Iskustvo Argentine s GM usjevima – Povodom petnaeste godišnjice dozvole sjetve RR soje

Argentinska vlada, u želji da izvuće zemlju iz duboke ekonomske recesije, 1990. restrukturira svoju privredu na genetički modificiranoj (GM) soji, namijenjenoj izvozu. Jedini znanstveni oslonac u prilog takvoj odluci bili su znanstveni (reklamni) podaci vlasnika GM soje – korporacije Monsanto.

Ekonomske i socijalne posljedice

Danas, 15 godina nakon početka sjetve GM soje, preko 56% (oko 18.65 milijuna hektara) argentinskih oranica zasijano je GM RoundupReady (RR) sojom – tolerantnom na Monsantov totalni herbicid Roundup. Između 1997. i 2008. izvoz soje iz Argentine povećao se s 3.2 na 16.3 bilijuna US$. Zahvaljujući velikim poljoprivrednim poduzetnicima i transnacionalnim korporacijama, taj je proizvodni model prihvaćen kao veliki ekonomski uspjeh. Istovremeno, 200 tisuća malih poljoprivrednika iseljeno je sa njihove zemlje – u pitanju je oko 8 milijuna hektara.

EU uvozi godišnje oko 38 miliuna tona RR-soje bez uvoznih carina. Zbog otpora Europljana prema RR-soji, ova jeftina soja završava kao stočna hrana na velikim industrijskim farmama, a rezultat je niska cijena mesa, jaja i mlijeka, kojoj mali farmer EU ne može konkurirati.

Svoj uspijeh na tržištu Monsanto može zahvaliti lobiranju u US kongresu. Potporu Monsantu dali su Tom Vilsack, tajnik ministarstva poljoprivrede (USDA); Michael Taylor, povjerenik Administracije za hranu i lijekove (FDA), a prije službenik Monsanta; Sharon Long, savjetnica za znanost tijekom izborne kampanje predsjednika Obame, a prije član vijeća direktora Monsanta; te Bill i Melinda Gates Foundacija vlasnici 500 tisuća dionica Monsanta. Cilj ove potpore bio je pomoći Monsantu da, putem patentom zaštičenog, skupog GM sjemena i skupog herbicida, monopolizira svjetsku opskrbu hranom.

Otrovnost Roundup herbicida

Roundup je smjesa aktivne tvari glifosata, te aditiva AMPA, POEA i drugih, koji su poslovna tajna proizvođača. U prometu su četiri različite formulacije:

1. Roundup Express, 7.2 g/l (R 7.2)
2. Roundup Bioforce, 360 g/l (R360)
3. Roundup Grand Travaux, 400 g/l (R400)
4. Roundup Grand Travaux Plus, 450 g/l (R450)

Sve četiri formulacije testirane su u laboratoriju na tri kulture humanih stanica – 24 sata nakon tretiranja s Roundup-om (koncentracija mnogo puta manja od one koja se preporuča u poljoprivredi) sve su stanice uginule.

Zanimljivo je da otrovnost Roundup formulacija nije proporcionalna koncentraciji glifosata. Otrovnost R450 je manja od otrovnosti R400, a aditivi AMPA i POEA su otrovniji od čistog glifosata. Aditivi djeluju kao sinergisti i uvećavaju otrovnost glifosata. Dakle, otrovnost glifosata se povećava s koncentracijom, vremenom i prisustvom aditiva.

Učinak Roundupa na zdravlje

Polja RR-soje svake se godine prskaju s 200-300 miliuna litara herbicida, uglavnom Roundupa i Atrazina. Ovi herbicidi imaju negativan učinak na okoliš i zdravlje 120 milijuna ljudi. Time je Argentina postala gigantski pokus u uzgoju GM soje, tolerantne na Monsantov otrovni herbicid Roundup.

