Novi Svjetski Poredak » E vitamin

146 RAZLOGA Zašto Šećer Uništava Vaše Zdravlje

adminitrix — Tue, 12 Mar 2013 11:56:55 +0000

Šećer je jedna od najopasnije tvari na svijetu, koja služi kao hrana. Njezino djelovanje se uspoređuje sa najopasnijim drogama. Ovdje navodimo spisak razloga zašto treba ruducirati i prestati konzumirati šećer u dnevnoj prehrani.

1. Šećer može potisnuti imunološki sustav.
2. Šećer narušava odnose minerala u tijelu.
3. Šećer može uzrokovati hiperaktivnost, anksioznost, poteškoće u koncentraciji, i ćudljivost kod djece.
4. Šećer može proizvesti znatan porast triglicerida.
5. Šećer doprinosi slabljenju obrane protiv bakterijskih infekcija (zaraznih bolesti).
6. Šećer uzrokuje gubitak funkcije i elastičnosti tkiva, što više šećera jedete to više gubite elastičnost i funkcionalnost tkiva.
7. Šećer reducira lipoprotein visoke gustoće.
8. Šećer dovodi do nedostatka kroma.
9. Šećer dovodi do raka jajnika.
10. Šećer može jako brzo povećati razinu glukoze.
11. Šećer uzrokuje nedostatak bakra.
12. Šećer ometa apsorpciju kalcija i magnezija.
13. Šećer može uzrokovati da su oči više ranjive na starosne makularne degeneracije.
14. Šećer podiže razinu neurotransmitera: dopamin, serotonin, i norepinefrin.
15. Šećer može uzrokovati hipoglikemiju.
16. Šećer može proizvesti kiseli probavni trakt.
17. Šećer može uzrokovati nagli porast razine adrenalina kod djece.
18. Šećer može uzrokovati malapsorpciju koja je česta kod bolesnika s funkcionalnom bolesti crijeva.
19. Šećer može uzrokovati prerano starenje.
20. Šećer može dovesti do alkoholizma.
21. Šećer može uzrokovati karijes.
22. Šećer pridonosi pretilosti
23. Visoki unos šećera povećava rizik od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
24. Šećer može uzrokovati promjene koje su često kod osoba s želučanim ili duodenalnim ulkusom.
25. Šećer može uzrokovati artritis.
26. Šećer može uzrokovati astmu.
27. Šećer uvelike pomaže nekontroliranom rastu Candida albicans (kvaščeva infekcija).
28. Šećer može uzrokovati žućne kamence.
29. Šećer može uzrokovati bolesti srca.
30. Šećer može uzrokovati upalu slijepog crijeva.
31. Šećer može uzrokovati hemoroide.
32. Šećer može uzrokovati proširene vene.
33. Šećer može povisiti glukozu i inzulin kod korisnika oralnih kontraceptiva.
34. Šećer može dovesti do parodontnih bolesti.
35. Šećer može dovesti do osteoporoze.
36. Šećer pridonosi kiselosti sline.
37. Šećer može uzrokovati smanjenje osjetljivosti na inzulin.
38. Šećer može smanjiti količinu vitamina E (alfa-tokoferol) u krvi.
39. Šećer može smanjiti hormon rasta.
40. Šećer može povećati razinu kolesterola.
41. Šećer može povećati sistolički krvni tlak.
42. Visoke količine unosa šećera povećavaju krajnje produkte napredne glikozilacije (AGEs) (Šećer se veže za non-enzimatski protein)
43. Šećer može ometati apsorpciju proteina.
44. Šećer uzrokuje alergije na hranu.
45. Šećer može doprinijeti dijabetesu.
46. Šećer može uzrokovati toksemiju tijekom trudnoće.
47. Šećer može doprinijeti ekcemu kod djece.
48. Šećer može uzrokovati kardiovaskularne bolesti.
49. Šećer može oštetiti strukturu DNA
50. Šećer može promijeniti strukturu proteina.
51. Šećer može uzrokovati starenje kože mijenjajući strukturu kolagena.
52. Šećer može izazvati katarakte.
53. Šećer može uzrokovati emfizem.
54. Šećer može uzrokovati aterosklerozu.
55. Šećer može promicati podizanje lipoproteina niske gustoće (LDL).
56. Visoki unos šećera može utjecati na fiziološke homeostaze mnogih sustava u tijelu.
57. Šećer smanjuje sposobnost enzima da funkcionira.
58. Šećer više unose osobe koje imaju Parkinsonovu bolest.
59. Šećer može povećati veličinu jetre tako što se stanice jetre dijele.
60. Šećer može povećati količinu jetrene masti.
61. Šećer može povećati veličinu bubrega i proizvesti patološke promjene u bubregu.
62. Šećer može oštetiti gušteraču.
63. Šećer može povećati retenciju tjelesne tekućine.
64. Šećer je neprijatelj # 1 crijevne peristaltike.
65. Šećer može uzrokovati mijopiju (kratkovidost).
66. Šećer može narušiti obloge kapilara.
67. Šećer može uzrokovati krhke tetive.
68. Šećer može uzrokovati glavobolje, uključujući i migrene.
69. Šećer igra ulogu u raku gušterače kod žena.
70. Šećer može negativno utjecati na ocjene i uspjeh školske djece i izazvati poremećaje učenja.
71. Šećer može uzrokovati depresiju.
72. Šećer povećava rizik od karcinoma želuca.
73. Šećer može uzrokovati dispepsiju (probavne smetnje).
74. Šećer može povećati rizik od dobivanja gihta.
75. Šećer može povećati razinu glukoze u oralnom testu tolerancije na glukozu tijekom probave složenih ugljikohidrata.
76. Šećer može povećati reakciju inzulina kod ljudi koji konzumiraju velike količine šećera u odnosu na nisko-šećernu prehranu.
