Država štiti prehrambenu i drugu industriju, a ne potrošače. No, zato znanstvenici trebaju govoriti i osvijestiti konzumente da čitaju deklaracije, te upozoravati koji aditivi i sastojci mogu, sukladno znanstvenim istraživanjima, ugroziti zdravlje

Ledeni vjetar je kolač koji obožavaju djeca, a i stariji jer kažu da je lagan, a u usporedbi s drugim teškim slasticama neki ga stavljaju i na listu zdrave hrane. Sastoji se od jaja, šećera, malo jabučnoga octa, brašna, mlijeka, vanilije, masla, slatkog vrhnja i raznog voća.

Barem bi tako sastav trebao izgledati. Često se prodaje i u našim slastičarnicama, potrošači vjerojatno misle da konzumiraju prirodni kolač iz kućne radinosti s gore navedenim sastojcima. Ali fotografija naše čitateljice s deklaracijom tog kolača iz jedne dalmatinske slastičarnice pokazuje njegov ‘ponešto’ drukčiji sastav, piše Slobodna Dalmacija.

Pa tako u svoje tijelo unosite i ovo: E471, E472, E322, E401 i E404, E101, E160a, aroma, brašno, masnoća, pa onda opet malo aditiva: E420ii, E436, E435 i E340. I onda na red dolazi bjelance, cijelo jaje, više vrsta voća… Dakle, posluže vam kolač s 11 e-brojeva.

Kako provjeriti svaki pojedinačni “E” i njegovu eventualnu štetnost?

Grupa hrvatskih stručnjaka iz podučja medicinske biokemije, medicine, kemije, farmacije osnovali su Savjetovalište o E-brojevima. Također, na webu (e-brojevi.udd.hr) stavili su svoja saznanja o aditivima koji se koriste u prehrani.

Ovisno o utjecaju na ljudsko zdravlje, E-brojevi su označeni različitim bojama: aditive označene crvenom bojom svakako bi trebalo izbjegavati, one označene žutom bojom ne bi trebalo često konzumirati, dok aditivi označeni zelenom bojom ne ugrožavaju ljudsko zdravlje.

I sada se vratimo na naš kolač. Dio E-brojeva iz “ledenog vjetra” se nalazi u kategoriji zelenih, dakle bezopasni su, međutim tri E-broja su u katergoriji žutih, između kojih je i 436 polioksietilen (20)-sorbitan-tristearat (polisorbat 65), a za koji se kaže da u organizmu može povećati resorpciju štetnih tvari topljivih u mastima. Iako se smatra bezopasnim, često konzumiranje, kažu naši stručnjaci, nije preporučljivo.

Također, u ‘našem’ kolaču se nalazi i jedan crveni ‘E’ za koji stručnjaci kažu da ga treba svakako izbjegavati i to E340. Za njega, među ostalim, piše ovo: “Kalijevi fosfati. Prevelik unos fosfata može omesti resorpciju drugih minerala. Često konzumiranje nije preporučljivo. Izbjegavati!”, stoji u upozorenju oko tog aditiva iz “ledenog vjetra”.

Važno je istaknuti da dalmatinski slastičari, kao i prehrambena industrija ne krše zakon ili neki drugi propis koristeći navedene aditive u hrani. Na potrošaču je da čita deklaracije. No, strani i naši stručnjaci svejedno upozoravaju da ima dobrih i loših aditiva.

Država štiti prehrambenu i drugu industriju, a ne potrošače. No, zato znanstvenici trebaju govoriti i osvijestiti konzumente da čitaju deklaracije, te upozoravati koji aditivi i sastojci mogu, sukladno znanstvenim istraživanjima, ugroziti zdravlje. Kolač iz vaše priče ne bih nikada jela niti bih ga dala svojim ukućanima, ima toliko zdravih i prirodnih slastica koje mogu napraviti sebi i svojim bližnjima – kaže nam Anita Šupe, nutricionistica iz Šibenika.

Navedimo i da nisu svi aditivi štetni, naprotiv. Primjerice, kurkumin, roboflavin, klorofil, karoteni, likopen, octena kiselina, brašno sjemenki rogača, pčelinji vosak i deseci drugih svakodnevno konzumirajmo u hrani bez straha.

Biolog i imunolog dr. sc. Srećko Sladoljev izbjegava hranu s pojedinim aditivima, ali kaže i da nešto buni i otežava razlikovanje aditiva.

Trebalo bi zakonski jasno odijeliti koji su E-brojevi bezazleni, a koji predstavljaju rizik ako se učestalo konzumiraju. Potrošaču se teško snaći, neće on hodati okolo s papirom i uspoređivati E-brojeve – kaže Sladoljev.