U regijama uzgoja RR-soje, već nakon nekoliko godina liječnici registriraju ozbiljne zdravstvene poremećaje uzrokovane prskanjem. Jedan od prvih, dr. Darío Gianfelici navodi dvije razine toksičnih učinaka: 1. Akutni učinak: povraćanje, proljev, poremetnje vida i disanja, svrbež kože. 2. Kronični učinci uočljivi nakon dužeg vremena kao posljedice 6-8 puta većeg oštećenja DNA u ljudi koji su živjeli blizu polja soje: neplodnost, pobačaji, poremetnje u novorođenčadi, umanjena veličina glave, genetske promjene centralnog nervnog sustava, uvećana smrtnost stanica koje sudjeluju u formiranju skeleta, oštećenja očiju, nerazvijeni bubrezi. Glifosat se ne razgrađuje, već se nakuplja u stanicama. Izvješća za 10 godina iznose: do pet puta uvećana učestalosti mana kod novorođenčadi. Učestalost pobačaja stalno raste, pa ima žena koje su imale i do pet uzastopnih pobačaja.

U zrnu soje za prehranu nalazi se do 17 mg/kg rezidua glifosata, a pokusi su pokazali degenerativne promjene u embrija pileta i žabe tretiranih s 2.03 mg/kg glifosata. To je gotovo deset puta manje od maksimalnih doza dozvoljenih pri uvozu soje u EU (20 mg/kg). Napomena: EU je na početku uvoza soje iz Argentine morala povećati postojeće maksimalne dozvoljene doze rezidua glifosata za 200 puta. Najveća ironija je da argentinski narod stradava zbog proizvoda (RR-soje) namijenjenog Europi i Japanu, koju ni europski niti japanski potrošaći ne žele.

Učinak glifosata na okoliš

Velika je lista recenziranih radova o štetnom učinku glifosata na zdravlje i okoliš. Dio tih studija je sakupljeno u izvješću devet znanstvenika “GM Soy: Sustainable? Responsible”. Glifosati se akumuliraju u vodama i tlu, te tu ostaju godinama. Istovremeno Monsanto širi neistinite tvrdnje o biorazgradivosti glifosata u tlu, za što mu je u dva navrata i suđeno. Znanost zbori jasno – Velika je lista recenziranih radova o štetnom učinku glifosata na zdravlje i okoliš. Dio tih studija je sakupljeno u izvješću devet znanstvenika “GM Soy: Sustainable? Responsible” Glifosati se akumuliraju u vodama i tlu, te tu ostaju godinama. Istovremeno Monsanto širi neistinite tvrdnje o biorazgradivosti glifosata u tlu, za što mu je u dva navrata i suđeno

Kako bi se osigurale nove proizvodne površine, masovno se sijeku šume. Na starim i novim površinama RR-soja se više godina uzastopno sije kao monokultura, stvarajući tako dodatne ekološke probleme i smanjenje biološke različitosti.

Uočeno je da prskanje glifosatom povećava intenzitet napada biljnih bolesti. Identificirano je preko 40 novih biljnih bolesti. Sojina hrđa (Phakopsora pachyrhizi i Phakopsora meibomiae) je novo gljivično oboljenje soje u Argentini. Istovremeno već poznate gljivične bolesti Fusarium sp., Phythium sp., Rhizoctonia sp. i Phytophtora sp. postaju još opasnije, pa je neophodna dodatna kemijska zaštita. Urodi transgene RR-soje su u prosjeku 2.3 – 2.6 t/ha, ili preko 10 posto manji od uroda u konvencionalne soje.

Razlike u rodnosti na štetu RR-soje još su veće u sušnim godinama, iako se RR soja reklamira kao otpornija na sušu od konvencionalne. Nove bolesti nazvane skupnim imenom “Mad soy diseases” prave velike poteškoće farmerima Argentine i Brazila, gdje umanjuju urode soje i do 40 posto. Biljna hraniva iz tla postaju teže dostupna GM biljci, jer glifosat je jak helator – on imobilizira za biljku važna mikrohranjiva, koja postaju biljci nedostupna. U zrnu RR soje je 50-70 posto manji sadržaj mikrohranjiva poput magnezija, željeza, mangana i cinka, što umanjuje i njenu hranidbenu vrijednost. Nadalje, glifosati umanjuju nodulaciju i sposobnost fiksira zračnog dušik.