77. Prehrana bogata rafiniranim šećerom smanjuje sposobnost učenja.
78. Šećer može uzrokovati manje učinkovito funkcioniranje dvaju krvnih proteina, albumina, i lipoproteina, koji mogu smanjiti sposobnost tijela da upravlja masnoćama i kolesterolom.
79. Šećer može doprinijeti Alzheimerovoj bolesti.
80. Šećer može uzrokovati ljepljivost trombocita.
81. Šećer može uzrokovati hormonsku neravnotežu, a neki hormoni postaju manje aktivni dok drugi postaju preaktivni.
82. Šećer može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
83. Prehrana bogata šećerom može izazvati slobodne radikale i oksidativni stres.
84. Visoko šećerna prehrana može dovesti do bilijarnog raka trakta.
85. Visoko šećerna potrošnja kod trudnih adolescenata je povezana s dvostruko-povećanim rizikom za prerano rođenje dijeteta (eng. SGA).
86. Visoka potrošnja šećera može dovesti do značajnog smanjenja trajanja trudnoće kod adolescenata.
87. Šećer usporava vrijeme putovanja hrane kroz probavni trakt.
88. Šećer povećava koncentraciju žučnih kiselina u stolici i bakterijskih enzima u debelom crijevu. To može mijenjati žuč da počne proizvoditi rak-uzrokujuće spojeve i rak debelog crijeva.
89. Šećer povećava estradiol (najpotentniji oblik prirodnog estrogena) kod muškaraca.
90. Šećer se kombinira i uništava fosfatazu, enzim, što čini proces probave težim.
91. Šećer može biti faktor rizika raka žučnog mjehura.
92. Šećer je tvar koja stvara ovisnost.
93. Šećer može biti opojan, sličan alkoholu.
94. Šećer može pogoršati PMS.
95. Šećer koji se daje nedonoščadi može utjecati na količinu ugljičnog dioksida kojeg oni proizvode.
96. Smanjenje unosa šećera može povećati emocionalnu stabilnost.
97. Brza apsorpcija šećera promiče prekomjeran unos hrane kod pretilih ispitanika.
98. Šećer može pogoršati simptome djece sa poremećajem pažnje (ADHD).
99. Šećer negativno utječe na elektrolite mokraćnog sastava.
100. Šećer može usporiti sposobnost funkcioniranja nadbubrežne žlijezde.
101. Infuzija (intravensko hranjenje) šećernom vodom može spriječiti protok kisika do mozga.
102. Visoki unos saharoze može biti važan faktor rizika kod raka pluća.
103. Šećer povećava rizik od dječje paralize.
104. Visoki unos šećera može izazvati epileptične napadaje.
105. Šećer uzrokuje visok krvni tlak kod pretilih ljudi.
106. U Odjelima Intenzivne Njege, ograničavanje šećera spašava živote.
107. Šećer može izazvati smrt stanica.
108. Šećer može uzrokovati povećanje količine hrane koju jedete.
109. U maloljetnim rehabilitacijskim kampovima, kada se djeca stave na prehranu sa manje šećera, događa se 44%-tni pad antisocijalnog ponašanja.
110. Šećer može dovesti do raka prostate.
111. Šećer dehidrira novorođenčad.
112. Šećer može uzrokovati niske težine kod rođenja beba.
113. Veća potrošnja rafiniranog šećera je povezana s lošijim ishodom shizofrenije
114. Šećer može povisiti razine homocisteina u krvi.
115. Slatka hrana povećava rizik od raka dojke.
116. Šećer je faktor rizika kod raka tankog crijeva.
117. Šećer može uzrokovati rak grkljana.
118. Šećer zadržava sol i vodu u tijelu.
119. Šećer može pridonijeti blagom gubitku pamćenja.
120. Više 10-godišnje djece troši gazirana pića, nego mlijeka.
121. Šećer može povećati ukupnu količinu hrane koja se konzumira.
122. Izlaganje novorođenčadi šećeru rezultira povećanoj sklonosti prema saharozi u odnosu na vodu, kod djece od šest mjeseci do dvije godine starosti.
123. Šećer uzrokuje zatvor.
124. Šećer uzrokuje proširene vene.
125. Šećer može uzrokovati propadanje mozga u žena kod predijabetske faze i dijabetesa.
126. Šećer može povećati rizik od raka želuca.
127. Šećer može uzrokovati metabolički sindrom.
128. Šećer kod trudnica povećava oštećenje neuralne cijevi kod embrija.
129. Šećer može biti čimbenik kod bolesnika s astmom.
130. Veća potrošnja šećera uzrokuje šansu za dobivanje sindroma razdražljive utrobe.
131. Šećer može utjecati na sposobnost mozga da se bavi s nagradama i posljedicama.
132. Šećer može uzrokovati rak debelog crijeva.
133. Šećer može uzrokovati rak endometrija.
134. Šećer može uzrokovati karcinom stanica bubrega.
135. Šećer može uzrokovati tumor jetre.
136. Šećer može povećati upalne markere u krvi pretilih ljudi.
137. Šećer može smanjiti razinu vitamina E u krvi.
138. Šećer može povećati apetit za sva jela.
139. Šećer igra ulogu u etiologiji i nastanku akni.
140. Previše šećera može ubiti vaš ljubavni život.
141. Šećer potkopava školski uspjeh kod djece.
142. Šećer može uzrokovati umor, neraspoloženje, nervozu i depresiju.
143. Šećer je čest izbor pretilih osoba.
144. Linearno smanjenje unosa mnogih hranjivih tvari je povezano s povećanjem ukupnog unosa šećera.
145. Potrošnja visoke fruktoze je bio povezana s bolestima jetre.
146. Šećer se dodaje kao rizik od karcinoma mokraćnog mjehura.