Nakon što smo to razjasnili vratimo se “našem” kolaču koji nas je ponukao da obiđemo i naše trgovine i provjerimo koji se sve štetni aditivi kriju u proizvodima koje najviše konzumiramo. Pogledali smo etikete stotinjak proizvoda, a upitali smo i trgovce što se najviše prodaje.

“Amerikanizacija” kuhinje

Salame, tj. trajne i polutrajne kobasice, hrenovke, gotove pizze, toast sirevi, suhomesnati proizvodi – sve su to artikli koji se najčešće nalaze na našim stolovima. U posljednje vrijeme “amerikanizacija” kuhinje se najviše vidi po tome što kupujemo gotove pizze, ubacimo je u mikrovalnu i večera za cijelu obitelj je spremna.

Pizza koju smo mi imali u rukama sadrži konzervans natrijev nitrit koji je, prema Savjetovalištu za E-brojeve, označen crvenom bojom, dakle trebalo bi takve namirnice zaobilaziti u širokom luku. Sadrži i difosfate, a za njih se ovo kaže: “U velikim koncentracijama mogu ometati resorpciju kalcija, magnezija i željeza u organizmu, pa unos velikih količina (više od 1,5 do 2,5 g na dan) može dovesti do smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu. Često konzumiranje nije preporučljivo”.

Pizza je ‘začinjena’ i aromom dima. Tu je i popularna kocka za juhu koja sadrži glutaminska kiselina, a o njoj se kaže: “Prirodni pojačivač okusa i zamjena za sol (vidi E621 – E625). Moguće je da uzrokuje alergijske i pseudoalergijske reakcije. Smije se dodavati mnogim namirnicama jer se zasad smatra bezopasnom. Mogući utjecaj glutaminske kiseline i/ili njezinih soli u obliku prehrambenih aditiva na nastanak određenih bolesti još nije istražen do kraja, a znanstvena je javnost podijeljena u mišljenju oko sigurnosti uporabe ovih aditiva. Izbjegavati!”.

Osim toga na deklaraciji kocke piše “sadrže i dinatrijev inozinat, dinatrijev guanilat”. Zamislite, takva kocka za juhu od povrća sadrži samo 0,8 posto mrkve, 0,7 posto celera i 0,5 posto poriluka! Dakle, 98 posto sastojaka čine kojekakve arome, konzervansi, pojačivači okusa, stabilizitarori, zgušnjivači…

Školarci često za marendu jedu tople sendviče. U jednom splitskom fast foodu su nam rekli da u njega stavljaju toast šunku visoke kvalitete.

Provjerom smo utvrdili da ta šunka “visoke kvalitete” sadrži samo 50 posto svinjskog mesa, ostalo je voda, škrob, biljna vlakna, maltodekstrin i naravno aditivi: E407, aroma mesa, E450, E451, E316, E621, E250.

Pa tako naši stručnjaci za prvog s liste aditiva iz šunke, među ostalim, kažu: “Istraživanja na eksperimentalnim životinjama pokazala su da razgradni produkti karagenana, koji nastaju pod utjecajem visoke temperature i kiselina, izazivaju ulceracije gastrointestinalnoga trakta te da mogu dovesti do kancerogenih promjena ili uzrokovati nastajanje Chronove bolesti.”

Za drugi aditiv je navedeno da ga treba izbjegavati jer može dovesti do “smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu”.

U ruke smo uzeli i jednu od najpopularnijih salama, a koja opet sadrži natrijev glutamat. Pojedini naši stručnjaci preporučuju ga izbjegavati. Tu je i “E250 natrijev nitrit”, za koji naši stručnjaci kažu da je to: “sredstvo za konzerviranje – često konzumiranje nije preporučljivo; izbjegavati!”.

U tom trajnom proizvodu se nalazi i kalijev nitrit, a za koji znanstvenici kažu: “U kiseloj sredini (npr. u želucu) ili pri temperaturama višima od 130 °C (npr. pri prženju hrane) nitriti se pregrađuju u nitrozilov kation koji ima sposobnost nitrozacije sekundarnih i tercijarnih amina, pri čemu nastaju kancerogeni nitrozamini.

Vitamin C (E300), kao i ostali antioksidansi, sprječavaju nastajanje kancerogenih nitrozamina. Svi su nitriti problematični aditivi. U organizmu ometaju transport kisika u krvi jer prevode hemoglobin u inaktivni oblik – methemoglobin. Izbjegavati!”, pišu, između ostaloga, naši stručnjaci, piše Slobodna Dalmacija.
 

 
(slobodnadalmacija.hr,youtube.com/uredio:nsp)

E-brojevi su numerički kodovi za prehrambene aditive koji su u upotrebi u Europskoj uniji (prefiks E označava pojam „Europa“)

E-brojevi se nalaze na deklaracijama prehrambenih proizvoda. Odobravanje korištenja aditiva i procjenu njihove sigurnosti vrši Europska uprava za sigurnost hrane.