Pojava korova otpornih na herbicid Roundup

Uzastopno tretiranje istim herbicidom (glifosat) dovelo je do stvaranja otpornih korova. Broj otpornih korova u stalnom je porastu, pa je danas već poznata 21 otporna korovska vrsta, među kojima su najopasnije Amaranthus tuberculatus i Amaranthus palmeri. Neki od novih otpornih korova trebaju 8-10 puta veće doze glifosata, što još više uvećava rezidue u zrnu. Štete za okoliš – Kako bi se osigurale nove proizvodne površine, masovno se sijeku šume. Na starim i novim površinama RR-soja se više godina uzastopno sije kao monokultura, stvarajući tako dodatne ekološke probleme i smanjenje biološke različitosti.

Kako bi doskočila ovom problemu, Argentina je za 2012. vegetacijsku sezonu dozvolila sjetvu GM soje drugog proizvođača – Bayer AG s LibertyLink tehnologijom i GM sojom otpornom na drugi herbicid (glufosinat-amonium). Izazov budućnosti je multipla otpornost korova na različite herbicide, koja će se sigurno javiti u neko dogledno vrijeme.

Porast proizvodnje konvencionalne soje

Stanovnici Argentine ujedinjeni u pokret ‘Paren de Fumigar’ (Stop prskanju) zahtijevaju od nacionalne vlade zabranu prskanja iz aviona i ograniči prskanje s tla. Traže hitnu primjenu principa predostrožnosti koji je propisan i argentinskim zakonom.

Zbog odbijanja Europljana i Japanaca da konzumiraju hranu od GM soje, te meso, mlijeko i jaja od životinja hranjenih GM sojom, počelo se razvijati tržište konvencionalnih sorata soje. Za konvencionalnu soju neki silosi nude i do 1 US$/bušel veću otkupnu cijenu za izvoz.

Pritom su se na američkim univerzitetima pojavile, kreirane nove, rodnije sorte konvencionalne soje, koje farmerima osiguravaju veću dobit:

1. Sjeme konvencionalne soje je upola jeftinije (18 US$/vreća nasuprot 40 US$/vreća u RR soje)

2. Farmer može slijedeće godine sijati vlastito (farmersko) sjeme, dok je RR sjeme zaštićeno patentom i mora se svake godine nanovo kupovati.

3. Otporni korovi traže povećane doze tretiranja, a cijena Roundup herbicida u poslijednje je vrijeme više nego udvostručena, pa je zaštita konvencionalne soje od korova drugim, manje otrovnim herbicidima mnogo jeftinija.

4. Konvencionalna soja daje preko 10 posto veće urode, uz manja ulaganja.

5. Silosi daju premiju od 1.25 $/bušel za konvencionalnu (ne GM) soju, što sve skupa osigurava veći profit. Kao rezultat ovih činjenica, udio konvencionalne (ne GM) soje u sjetvi od 2009. počeo se uvećavati (9 posto pod sojom zasijanih površina).

Zaključak

Znanstvenici su utvrdili da je pato-fiziološki profil svakog GM usjeva jedinstven, te je potrebno za svaki od njih zasebno utvrditi sigurnost. Uočeni su negativni učinci na funkciju bubrega, jetara i drugih organa u štakora samo 90 dana hranjenih GM sojom. Danas nedostaju hranidbeni pokusi na životinjama za dulje vremensko razdoblje. Međutim Argentina je postala veliki laboratorij dugotrajnog (15 godina) pokusa uporabe glifosata prskanjem iz aviona, a dobiveni rezultati su zastrašujući za ljudsko zdravlje.

