitiGroup je također otkrio da korištenje robotike povećava efikasnost u nizu industrija. U bankovnom sektoru, virtualni financijski savjetnici su 80 posto isplativiji od ljudi i svakog dana mogu odgovoriti na 1,5 do dva milijuna upita klijenata.

Postoje i neki pozitivni rezultati. U proizvodnom sektoru jedan posto više robota po radniku rezultiralo je porastom produktivnosti radnika od 0,1 posto, zato što su radnici imali više vremena za ostale zadatke.

Cone naglašava da ovo istiskivanje radnika nije sasvim jedinstveno u ljudskoj povijesti.

„Tehnologija je utjecala na radna mjesta još od pojave prvih alata. Krajem 19. stoljeća polovina radne snage bila je zaposlena u poljoprivredi, a danas ih je u tom sektoru manje od pet posto. Povijesno gledano, automatizacija donosi nova radna mjesta i cijele nove industrije“, objasnio je Cone.

To također znači da bi porast broja robota od 30 posto do 2030. donio porast od otprilike 4,9 bilijuna dolara u globalnom BDP-u, što je jednako današnjem BDP-u Njemačke. Uspon robota dodatno će konsolidirati i poziciju Kine kao središta svjetske proizvodnje. Trenutačno, svaki treći robot radi u Kini. Do 2030. godine bit će ih 14 milijuna.

(index.hr)

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako američki napori da gurnu kineski tehnološki div Huawei s globalnog tržišta mogu biti znak da dolazi novi svjetski tehnološki rat

„Uzmimo, primjerice, situaciju oko tvrtke Huawei. Ne postoje pokušaji da se to ublaži, već da se ova tvrtka bezobzirno prisili da se izgura s globalnog tržišta” – rekao je Putin publici na Međunarodnom gospodarskom forumu u petak u Sankt Peterburgu.

“U nekim se krugovima čak naziva i prvim tehnološkim ratom u nadolazećoj digitalnoj eri.”

Washington već dugo kritizira Huawei i još jednu kinesku tehnološku tvrtku, ZTE, zbog navodnih veza s kineskom vladom.

U svibnju, kada je eskalirao trgovinski rat između Washingtona i Pekinga, Trumpova administracija stavila je na crnu listu kompaniju Huawei navodeći kao razlog zabrinutost za nacionalnu sigurnost.

Putin je dodao da pokušaji monopolizacije novog tehnološkog vala u nekim zemljama ometaju rješavanje problema globalne nejednakosti i mogu dovesti do destabilizacije.

Unatoč Huaweijevim ponovljenim poricanjima optužbi koje dolaze od strane Washingtona, vodeće svjetske tehnološke tvrtke poput Googlea, Intela i Qualcomma počele su rezati svoje veze sa kineskom tvrtkom kako bi se uskladile s američkim sankcijama Huaweiu.

Huawei je već u američkom sudu podnio zahtjev za ukidanje zabrane njihovih proizvoda, navodeći kako je cilj bio “kršenje propisanog postupka”.

Križarski rat Washingtona protiv kineske tvrtke dolazi nakon što su se dvije najveće svjetske ekonomije uplele u uzavreli trgovinski rat, što je rezultiralo tarifama za uvoz u milijardama dolara.

Posljednji potez SAD-a povećao je tarife na 25 posto na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara, a Kina se uzvratila sa tarifama od 25 posto na 5.000 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Pooštravanje zapadnih ekonomskih sankcija i tržišnog pritiska nije spriječilo rusko gospodarstvo da dosegne rekordan rast prošle godine, prema izvješću Svjetske banke o globalnim gospodarskim izgledima

U 2018. godini u Rusiji je zabilježen najveći rast u proteklih šest godina od 2,3 posto, navodi Svjetska banka u svojoj publikaciji iz lipnja 2019. pod nazivom “Svjetski ekonomski izgledi – rast napetosti, pad investicija” , objavljeno u utorak.

Rast je potaknut rastom cijena nafte i povećanim prihodima od neto izvoza.

Neki jednokratni čimbenici također su podržali rusko gospodarstvo, kao što su građevinski projekti vezani uz energiju i domaćinstvo Svjetskog kupa, navodi se u izvješću.

Međutim, analitičari su smanjili prognozu za ruski BDP za 2019. godinu na 1,2 posto zbog smanjenja proizvodnje nafte, dijelom zbog smanjenja proizvodnje OPEC-a čiji je cilj jačanje naftnog tržišta.