REFERENCE

1. Sanchez, A., et al. “Uloga šećera u ljudskim neutrofilna fagocitozu,” Am J Clin Nutr studenoga 1973;. 261:1180-1184.
Bernstein, J. et al. “Depresija limfocita Transformacija Nakon oralne glukoze Gutanje.” Am J Clin Nutr 1997;. 30:613.
2. Couzy, F., et al. “Prehrambene Implikacije u interakciji Minerali,” Progresivni Hrana i prehrana Znanost. 17; 1933:65-87.
3. Goldman, J. et al. “Bihevioralni Učinci saharoze na predškolsku djecu.” J Nenormalan Dijete psihologije 1986;. 14 (4) :565-577.
4. Scanto, S. i Yudkin, J. “Utjecaj Prehrambenog saharoze na lipide u krvi, inzulin u serumu trombocita ljepljivost i tjelesne težine u ljudskim dragovoljaca.” J Postgrad Med 1969;. 45:602-607.
5. Ringsdorf, W., Cheraskin, E. i R. Ramsay “Saharoza, neutrofilna Fagocitoza i otpornost na bolesti”, Stomatološka Surv. 1976; 52 (12) :46-48.
6. Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American. Svibnja 1987:90.
Lee, AT i Cerami, A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci. 663:63-67.
7. Albrink, M. i Ullrich IH “Interakcija Prehrambenog saharoze i vlakna na serumske lipide u zdravih mladih ljudi FED visoke ugljikohidratima dijeta.” Am J Clin Nutr 1986;. 43:419-428.
Pamplona, R. et al. Mehanizmi Glikacija u aterogeneze Med hipoteze ožujka 1993.;. 40 (3) :174-81.
8. Kozlovsky, A., et al. “Učinci Prehrana bogata jednostavne šećere o mokraćnog kroma gubitke.” Metabolizam lipnja 1986;. 35:515-518.
9. Takahashi, E., Tohoku University School of Medicine, holističkog zdravlja Digest. Listopada 1982:41.
10. Kelsay, J. et al. “Dijete. Visoka u glukoza ili saharoza i mladih žena” Am J Clin Nutr 1974;. 27:926-936.
Thomas, BJ, i sur. Odnos uobičajenu prehranu do posta Koncentracija plazma inzulina i inzulin odgovor na oralnu glukoza, Hum Nutr Clin Nutr 1983; 36C (1):. 49_51.
11. Polja, M.., Et al. “Utjecaj nedostatak bakra na metabolizam i ugibanja u štakori hranjeni saharoza ili škrob dijetama,” Am J Clin Nutr 1983;. 113:1335-1345.
12. Lemann, J. “Dokaz da Glukoza Gutanje priječi Net renalna tubularna reapsorpcija kalcija i magnezija.” Am J Clin Nutr 1976;. 70:236-245.
13. Chiu, C. Am J Clin Nutr srpnja 2007;. 86:180-188
14. “Šećer, bijelo brašno Povlačenje proizvodi kemijske odgovor.” Ovisnosti pismo. Srpnja 1992:4.
15. Dufty, William Sugar Blues (New York: Warner Books, 1975)…
16. Ibid..
17. Jones, TW, et al. Poboljšana Adrenomedullary odgovor i povećana osjetljivost na Neuroglygopenia: temeljnih mehanizama negativan utjecaj šećera Gutanje kod djece J Pedijatrija.. Veljače 1995; 126:171-7.
18. Ibid..
19. Lee, ATand Cerami A. “. Uloga glikozilacije u Aging” Anali New York Academy of Science 1992;. 663:63-70.
20. . Abrahamson, E. i Peget, A. tijelo, um i šećer (New York: Avon, 1977.)
21. Glinsmann, W., et al. Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila. FDA Izvješće šećera Task Force. 1986:39.
Mäkinen KK sur. . Nacrtna Izvješće o učincima 16_month ksilitol Chewing_Gum Programa naknadne na 40_Month saharoze desni Programa Karijes istraživanje 1998;. 32 (2) 107-12.
Riva Touger-Decker i Kor van Loveren, šećeri i karijesa.
Jesam. J. Clin.Nutr. Listopada 2003, 78:881-892.
22. Oduševljen, H., et al. “Nutrient intake, pretilosti, dijabetesa i.” Brit Med J. 1989; 1: 655-658.
23. Tragnone, A. i sur. Prehrambene navike kao rizični čimbenici za upalne bolesti crijeva Eur J Gastroenterol Hepatol siječnja 1995.;. 7 (1) :47-51.
24. Yudkin, J. Slatko i opasno. (New York, Bantam Books: 1974), 129.
25. Darlington, L., Ramsey, et al. . “Placebo-kontrolirana, slijepih studija Prehrambenog manipulacije terapije kod reumatoidnog artritisa,” Lancet veljače 1986; 8475 (1) :236-238.
26. Ovlasti, L. “Osjetljivost: Vi reagiraju na ono što jedete.” Los Angeles Times veljače 12, 1985.
Cheng, J. et al. Prethodno Klinička studija na korelacija između alergijskog rinitisa i prehrambenih čimbenika Lin Chuang Er Bi Yan Hou Ke Za Zhi kolovoz 2002;. 16 (8) :393-396.
27. Crook, WJ Kvasac Veza (TN: Profesionalne Knjige, 1984)..
28. Heaton, K. “Sweet Put do žučnih kamenaca.” Brit Med J. 14. travnja 1984; 288:1103-1104.
. Misciagna, G., i dr. Am J Clin Nutr 1999;. 69:120-126.
29. Yudkin, J. “Šećer Potrošnja i infarkta miokarda.” Lancet 6. veljače 1971;. 1 (7693) :296-297.
Šah DJ, et al. Pogubnost Šećer i zaštitni učinci škroba na kardiološkog pregradnja, kontraktilne disfunkcije, a mortalitet kao odgovor na pritisak preopterećenja. Am J Physiol srca circ Physiol. Rujna 2007; 293 (3): H1853-H1860
30. Prione, T. saharin bolest (Novi Kanaan, CT: Keats Publishing, 1974)..
31. op. cit..
32. Prione, T. i Campbell, G. dijabetes, koronarne tromboze i saharin bolesti. (Bristol, Engleska, John Wright i Sinovi, 1960).
33. Behall, K. “. Utjecaj estrogena Sadržaj oralnih kontraceptiva i potrošnja saharoze na vrijednosti parametara krvi” Bolest Abstracts International-1982;. 431-437.
34. Glinsmann, W., et al. . Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila FDA Izvješće šećera Task Force 1986;. 39:36 _38.
35. Tjaderhane, L. i Larmas, M. visoke Saharoza Dijeta Smanjuje mehaničke čvrstoće kostiju u Uzgoj štakora. Am J Clin Nutr. 1998:128:1807-1810.
36. Wilson RF i Ashley FP Učinci eksperimentalnu Varijacije u prehrambenim unos šećera i oralnu higijenu na biokemijsko sastavu i pH Besplatna Glatka površina i aproksimalnih plaketa J Dent Res lipnja 1988;.. 67 (6) :949-953
37. Beck-Nielsen H., et al. Učinci prehrane na staničnoj inzulinske obvezujuća i osjetljivost na inzulin u mladih zdravih ispitanika “Dijabetes 1978;.. 15:289-296.
38. Mohanty P. et al. Glukoza izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita J Clin Endocrin metabolička kolovoz 2000;.. 85 (8) :2970-2973.
39. Gardner, L. i Reiser, S. “Učinci Prehrambenog ugljikohidrata na posta razinama ljudskog hormona rasta i kortizola.” Zbornik Soc Exp Med Biol 1982;. 169:36-40.
40. Ma Y. i sur. . Udruga Između unos ugljikohidrata i razine lipida u serumu J Am Coll Nutr travnja 2006;. 25 (2) :155-163
41. . Preuss, HG Šećer-induciranih krvnog tlaka Povišenja Preko životni vijek Tri Substrains od Wistar štakora J Am Coll od Nutr 1998;. 17 (1) 36-37.
42. Furth, A. i Harding, J.: “Zašto Šećer je loše za vas.” New Scientist 23. rujna 1989;. 44.
43. Lee AT, Cerami A. Uloga glikozilacije u Starenje Ann NY Acad Sci 21. studenog 1992;.. 663:63-70.
44. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery: 1988)..
. 45 Henriksen H. B ., a Kolset SO . . Tidsskr Niti Laegeforen 6. rujna 2007; 127 (17) :2259-62.