Osim utjecaja na zdravlje, RR-soja ima ogroman negativni učinak na okoliš i društvo, učinak koji ne može nadoknaditi ekonomski uspjeh, bez obzira na njegovu veličinu. Osim profita koji ostvaruju multinacionalne korporacije, sve druge činjenice (manja rodnost, manja hranjiva vrijednost, manja dohodovnost, teža prodaja) ne idu u prilog GM soji, pa je njena sjetva u budućnosti upitna.

Kakvi su rezultati nakon 10 godina uzgoja GM pamuka u Indiji

Komentar na izvješća o katastrofalnim rezultatima 15-godišnjeg uzgoja GMO soje u Argentini, a ovoga puta povod komentaru je izvješće Koalicije za GM slobodnu Indiju (travanj 2012.) o 10 godina uzgoja GM pamuka u Indiji.

I Argentina i Indija stravični su primjeri stradanja izazvanih sjetvom GM usjeva. Kako se radi o višegodišnjim razdobljima i o velikim površinama uzgoja svakako su vjerodostojni. Iz njih bi trebali naučiti kako se zaštititi od agresivnih korporacija i eventualno od domaćih korumpiranih političara i znanstvenika. Zašto spominjem domaće korumpirane političare i znanstvenike?

GM pamuk – Dok Monsanto i njegov predstavnik u Indiji Mahyco-Monsanto Biotech Ltd. uporno tvrde da je GM pamuk Bollgard povećao dohodak indijskog farmera, Advertising Standards Council of India proziva ih zbog neistinog reklamiranjaZato jer je korporacijama poput Monsanta korupcija osnovna metoda djelovanja pri osvajanju novih zemalja.

No pogledajmo što se događalo u Indiji. Dok Monsanto i njegov predstavnik u Indiji Mahyco-Monsanto Biotech Ltd. uporno tvrde da je GM pamuk Bollgard povećao dohodak indijskog farmera, Advertising Standards Council of India proziva ih zbog neistinog reklamiranja.

Stvarna istina, prema izvješću Koalicije za GM slobodnu Indiju mnogo je gora. Dvije trećine površina pod GM pamukom, zbog suše u 2011, imali se do 50% umanjen urod. Farmeri koji su podigli kredite za GM sjeme i mineralna gnojiva sada nemaju odakle vratiti kredit. Posljedica su masovna samoubojstva farmera dužnika. Samo u državi Maharashtra u 2010. samoubistvo je izvršio 3141 farmer, a stanje u 2011. (brojke još nepoznate) biti će vjerojatno i gore.

Kako je počelo?

Komercijalna sjetva prvog GM usjeva BT-pamuka u Indiji dozvoljena je 2002. u šest država koje obuhvaćaju regiju klimatski povoljnu za kultivaciju pamuka. Prva sorta GM pamuka bila je Bollgard-I, firme Mahyco-Monsanto Biotech Ltd. Taj je pamuk imao ugrađen Bt-gen iz bakterije Bacillus thuringiensis, gen odgovoran za proizvodnju specifičnog proteinskog toksina smrtonosnog za insekte-štetnike koji napadaju pamuk. Kako bi pojačali zaštitno insekticidno djelovanje proteina, 2006. uvode novi Bt pamuk Bollgard-II s ugrađena dva različita Bt gena, a sada se u Indiji na 9.4 milijuna hektara (oko 90% površina zasijanih pamukom) sije 780 hibrida pamuka s tri Bt gena, koji daju šest mogućih kombinacija insekticidnog proteina.

Reklamirajući novo GM sjeme pamuka biotech-industrija je tvrdila da, zahvaljujući ugrađenoj zaštiti (insekticidni proteini) nove usjeve neće trebati prskati insekticidom, što bi osim umanjenih financijskih troškova doprinosilo i zaštiti okoliša. Takvi usjevi, tvrde oni, zaštićeni od štetnih insekata davati će više urode i farmerima osiguravati veći prihod.

Dakle temeljem tih obećanja, forsiralo se povećanje površina pod pamukom. Propaganda je tvrdila da je, zahvaljujući Bt pamuku, udvostručena proizvodnja pamuka u Indiji. No stvarna slika je bila potpuno suprotna. Obećanja se nisu ostvarila, a rezultat su bila brojna samoubijstva prezaduženih farmera, koji nisu bili u stanju vratiti kredite.