Snažnija monetarna politika i povećanje PDV-a na početku godine također su usporili rast zemlje, vjeruje Svjetska banka.

Prognoza za 2020. i 2021. je pozitivnija, a Svjetska banka očekuje da će ruski BDP dosegnuti 1,8 posto i ostati na toj razini 2021. godine.

U međuvremenu, rast među razvijenim gospodarstvima trebao bi se usporiti 2019. godine, dok će globalni gospodarski rast pasti na 2,6 posto, što je 0,3 boda ispod prethodnih prognoza Svjetske banke.

Na primjer, očekuje se da će gospodarski rast SAD-a ove godine iznositi 2,5 posto, ali se može usporiti na 1,7 i 1,5 posto u 2020. i 2021. godini.

“Trenutni ekonomski zamah i dalje je slab, dok povišene razine duga i smanjeni rast investicija u gospodarstvima u razvoju usporavaju te zemlje u postizanju svojih potencijala”, izjavio je predsjednik Svjetske banke David Malpass.

Pozvao je zemlje na značajne strukturne reforme koje poboljšavaju poslovnu klimu i privlače investicije.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kina je uspjela nadmašiti SAD i Veliku Britaniju u njemačkom poretku najpouzdanijih svjetskih trgovinskih partnera, potvrdila je najnovija anketa provedena u 2.000 njemačkih tvrtki od strane banke Commerzbank sa sjedištem u Frankfurtu

Na čelu liste se našla Njemačke i Francuske, dok se Kina našla na trećem mjestu u ovoj opširnoj procjeni, koja se usredotočila na političke i ekonomske uvjete koji utječu na međunarodnu trgovinu.

SAD, koji je na četvrtom mjestu, navodno je daleko iza azijskog suparnika u tekućem trgovinskom sporu na kojeg je ogorčena.

Rezultati istraživanja – objavljeni u srijedu – pokazuju da Ameriku slijedi Italija, Rusija, Velika Britanija, Brazil i Turska kada je riječ o prekograničnoj trgovini.

Vjerodostojnost trgovinske razmjene SAD-a navodno je narušena stajalištem usvojenim u Bijeloj kući otkako je Donald Trump postao predsjednik. Većina trgovinskih partnera Amerike smatra da je njezina politika trgovanja manifestacija protekcionizma.

Gotovo 70 posto njemačkih korporacija sa fizičkom prisutnošću u SAD-u i 64 posto izvoznika u zemlju izrazilo je duboku zabrinutost da će vanjska i trgovinska politika Washingtona negativno utjecati na poslovanje.

Otkako je preuzeo dužnost 2017. godine, predsjednik Trump, čiji je glavni izborni zadatak bio da ponovno “napraviti Ameriku velikom”, prekršio je širok raspon međunarodnih trgovinskih sporazuma u kojima su sudjelovale SAD.

To uključuje Trans-pacifičko partnerstvo (TPP), Transatlantsku trgovinu i Partnerstvo za ulaganja (TTIP) i dugogodišnji trilateralni Sporazum o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi (NAFTA).

Štoviše, Trumpova administracija je uvela je carine na čelik i aluminij na uvoz iz velikog broja zemalja, uključujući Kanadu, Meksiko, Europsku uniju, Kinu, Rusiju, Indiju, Japan i Tursku.

Osim toga, Bijela kuća je pokrenula žestoki trgovinski rat protiv Kine, optužujući Peking za nepoštene trgovačke radnje i krađu intelektualnog vlasništva.

Kada je riječ o Britaniji, ključni čimbenik za njezin pad trgovinske vjerodostojnosti je potencijalni izlazak zemlje iz Europske unije. Neizvjesnost Brexita izazvala je strah među međunarodnim partnerima zemlje o mogućem utjecaju na njihovo poslovanje, a Njemačka nije iznimka.

Više od 80 posto anketiranih tvrtki s podružnicom ili uredom u Velikoj Britaniji, i 60 posto izvoznika u ovu zemlju, strahuju da bi Brexit naškodio njihovim interesima.

Među 115 njemačkih tvrtki koje razmišljaju o preseljenju svojih proizvodnih pogona u inozemstvo, 31 posto navodno gleda na odlazak u Kinu, u usporedbi sa 11 posto koje planiraju preseljenje u zemlje jugoistočne Azije, i 9 posto u SAD.

Novi-Svjetski-Poredak.com