I prije masovne industrijske proizvodnje ljudi su prerađivali hranu i pritom se služili nekim tvarima koje danas ubrajamo u aditive: naše bake su upotrebljavale npr. pektin nezrelih jabuka za želiranje pekmeza. U domaćinstvima hranu i danas konzerviramo solju, octom, medom, šećerom, a limunovim sokom koji sadrži askorbinsku kiselinu sprečavamo svježe oguljeno voće ili povrće da posmeđi.

Aditivi koji se upotrebljavaju u industrijskoj proizvodnji hrane jesu tvari koje se uobičajeno ne konzumiraju, niti su tipičan sastojak hrane, nego su to tvari određena kemijskog sastava koje se hrani dodaju tijekom proizvodnje, pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja hrane.

Dodavanjem aditiva mijenjaju se neke osobine hrane. Aditivi pridonose ujednačenoj kvaliteti proizvoda, ponudu namirnica čine neovisnom o godišnjem dobu, omogućuju proizvodnju jeftinije hrane i njezino dugoročno skladištenje. Sredstva za konzerviranje, npr., sprečavaju ili usporavaju razmnožavanje mikroorganizama koji mogu uzrokovati kvarenje hrane.

Sve raznovrsnija ponuda prehrambenih proizvoda temelji se upravo na primjeni aditiva: bez sladila i emulgatora ne bi bilo modernih “light” proizvoda, topljeni sir nije moguće proizvesti bez emulgatorskih soli, a polugotova i gotova jela bez sredstava za konzerviranje, antioksidanasa, stabilizatora i drugih dodataka.

Što uistinu jedemo?

Međutim, neke vrste prehrambenih aditiva s razlogom se dovode u vezu sa zdravstvenim rizicima, posebno kod osjetljivih osoba, djece i bolesnika. Zato je vrlo važno da potrošači imaju potpun uvid u sirovinski sastav proizvoda, uključujući i sve vrste aditiva. Nažalost, još uvijek nedostaje transparentnost i cjelovita informacija o aditivima i njihovu utjecaju na zdravlje ljudi. Dodatnu nesigurnost kod potrošača stvara i činjenica da za neke tvari vrijede posebna pravila o deklariranju te da proizvođač ne mora deklarirati sve aditive nekom prehrambenom proizvodu, ili pak ih ne deklarira iako ga zakon na to obvezuje.

Velik broj aditiva služi u prvom redu prehrambenoj industriji, jer joj omogućuje bržu i jeftiniju proizvodnju, a time i veću dobit. Aditivi u hrani mijenjaju izgled namirnice (bojila), mijenjaju okus (pojačivači okusa, arome), povećavaju volumen proizvoda (sredstva za rahljenje u kruhu), vežu vodu u proizvodu (fosfati u kobasicama, hrenovkama), omogućuju uvođenje “novih” proizvoda (energy-drinks), omogućuju primjenu manje vrijednih sirovina, olakšavaju i pojeftinjuju proizvodnju, skladištenje i transport (sredstva za konzerviranje). Kupujući prehrambene proizvode potrošači često plaćaju i aditive koji nemaju nikakve prehrambene vrijednosti.

Slično je i s voćnim sladoledima, pudinzima i desertima, koji osim osnovnih sirovina, kao što su mlijeko, voda, šećer, sadrže i bojila, koja ih čine privlačnim, i arome, koje im daju željeni okus. Proizvođač štedi na voćnim pripravcima, jer su umjetna bojila i arome jeftiniji.

Nažalost, potrošači ne znaju što točno jedu ni kad je riječ o namirnicama koje – za razliku od sladoleda – troše svakodnevno, poput kruha i peciva. Aditivi, između ostalog, omogućuju da se kruh proizvede iz lošijeg (jeftinijeg) brašna. Tako manje vrijedan proizvod proizvođaču donosi veću dobit. K tomu, deklariranje sastojaka nepakiranog kruha nije obvezatno, pa potrošač nema nikakva uvida u sirovinski sastav (vrstu, kvalitetu, omjer različitih vrsta brašna i ostalih sastojaka), a još manje u dodane aditive.

I ekološka proizvodnja hrane koristi aditive

Industrijska proizvodnja hrane bez aditiva i ostalih pomoćnih sredstava nije moguća. I ekološki proizvedena hrana sadrži aditive. Ipak, valja napomenuti da takva hrana ne smije sadržavati bojila, pojačivače okusa, umjetne arome, većinu konzervansa, umjetna sladila… Za razliku od konvencionalne proizvodnje hrane, gdje je dopušteno oko tri stotine aditiva, u ekološkoj proizvodnji hrane upotrebljava se pedesetak aditiva.