Urodi prije i nakon uvođenja Bt-pamuka

Nakon 2002. godine širenje Bt-pamuka je bilo sporo – tek 5.6% zasijanih površina pamuka u 2004. poraslo je na 85% u godini 2010. Međutim, stvarnno povećanje uroda sa 278 na 470 kg/ha zabilježeno je upravo u razdoblju prije uvođenja GM pamuka, a bilo je posljedica zamjene sorata visokorodnim hibridima i uvođenja navodnjavanja. Od 2006. do 2012. kada su površine pod GM-pamukom porasle na preko 90% porast uroda je beznačajan – s 470 na 481 kg/ha.

Usprkos najavljenoj uštedi na pesticidima, takve uštede nije bilo, već je na nacionalnom nivou, zabilježen porast potrošnje pesticida za 10%.

Pored toga javila se otpornost glavnog štetnika pamučnog moljca (Galechia gossypiella) na toksin Bt-pamuka, a neki sekundarni štetnici, do tada neopasni na pamuku počinju praviti sve znatnije štete.

Bt-pamuk zahtijeva veća ulaganja mineralnih gnojiva i navodnjavanje, a posebno je osjetljiv na sušu u vrijeme formiranja tobolca. Sve to je povećalo troškove uzgoja a s time i rizik za malog farmera.

Koalicija za GM-slobodnu Indiju zahtijeva od vlade, političkih partija i znanstvenika da odbace ovakav senzacionalistički pristup i sačine objektivni analitički prikaz deset godina uzgoja Bt-pamuka u Indiji.

Oni zahtijevaju da vladine agencije prestanu podupirati Bt-pamuk i obnove sjemenarstvo, te farmerima učine dostupnim sjeme konvencionalnih hibrida pamuka. Također se zahtijevaju stroge mjere protiv kompanija koje lažno i neistinito reklamiraju svoje proizvode.

Princ Charles u svom govoru na video konferenciji u Delhiju izjavio je da ova kriza – GM Genocid – tragična samoubojstva malih farmera u Indiji, ima korijen u neuspjehu GM pamuka. Sa željom da pomogne malom farmeru, te da promovira ekološki uzgoj u poljoprivredi princ Charles osniva Buhumi Vardaan Fondaciju.
 
(hkv.hr/uredio: nsp)

Codex Alimentarius je organizacija, osnovana prije 40-ak godina od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) i Organizacije za Hranu i Poljoprivredu (FAO) pod pokroviteljstvom UN. Codex je bio osnovan sa dobrom svrhom zaštite potrošača i kontrole sigurnosti hrane.

Pod svojim krilom Codex ima više od 20 državnih komisija, koje rade na tome da definiraju standarde i smjernice, koje na međunarodnom nivou kontroliraju proizvodnju i sigurnosti hrane. Još jedan njezin cilj je rješavanje problema povezanih sa genetski modificiranom hranom i biotehnologijom. Sam Codex je skup od oko 4000 normi koje se koriste u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

Na žalost, s vremenom organizacija je pala pod utjecaj velikih farmaceutskih i poljoprivrednih korporacija i proizvođača genetski modificirane hrane. Umjesto toga, da štiti interese potrošača, danas Codex Alimentarius predstavlja interese ogromnih korporacija, poput Monsanto korporacije.

Henry Kissinger, 1970. – “control food and you control the people” 

Zamislite svijet bez vitamina i minerala. Svijet, u kojem je proizvodnja i prodaja prirodnih lijekova kažnjivo djelo. Trgovine, pune genetski modificiranih proizvoda bez oznake GMO. Domaće životinje, koje moraju biti tretirane sa genetski modificiranim hormonima rasta sa dodatkom antibiotika. Hranu, koja da bi dospjela na police trgovina, mora biti podvrgnuta zračenju i lišena je velikog postotka hranjivih tvari.