46. Prione, T.: saharin bolest (Novi Kanaan Ct: Keats Publishing, Inc, 1974). 0,131.
47. Ibid.. 132.
48. Vaccaro O., et al. . Odnos Postload glukoze u plazmi mortaliteta s 19 godine praćenja Diabetes Care listopad 15,1992;. 10:328-334.
Tominaga, M., et al, smanjena tolerancija glukoze je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ali ne natašte. Diabetes Care. 1999:2 (6) :920-924.
49. Lee, AT i Cerami, A. “modifikacije proteina i nukleinskih kiselina po reducirajući šećeri: moguća uloga u starenja.” Priručnik za biologiju starenja (New York: Academic Press, 1990.)..
50. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
51. Dyer, DG, et al. “Akumulacija Maillard reakciju proizvoda u kožu Collagen u dijabetes i starenje.” J Clin Invest. 1993:93 (6) :421-422.
52. Veromann, S. et al. Dijetalna Šećer i sol predstavljaju stvarne faktori rizika za razvoj katarakte Ophthalmologica srpanj-kolovoz 2003;.. 217 (4) :302-307.
53. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
54. Schmidt AM et al. Aktivacija receptora za napredne proizvode glikozilacije kraj: mehanizam za kronične vaskularne disfunkcije u dijabetičara Vasculopathy i ateroskleroza circ Res ožujak 1999 19; 84 (5) :489-97…
55. Lewis, GF i Steiner, G. Akutni učinci inzulina u kontroli VLDL proizvodnje u ljude. Posljedice za inzulin otporne Državna Diabetes Care travnja 1996;.. 19 (4) :390-3
R. Pamplona, M.. J., et al. “Mehanizmi Glikacija u aterogeneze.” Med hipoteze 1990;. 40:174-181.
56. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
57. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery, 1988)..
58. Hellenbrand, W. Dijeta i Parkinsonova bolest. Moguću ulogu u prošloj unos specifične hranjive. Rezultati iz self-primjenjenog Hrana frekvencije upitnika u case-control studije neurologiju rujna 1996.;. 47 (3) :644-650
Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American svibnja 1987:. 90.
59. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness Mar-travanj 1991:. 34-38.
60. Scribner, KB sur. Masne jetre i povećana pretilost u Mice konzumiranja Brzo vs Polako upija ugljikohidrata. Pretilost. 2007; 15:2190-2199.
61. Yudkin, J., Kang, S. i Bruckdorfer, K. “Učinci velikih količina šećera.” Brit J Med 22. studenoga 1980;. 1.396.
62. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness ožujak-travanj 1991:. 34-38
63. Ibid..
64. Ibid..
65. Ibid..
66. Ibid..
67. Nash, J. “. Zdravlje kandidati” Bit Jan 1992-1923:. 79-81.
68. Grand, E. “Alergije na hranu i migrene.” Lancet. 1979:1:955-959.
69. . Michaud, D. Dijetalna šećera, glikemijski teret i rizik od raka gušterače u prospektivna studija J Natl Cancer Inst 4. rujna 2002;. 94 (17) :1293-300.
70. Schauss, A. Dijeta, kriminal i delinkvencije (Berkley Ca; Parker Kuća, 1981)..
71. Peet, M. “Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza.” Brit J Psych 2004; 184:404-408..
72. Cornee, J. et al. “Case-control studije karcinoma želuca i prehrambene čimbenike u Marseilleu, u Francuskoj”, Eur J Epidemiol 1995;. 11:55-65.
73. Yudkin, J. Sweet and Dangerous (New York: Bantam Books, 1974). 129.
74. . Choi HK, a Curhan G bezalkoholnih pića, fruktoza potrošnja i rizik od gihta kod muškaraca:… prospektivna studija skupine British Medical Journal veljače 9,2008; 336 (7639) :309-312.
75. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986:43;. 151-159.
76. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986;. 43:151-159.
77. Molteni, R, et al. Visoke masnoće, rafinirani šećer Dijeta Smanjuje hipokampusa Brain-izvedeni Neurotrophic Factor, neurona plastičnosti i učenje neuroznanosti 2002;.. 112 (4) :803-814.
78. . Monnier, V., Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja J Gerontol 1990;. 45:105-111.
79. Frey, J. Ima li šećera u Alzheimerova bolest Annales de Biologie Clinique 2001;?. 59 (3) :253-257.
80. Yudkin, J. “. Metabolički promjena uzrokovane šećera u odnosu na srčanih bolesti i dijabetesa” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :5-8.
81. Ibid..
82. Blacklock, NJ, “Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone.” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :9-12.
Curhan, G., et al. Koristite pića i rizika za bubrežnih kamenaca u žena. Ann Inter Med. 1998:28:534-340.
83. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
84. Moerman, CJ, i sur. Dijetalna unos šećera u etiologiji bilijarnog trakta raka Internat J Epidemiol travnja 1993;.. 2 (2) :207-214.
85. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu među trudnice adolescenata Am J Nutr lipnja 1997;.. 1113-1117.
86. Ibid..
87. Bostick, RM, et al. “Šećer, Meat.and unos masti i Non-prehrambene Čimbenici rizika za rak debelog crijeva incidencija u Iowi žene.” Rak Uzroci i kontrole. 1994:5:38-53.
88. Ibid..
Kruis, W., et al. “Učinci dijeta niskima i visokim udjelom šećera na Gut Transit, žučne kiseline metabolizam i bakterijsku fermentaciju Gut 1991;.. 32:367-370.
Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje, pretilost i Pedijatrija ožujka 1999.;. 103 (3) :26-32.
89. Yudkin, J i EISA, O. Dijetalna Saharoza i estradiol Koncentracija u mladih muškaraca. Ann Nutr metabolička. 1988:32 (2) :53-55.
90. Lee, AT i Cerami A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci 1992;. 663:63-70.
91. . Moerman, C. et al “Dijetalna unos šećera u etiologiji žučni mjehur raka mokraćnog sustava.” Internat J spo travnja 1993;. 22 (2) :207-214.
92. Avena NM Dokaz za šećer ovisnosti: Bihevioralni i Nuerochemical učinci povremena, prekomjernoj unos šećera Neurosci Biobehav Rev 2008; 32 (1) :20-39..
Colantuoni, C., et al. Dokazi To Intermitentna, Prekomjerni unos šećera uzrokuje endogenog opioidnog ovisnost Obes Res lipnja 2002;.. 10 (6) :478-488.
93. Ibid..
94 Pismo Edell Zdravlje rujna 1991;.. 07:01.
95. Sunehag, AL, i sur. Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999;.. 48 7991 – 8000).
96. Christensen L. et al. Utjecaj dijetetski promjene na emocionalne nevolji. J Abnor psihologa. 1985; 94 (4) :565-79.
97. Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje i pretilost Pedijatrije Mar1999;.. 103 (3) :26-32.
98. Girardi, NL otupjela catecholamine Odgovori nakon glukoza Gutanje u djece s poremećajem deficita pažnje Pedijatrija Res 1995;.. 38:539-542.
.. Berdonces, JL Pozornost deficit hiperaktivnost i infantilne Otk Enferm siječnja 2001; 4 (1) 11-4
99. . Blacklock, NJ Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1 & 2) :9-17.
100. Lechin, F. et al. Učinci oralnoga glukoze opterećenje na plazma neurotransmitori u ljude Neurophychobiology 1992;.. 26 (1-2) :4-11.