Evo popisa osnovnih štetnih E – brojeva:

E104 – Uzrokuje dermatitis, zabranjen u Austriji, Americi i Norveškoj

E107 – Zabranjen u Austriji i Americi, uzrokuje astmu

E110, E120, E122 – Mnogo popratnih problema, zabranjeni u nekim državama

E123 – Izaziva probleme u trudnoći, rak, hiperakrivnost, zabranjen u SAD, Norveškoj, Švedskoj, Austriji i Rusiji

E124 – Zabranjen u nekim zemljama, loše utječe na asmatične ljude i alergične na aspirin

E127 – Uzrokuje rak kod štakora, vodi do hiperaktivnosti

E128 – Štetan, preporuča se – izbjegavati

E129 – Zabranjen u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, i dr.

E132 – Indigotine – izaziva mučnine, krvni pritisak, povraćanje, probleme s disanjem, zabranjen u Norveškoj

E133 – Zabranjen u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Švedskoj, Austriji i Norveškoj

E142 – Zabranjen u Švedskoj, Americi i Norveškoj

E150 – HACGS je preporučio izbjegavati

E151 – Zabranjen od strane mnogih država

E152 – Fatalni srčani napadi, napada živčani sustav, izaziva depresiju i dermatitis

E160b – Zna se da izaziva urološke probleme, HACGS je preporučio izbjegavati

E173 – Aluminij – izbjegavati, zabranjen u nekim državama

E174 – Srebro – isto kao 173

E175 – Zlato – isto kao E173, E174

E180 – Colorubine – izbjegavati, zabranjen u nekim zemljama

E210 – Benzonična kiselina – uzrokuje astmu, hiperaktivnost

E212 – Alergijske reakcije

E214 – Izbjegavati, zabranjen u nekim državama, isto kao i E215, E216, E217

E218 – Izaziva alergije

E220 – Sumporni dioksid – izaziva astmu, težak za metabolizam, uništava vitamin B1

E222 – Ima opasne sastojke po zdravlje, isto kao i E223, E230, E232, E233

E235 – Može izazvati povraćanje, dijareju, anoreksiju, iritaciju kože i mučninu

E238, E239, E249 – Izbjegavati

E250 – Natrijev nitrat – zabranjen u mnogim državama, kancerogen isto tako i E251, E252

E264 – Amonij acetat – može izazvati dijareju i povraćanje

E280 – Opasni aditivi za zdravlje

E285 – Natrijev tetraborat – zabranjen u Hrvatskoj i mnogim drugim državama

E310 – Propil-galat – izaziva gastrološke probleme, iritaciju kože, promjene u tlaku – povećava ga ili smanjuje, isto kao i E311

E319 – TBHQ – mučnina, povraćanje, nesvjestica, doza od 5g je fatalna, znači smrtonosna

E320, E321, E370, E385 – izbjegavati, zabranjeni u nekim državama

E407 – Uzrokuje rak

E421 – Uzrokuje alergije, mučninu i povraćanje

E422 – Velika količine mogu izazvati, povišen krvni tlak, i šećer u krvi, zatim glavobolju i žeđ

E432 – Izbjegavati, zabranjen u nekim državama

E463 – Vrlo štetan, izbjegavati

E463, E474, E493, E494, E495, E513 – izbjegavati

E514 – velike količine mogu uzrokovati disbalans vode u tijelu

E524, E525, E527, E528, E530, E540, E541, E544, E545, E553, E553b – Rak probavnih organa

E554 – Uzrokuje probleme tijekom trudnoće, povezan s Alzheimerovom bolesti

E622 – Izaziva povraćanje, dijareju, trbušne grčeve

E627 – izbjegavati

E631 – izbjegavati

E901 – izbjegavati

E903 – izbjegavati

E907 – izbjegavati, zabranjen u nekim zemljama

E905 – Rak

E924 – Povraćanje, proljev, bolovi

E951 – Aspartam – migrene, bolovi u zglobovima, paranoje, depresije, smetnje u vidu i sluhu, tumori, gubici pamćenja, mučnine, nesanice

E952 – Uzrokuje migrene i kancerogen je

E954 – Fatalan za zdravlje, kod životinja uzrokuje rak

E962 – Aspartam – acesulfame so – pogledati pod učinke aspartama

E1201 – Polivinilpirolidon – izbjegavati

E1202 – Netopljiva Polivinilpirolidon -izbegavati

Ovo su samo orijentacijski E-brojevi i njihove nuspojave. Ukoliko želite više, na internetu ima više podataka o svakom E-broju.

 
(preveo: mag. Alfred Bošković / uredio: nsp)