Codex Alimentrius nije zdravstvena komisija, nego komisija za trgovinu. Prioritet Codexa je ostvarenje interesa multimilijunskih tvrtki za proizvodnju hrane i lijekova, a ne dobrobit i zdravlje potrošača.

Codex Alimentarius je usko povezan sa Svjetskom Trgovačkom Organizacijom (WTO). WTO koristi kriterije, razrađene Codexom, da bi postavila pravila i standarde međunarodne trgovine. Pravila, koja nameće Codex razrađena su sa ciljem da osiguraju zaradu ogromnih korporacija, koje proizvode hranu, i za tvrtke, koje se bave genetskim inženjeringom. Ova pravila predstavljaju ogromnu opasnost za zdravlje svake osobe na ovom planetu.

To, što oni predlažu je apsurdno. Prirodni dodaci prehrani, alternativni lijekovi, vitamini i minerali će postati nezakoniti, dok će se otrovne kemikalije koristiti kao dodatci prehrani i aditivi. Većina hrane će biti podvrgnuta zračenju, a na genetski modificirane proizvode neće se smjeti staviti oznaka GMO.

Dr. Rima Laibow iz “Natural solution Foundation” skrenula je pažnju na opasnost Codexa Alimentariusa: “Prema projekcijama WHO-a iz dokumenta “Diet, Nutrition and the Prevention of Chronic Diseases” izdanog 2003. godine, pretpostavlja se da će u prvih 5 godina, nakon globalne implementacije Codex Alimentariusa, umrijeti minimalno 3 milijarde ljudi – 1 milijarda najsiromašnijeg dijela populacije od gladi, a 2 milijarde od bolesti koje se mogu spriječiti uzrokovanih pothranjenošču.”

Da li se ovdje radi o programu depopulacije? To ne možemo tvrditi, ali nažalost, ne možemo tvrditi da takav program ni ne postoji. David Rockefeller je u jednom svom govoru pri konferenciji WHO upozorio na problem “viška” populacije, te je otvoreno pozvao UN na održavanje kontrole porasta populacije:
 

 
David Rofckefeller, kroz svoju “Rockefeller Fondation”, najveći je donator Monsanto korporacije. Korporacija Monsanto posjeduje preko 90% svjetskih patenata u biotehnologiji!

No David Rockefeller nije jedini koji zagovara depopulaciju planete. Možda će vam ovo biti nevjerojatno, ali poslušajte govor Bill Gatesa iz 2010 godine gdje otvoreno govori o nužnosti da se populacija na planeti smanji za 1 milijardu ljudi upotrebom cjepiva:
 

 
Zanimljivo je kako je samo godinu dana kasnije, u lipnju 2011. godine, Bill Gates uložio 2.3 milijarde dolara kako bi osigurao cjepiva za zemlje trećeg svijeta.

Planirana urota ili slučajnost? Vi odlučite…

Kako nam je nametnut Codex alimentarius?

WTO određuje smjernice svjetske trgovine, a države-članice moraju poštivati ta pravila. Države-članice WTO-a praktički ne mogu odbiti smjernice Codexa, jer u protivnom slučaju će biti podvrgnute teškim sankcijama i ogromnim kaznama.

Primjer jednog takvog konflikta je Europska Unija, koja je zabranila uvoz mesa krava, uzgojenih uz pomoć umjetnih hormona rasta iz SAD-a i Kanade. Zbog nepoštivanja pravila WTO-a  Europska Unija sada mora godišnje isplaćivati 116 milijuna dolara SAD-u i 11 milijuna dolara Kanadi. Takva situacija se nastavlja već duže od 10 godina, bez ikakvih naznaka rješenja. Dakle države, koje nemaju duboki džep, morat će se složiti sa pravilima, koje nameće WTO i Codex.