101. Arieff, AI IVS šećera vode može Cut Off kisika do mozga. Veterani uprava Medical Center u San Francisco San Jose Mercury;. 12. lipnja / 86.
102. De Stefani, E. Dijetalna Šećer i raka pluća: Studija slučaja kontrola u Urugvaju Nutr i rak 1998; 31 (2):.. 132_7.
103. Sandler, BP Dijeta Sprječava Polio (Milwakuee, WI,: Lee zaklada za prehrambene znanosti, 1951)..
104. Murphy, P. Uloga šećer u epileptičnim napadajima. Townsend Letter za liječnici i pacijenti. Svibnja, 2001.
105. Štern, N. & Tuck, M. Patogeneza hipertenzije u šećernom bolešću. Šećerna bolest, temeljna i klinički test. 2. izdanje, (Fil: Lippincott Williams & Wilkins, 2000) 943-957.
106. Christansen, D. Critical Care: Šećer Limit spašava živote Znanost Vijesti 30. lipnja 2001; 159:404…
107. Donnini, D. et al. Glukoza može izazvati stanične smrti kroz slobodni radikali posredovane mehanizam. Biochem Biohhys Res komu. 15. veljače, 1996:219 (2) :412-417.
108. Levine, AS, i sur. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti Am J Nutr 2003 133:831 S-834S..
109. Schoenthaler, S. Probni Los Angeles Odjel Dijeta-Ponašanje program: Jesam Empirijska analiza šest institucionalnim okruženjima Int J Biosocial Res.. 5 (2) :88-89.
110. Deneo-Pellegrini H,. et al.Foods, hranjive tvari i raka prostate: case-control studije u Urugvaju fra J Cancer 1999 Svibanj; 80 (3-4) :591-7…
111. . Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999 travanj;. 48 (4) :791-800.
112. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu kod trudnih adolescenata Am JF Nutr 1998;.. 128:807-1810.
113. Peet, M. Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza Britanac J Psihijatrija 2004; 184:404-408…
114. Fonseca, V. et al. Učinci visoke masnoće dijeta saharoze na Enzimi u Homosysteine metabolizma u Ratu Metabolizam 200;.. 49:736-41.
115. Potischman, N, et.al. . Povećani rizik od ranoj fazi raka dojke koji se odnose na potrošnji slatke namirnice među ženama manje od 45 godina u Sjedinjenim Američkim Državama “Rak uzrokuje Kontrola 2002 prosinac;. 13 (10) :937-46.
116. Negri. E. et al. Faktora rizika za adenokarcinom tankog crijeva.
Intern J Cancer 1999:82:. I2 :171-174.
117. Bosetti, C. sur. Hrana Grupe i larin rizik od raka: Case-control studije iz Italije i Švicarske Inter J Cancer 2002:100 (3):.. 355-358.
118. Shannon, M. suosjećanja Pogledajte pretežak. CCL obitelji pronađeni. Studeni-Dec.1993. 20 (3) :3-5.
119. Zdravlje Nakon 50. Johns Hopkins Med Pismo. Svibnja 1994.
120 .. Rajeshwari, R. et al. Svjetovni Trendovi u Dječjim Zaslađeni-pića potrošnja (1973-1994): Studija Bogalusa srca. J AM Dijeta izv. prof. Veljača 205; 105 (2) :208-214.
121. Levine, AS sur. “. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr, 2003; 133:831 S-834S.
122. Booth, DAM sur. “Slatkoća i izbor hrane:. Mjerenje sladila ‘Učinci na usvajanju” Slatkoća Dobbing, J., Ed, (London: Springer-Verlag, 1987)…
123. Cleve, TL Na causation proširenih vena. (Bristol, Engleska, John Wright, 1960.)
124. op. cit..
125. Ket, Y. i sur. Dijabetes, oslabljen glukoze natašte i razvoj kognitivnih oštećenja u starijih žena Neurologija 2004;.. 63:658-663.
126. Chatenoud, Liliane sur. Rafinirani-žitarica usisnog i rizik od raka u odabranim Italiji. Am. J. Clin Nutr. Prosinca 1999; 70:1107-1110.
127. Yoo, S. et al. Usporedba dijetetski unos povezana s metabolizma Faktori rizika sindrom u mladih odraslih osoba: Bogalusa Heart Study Am J Clin Nutr 2004 listopad, 80 (4) :841-848..
128. Shaw, Gary M. i sur. Oštećenje neuralne cijevi povezane s majke Periconceptional unosu od jednostavnih šećera i glikemijski indeks.
Jesam. J. Clin Nutr. Studenog 2003, 78:972-978.
129. Krilanovich, Nicholas J. Fruktoza Zlouporaba, epidemije pretilosti, Specijalne Problemi djeteta, i poziva na akciju Am. . J. Clin Nutr studenoga 2004; 80:1446-1447.
130. .. Jarnerot, G., potrošnja rafiniranog šećera po bolesnika s Crohnovom bolest, ulcerozni kolitis, ili razdražljiv utroba sindrom skand J Gastroenterol 1983 studeni;. 18 (8) :999-1002.
131. Allen, S. “Šećeri i masti:. Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr.
2003; 133:831 S-834S.
132. De Stefani E, et al. Saharoza kao čimbenik rizika za rak debelog crijeva i rektuma: Case-control studije u Urugvaju Int J Cancer 5. siječnja 1998; 75 (1) :40-4…
133. Levi F, i sur. . Dijetetski čimbenici i rizika od raka endometrija Rak 1. lipnja 1993;. 71 (11) :3575-3581.
134. Mellemgaard A. i sur. Prehrambene Čimbenici rizika za karcinom bubrežnih stanica u Danskoj Eur J Cancer travnja 1996.;. 32A (4) :673-82.
135. Rogers AE, et al. Nutritivni i Dijetalna Utjecaji na jetre tumorigenesis u miševa i štakora Arch Toxicol Suppl 1987;.. 10:231-43. Pregledajte.
136. Sorensen LB, et al. “Učinak saharoze na upalnih markera u debelih čovjeka” Am J Clin Nutr kolovoz 2005;. 82 (2)
137. Mohanty, Priya, et.al. “Glukoza Izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita,” J Clin Endocrinol metabolička .. 2000, kolovoz: 85 (8) 2970-2973.
138. Arumugam V, i sur. “A High-Glycemic Meal Pattern Elicited Increased Subjective Appetite Sensations in Overweight and Obese Women.” Appetite . 2007; [Epub ahead of print].
139. Smith RN et al. “The Effect of a High-protein, Low Glycemic-load Diet Versus a Conventional, High Glycemic-load Diet on Biochemical Parameters Associated with Acne Vulgaris: A Randomized, Investigator-masked, Controlled Trial.” J Am Acad Dermatol 2007;57:247-256.
140. Selva, DM, et al. Monosaccharide-Induced Lipogenesis Regulates the Human Hepatic Sex Hormone-Binding Globulin Gene. J. Clin. Invest. 2007. doi:10.1172/JCI32249.
141. Fu ML, et al. Associatation Between Unhealthful Eating Patterns and Unfavorable Overall School Performance in Children. J Am Diet Assoc. 2007;107(11): 1935-1942. 142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
143. Drewnowski A. et al Taste Preferences in Human Obesity: Environmental and Familial Factors. Am J Clin Nutr. 1991; 54: 635-641.
144. Berglund, M. et al. Comparison of Monounsaturated Fat with Carbohydrates as a Replacement for Saturated Fat in Subjects with a High Metabolic Risk Profile: Studies in the Fasting and Postpr andial States. Am. J. Clin Nut. Dec 1, 2007;86(6):1611 – 1620.
145. Ouyang X. et al. “Fructose Consumption as a Risk Factor for Non-alcoholic Fatty Liver Disease.” J of Hepatol. 2008;48(6):993-999.
146. De Stefani E., et al. “Dietary patterns and risk of bladder cancer: a factor analysis in Uruguay.” Cancer Causes Control , 2008; [Epub ahead of print].

NoviSvjetskiPoredak.com

Američki biftek je OUT: Za duži život preskočite meso, čovjek nije stvoren da bude mesojed

adminitrix — Mon, 17 Sep 2012 22:05:01 +0000

Da li je čovjek stvoren da jede meso?

Još od doba renesanse, stručnjaci za anatomiju uspoređivali su životinjski sistem za probavu sa ljudskim.
Kojoj vrsti sisavaca je ljudsko biće najsličnije?

Biljojedima ili mesojedima?
Napravimo jedan brzi pregled osnovnih karakteristika organa za probavu kod čovjeka i životinja.

ZUBI I KRETANJE ZUBI

Mesojedi: istaknuti očnjaci sijeku i kidaju meso skoro bez žvakanja.

Biljojedi: vrlo razvijeni kutnjaci omogućavaju drobljenje hrane i njeno pretvaranje u kašu.

Čovjek: očnjaci su mali, razlikuju se od očnjaka životinja mesojeda. Kutnjaci više nalikuju kutnjake biljojeda, u stanju su sažvakati i usitniti biljna vlakna i žitarice.

Mesojedi: mogu se samo pokretati gore-dolje, čime je omogućeno kidanje hrane.

Biljojedi: omogućuju i bočne pokrete, da bi se hrana usitnila i natopila pljuvačkom.

Čovjek: ostvaruju sve pokrete, slično vilicama biljojeda.

SLINA I NJEZINO DJELOVANJE

Mesojedi: ima malu PH – vrijednost (kiselost) neophodnu za probavu proteina iz mesa.

Biljojedi: ima veliku PH – vrijednost (baznost) koja omogućuje bolju probavu ugljikohidrata.

Čovjek: slina mu je alkalna (bazna) kao kod biljojeda. Osim toga sadrži amilaze, ptijalin, enzime koji počinju probavu škroba, i koji se nalaze samo u namirnicama biljnog podrijetla. Slina je potpuno prilagođena biljnoj prehrani.

CRIJEVNI APARAT

Mesojedi: njihov probavni trakt je kraći nego kod biljojeda. To znači da meso mora biti brzo probavljena i eliminirano, jer bi njegovo razlaganje i truljenje u crijevima proizvelo štetne tvari koje bi otrovale životinju.

Biljojedi: imaju dugački probavni sustav, koji omogućava relativno spori prolaz namirnica (do tri dana). Biljnim namirnicama je potrebno više vremena da bi bile probavljene, ali one ne trule u crijevima i ne proizvodi otrovne supstance. Kada bi biljojed jeo meso, otrovao bi se, jer bi meso ostajući dugo u organima za probavu istrulilo u crijevima oslobađajuću pri tome otrove.