Bez obzira na gore navedeni spor, EU je 2011. godine uveo norme propisane Codexom, te je u travnju, između ostaloga, nastupila zabrana biljnih preparata. Ova vijest dobila je minimalnu gotovo nikakvu pokrivenost hrvatskih medija, koji, ako su i objavili vijest, jednostavno su minimalizirali značaj ovog događaja, ne predstavljajući sve činjenice i pozadinu ovog događaja.

Među zemljama koje su uvele Codex u svoje norme je i Hrvatska. Činjenica je da velika količina ljudi u Hrvatskoj nije uopće čula za Codex alimentarius, a kamoli da smo ga uvrstili u prehrambene norme. Pogledajte šta planiraju napraviti na Novom Zelandu.

Koje kriterije nameće Codex Alimentarius?

Genetski modificirana hrana:

- uvođenje genetski modificiranih proizvoda na globalnoj razini
- GMO kampanja se vodi od strane SAD-a i Kanade, a Europa će morati popustiti pod njihovim pritiskom
- bit će dozvoljeno da se sjeme „Terminator“ prodaje na međunarodnoj razini
- stižu novi genetski modificirani životinjski proizvodi
- genetski modificirani proizvodi više ne moraju imati oznaku GMO na etiketi

Ekološki uzgoj:

- smanjenje standarda eko uzgoja
- podrška ogromnim poljoprivrednim korporacijama sa „isplativijom“ proizvodnjom
- uvođenje različitih sintetičkih aditiva i metoda
- procesiranja u eko-proizvodnju
- prema zakonu eko-uzgajivači  od sada smiju podvrgnuti svoje proizvode zračenju

- na etiketi eko-proizvoda ne moraju biti navedeni  sastojci ne-organskog podrijetla

Aditivi:

- više od 300 različitih aditiva (većinom sintetičkih) su odobreni kao „sigurni“. Među njima su aspartam, BHA, BHT, potassium bromat, tartrazine itd.

- ne uzima se u obzir potencijalan rizik dugoročnog korištenja namirnica sa tim aditivima

Postotak pesticida u hrani:

- dopuštaju se visoke razine više od 3,275 vrsta pesticida u hrani, uključujući i te, za koje se zna da su kancerogeni ili poremećuju rad endokrinog sistema, na primjer, 2,4-D, atrazine, methyl bromide

- ne uzima se u obzir rizik za zdravlje uslijed dugoročnog korištenja namirnica sa pesticidima

Hrana i dodaci prehrani:

 - minimalna dnevna doza vitamina i minerala je spuštena za 75%
- postavljena je oštra granica između hrane i lijekova. Nutrijenti će od sada spadati u kategoriju lijekova
- dodaci prehrani će morati prolaziti klinička ispitivanja, što je preskupo za većinu proizvođača. Ovo daje zeleno svijetlo velikim korporacijama i uništava male proizvođače.
- spuštanje minimalne dnevne doze nutrijenata će imati ozbiljan negativan utjecaj na zdravlje čovječanstva

[notification type="alert"] Krajnji cilj Codexa alimentariusa je tretiranje svih životinja sa antibioticima i hormonima, uvođenje 100% genetski modificiranih usjeva, distribucija hrane podvrgnute zračenju, izbacivanje sa tržišta eko-proizvoda i prirodnih lijekova. [/notification]

Što možemo učiniti?

Danas u svijetu postoji velik broj raznih udruga koje se bore protiv ovih odredbi. Način za borbu protiv ovoga nije jednostavan, ali evo što možete učiniti:

Sudjelujte u kampanji protiv Codex Alimentariusa – više o ovome: http://www.anhcampaign.org/get-involved

Informirajte se o Codexu alimentariusu jer je znanje moćno oružje:

Codex—government and corporate control of our food supply?
Codex – the control and denial of science
What is Codex and how does it affect you and your health?
We Become Silent: Codex Alimentarius

Proslijedite ove informacije kako bi što veći broj ljudi postao svjestan ove moguće prijetnje zdravlju i životima, nama kao i budućim naraštajima. Naravno – ako mislite da je to potrebno…
 
 
(portalsvijesti/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7170"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]