Čovjek: proporcionalno duža crijeva nego kod mesojeda, ali ne tako dugačka kao crijeva biljojeda. Zbog toga može jesti meso, ali pri tom također dolazi do truljenja, posebno u slučaju zatvora ili sporog prolaza kroz crijeva. Oslobađaju se otrovne supstance (kadaverin, indol, skatol, …) koje prelaze u krvotok i izazivaju migrene, alergije, osipe i druge simptome.

Na kraju možemo konstatirati da je ljudski probavni sustav sličniji organima za varenje biljojeda. Međutim, iako su čovjekovi organi za probavu stvoreni da grizu, žvaču i probavljaju biljke, imaju i veliku sposobnost prilagodbe, što kod životinja ne postoji, a čovjeku omogućuje da skoro sve jede.

Prema tome, možemo reći da je ljudsko biće anatomski i fiziološki stvoreno da se hrani biljnom hranom, iako ima mogućnost prilagodbe na mesnu prehranu, a tu se krije zamka koja je uzročnik gomile bolesti i kratkog života.

ŠTETNI UTJECAJ MESA

Meso nikada nije bila zdrava namirnica. Nekada je osnovni problem s kojim se zdravstvo suočavalo bilo prenošenje infekcija i parazita. Međutim, potrošnja mesa povlači za sobom i druge rizike. Zagađenje bakterijama ili parazitima je smanjeno zahvaljujući razvoju higijenskih postupaka, iako je i dalje prisutno.

Čimbenici koji u današnje vrijeme doprinose štetnosti mesa su industrijske prirode i veoma brinu potrošače: intenzivno stočarstvo – umjetna prehrana životinja, hormoni za brzo tovljenje, antibiotici, sedativi protiv stresa, kao i mnoge druge umjetne kemijske supstance pomoću kojih ljudi pokušavaju ublažiti mnogobrojne bolesti koje pogađaju životinje.

Kada se svi ovi faktori dodaju neprirodnim uvjetima odgajanja stoke, možemo shvatiti štetnost većine mesa koja se danas mogu kupiti u trgovinama, iako imaju jamstvo da su bez patogenih mikroorganizama.

Nekada se meso koristilo samo u posebnim situacijama (za vrijeme veselja, praznika, pri klanju), a u ostalim dijelovima godine umjereno. Danas je meso prisutno svakog dana u našem jelovniku, što je nekada bila privilegija samo najbogatijih.

Pored toga što je lako i stalno dostupno, velika štetnost mesa danas ogleda se i u velikim rizicima koje nosi njegova potrošnja, a koji se ne smiju zanemariti.

PRETJERANA KOLIČINA ZASIĆENIH MASNIH KISELINA I KOLESTEROLA

Meso sadrzi veliki postotak masnoće nastale od zasićenih masnih kiselina. U suvremenom stočarstvu, životinje su često osuđene na potpunu nepomičnost; zbog toga njihovo meso, čak i kad izgleda posno, sadrži suviše masti. To je slučaj sa svinjetinom, čije meso u najboljem slučaju sadrži 18 posto masti.

Pretjerana uporaba životinjske masti u prehrani je, pored duhana, stresa i sjedećeg načina života, odgovorna za povećanje razine kolesterola u krvi. Ta tvar se taloži u arterijama, očvršćuje ih i smanjuje njihov promjer (ateroskleroza). Sužavanje arterija uzrok je srčanog infarkta, moždanih tromboza i lošeg krvotoka u udovima tijela.

Namirnice životinjskog porijekla povećavaju stopu kolesterola u krvi na dva različita načina:
– Sadrže kolesterol koji se apsorbira u crijevima i neposredno prelazi u krv.

Biljne namirnice ne sadrže kolesterol.

- Sadrže veliku količinu zasićenih masnih kiselina koje povećavaju proizvodnju kolesterola u krvi. Suprotno tome, namirnice biljnog porijekla sadrže nezasićene masne kiseline koje reguliraju ili snižavaju razinu kolesterola.

Prehrana bogata mesom i njegovim derivatima, kao što su suhomesnati proizvodi i plodovi mora, značajan je faktor povećanja kolesterola i nastajanja ateroskleroze. Ostale namirnice životinjskog podrijetla: jaja, kajmak, sir također doprinose stvaranju ateroskleroze.

Dokazano je da su određene vrste raka usko povezane s ukupnom količinom masti u prehrani; to je razlog više za smanjenje potrošnje masti. Danas u zapadnim zemljama, masti predstavljaju 45 posto od ukupno apsorbiranih kalorija (velika količina životinjskih zasićenih masti). Što više upotrebljavamo namirnice životinjskog podrijetla, unosimo više masti, čime se povećava opasnost od ateroskleroze, raka, pretilosti i drugih bolesti.

RAK

U jednom kilogramu šnicli spremljenih na roštilju postoji toliko benzo-a-pirena (kancerogena tvar) kao u 600 cigareta. Kada štakore hranimo mesom koje sadrzi benzo-a-piren, oni dobivaju rak želuca, a često i leukemiju.
Kancerogeni učinak benzo-a-pirena je time dovoljno dokazan. Čak i ako ne pravi roštilj, čovjek nije pošteđen kancerogenih tvari koje unosi sa mesom. Metilkolantren je jedna od tih tvari koja nastaje kada se meso prži na visokim temperaturama. Kada tu supstancu dajemo u većim količinama laboratorijskim životinjama, one dobivaju rak.

U malim količinama, ne izaziva neposredno rak, ali utječe na osjetljivost životinja koje ih unose u organizam. Kada ta supstanca dođe u dodir s drugim kancerogenim tvarima, čak i u malim količinama, one razvijaju maligni tumor. Možemo reći da metilkolantren iz mesa pojačava djelovanje drugih kancerogenih tvari koje unosimo u organizam.

Na klaonicama često možemo u mesu životinja naići na dobroćudne ili zloćudne tumore. Normalno je da takvo meso bude povučeno s tržišta, ali to se ne događa.
Što se radi u klaonicama s uginulim životinjama?

Sigurno je da kancerogene stanice ostaju u limfnim žlijezdama, u krvi i u drugim organima. Šezdesetih godina znanstvene studije su dokazale da određene vrste raka mogu biti prouzročene virusom koji se prenosi s jedne na drugu životinju u laboratoriju.

Iako nema konačnih dokaza da životinjsko meso zaraženo rakom može uzrokovati rak i kod ljudi, postoje za to indicije u suvremenim istraživanjima pokrenutim u tom pravcu.

Bilo kako bilo, istraživanja pokazuju da uporaba namirnica životinjskog porijekla (meso, mlijeko, sir, jaja) sa sobom nosi rizik od dobivanja raka do 10 puta veći nego kod ljudi koji ne upotrebljavaju namirnice životinjskog podrijetla.

UTJECAJ ISHRANE NA POJAVU RAKA ŽELUCA

Dokazano je da je način prehrane osnovni čimbenik koji utječe na pojavu raka želuca. Ovaj tip raka je izgleda uzrok najvećeg broja smrtnih slučajeva svake godine u svijetu. Dokazano je da pretjerana potrošnja soli izaziva razvoj bakterija u želucu.

One pretvaraju nitrate iz hranljivih sastojaka u nitrite koji kombinirani sa aminima i ureom stvaraju nitrozoamine i nitroureu s jakim kancerogenim djelovanjem. Rak želuca se povezuje i sa čestom uporabom dimljenih i usoljenih proizvoda. Ovo je dokazano u Japanu gdje uobičajeni režim prehrane sadrži mnogo takvih namirnica i gdje je rak želuca čest slučaj.

Postoji još jedan uzrok, koji se trenutno ispituje, a to je nedostatak određenih vitamina sa zaštitinom funkcijom:

Vitamin A u vidu provitamina (karotina) sprječava obrazovanje slobodnih radikala koji imaju važnu ulogu u stvaranju malignih tumora.

Vitamin C (nalazi samo u namirnicama biljnog podrijetla) ima moć da spriječi pretvaranje nitrata i nitrite i nitrozoamine.

Vitamin E djeluje kao antioksidans štiteći stanice od degenerativnih promjena.

U svjetlosti najnovijih saznanja, najbolji način da spriječimo rak želuca sastoji se u smanjenju potrošnje soli, nitrata i dimljenih proizvoda, a povećanju potrošnje svježeg voća i povrća.

PARAZITI

U određenim dijelovima svijeta trihineloza je toliko rasprostranjena da je to dovoljan razlog da se ne upotrebljava svinjsko meso. U razvijenim zemljama ima slučajeva smrti uzrokovane trihinelom izazvanom upotrebom svinjskog mesa koje prethodno nije bilo podvrgnuto sanitetskoj kontroli.

OSTALE INFEKCIJE

Danas su životinje vrlo bolesne, koliko i ljudi, a mozda i više. Na zapadu se svake godine izdvajaju velika novčana sredstva za sprječavanje infektivnih stočnih bolesti. Na temelju španjolske Generalne direkcije za zdravlje životinja pri Ministarstvu poljoprivrede, 1992. je izračunato da postoji 65.184 slučaja tuberkuloze goveda (to je 2,13 posto od kontroliranih životinja), i 148.557 bruceloze (malteška groznica) kod ovaca (tj. 2,41% od pregledanih životinja) između ostalih infekcija.

Mnoge životinjske infekcije liječe se jakim dozama antibiotika. Jedan dio tih antibiotika ostaje u mesu koje upotrebljavamo, pa čak i u mlijeku. Stočna hrana i sama sadrži male doze antibiotika kao što su penicilin i tetraciklin. Stočari su još prije tridesetak godina otkrili da životinje čija prehrana sadrži antibiotike manje oboljevaju, brže napreduju i rastu.

Naravno, opasnost kojoj su potrošači mesa izloženi ne prolazi nezapaženo: rezistentnost, alergije, osjetljivost na antibiotike mogu biti posljedica, a da toga nismo ni svjesni, potrošnje mesa životinja hranjenih ili liječenih antibioticima.

Prevelika upotreba antibiotika u stočnoj industriji uzrokuje pojavu bakterija otpornih na lijekove. Mnoga istraživanja nam ukazuju da preko industrijski proizvedenog mesa takve bakterije mogu biti uključene u ljudski organizam, izazivajući teške infekcije.

Pileće meso je najčešći proizvod zaražen patogenim mikroorganizmima (narocito salmonelom) prema FDA (Američke Organizacija za prehranu i lijekove).

Osim toga, meso samo po sebi može biti sredstvo za prenošenje infekcije zato što pospješuje razmnožavanje patogenih klica: salmonele, bruceloze ili malteške groznice, tuberkuloze i dr..

MORSKI STRVINARI

Plodovi mora prenose virus hepatitisa A, mikroorganizam uzročnik kolere, i mnogo drugih patogenih mikroorganizama. Jedan od četiri slučaja trovanja hranom uzrokovan je unošenjem morskih plodova.

Ove životinje su prirodni čistač mora, jer filtriraju vodu; oni obavljaju ekološku funkciju sličnu ulozi lešinara među pticama.

Plodovi mora su nekrofazi, što znači da se hrane mrtvim morskim bićima.

Zbog toga su često zagađeni širokim spektrom patogenih i toksičnih mikroorganizama. Vrlo je vjerojatno da su mnogi gastroenteritisi (upale sluznice želuca i tankog crijeva), tijekom ljeta, posljedica uzimanja plodova mora, a ne majoneza koji ide uz njih. Osim toga, morski plodovi sadrže mnogo kolesterola, proizvode mokraćnu kiselinu i teški su za probavu.

Zbog svih tih razloga, plodovi mora nisu dobri za naše zdravlje, unatoč mitu koji ih prati.

ŽIVOTINJA KOJA JE ČESTO POGOĐENA BOLESTIMA

Svinja je dobar prijenosnik bolesti.

Ona se hrani smećem (što se i danas može vidjeti na selu), a preko štakora dobiva trihinozom i druge parazitske bolesti.

Suvremeni uvjeti uzgajanja svinja malo su poboljšali higijenske uvjete, ali mnoštvo problema i dalje postoji. Odrasla svinja mora dostići sto kilograma za pet ili šest mjeseci, a da bi se to ostvarilo, koriste se umjetno sredstva uzgoja. Uz sve to, današnje sorte se često križaju (i zato su osjetljivije).

Podložnije su bolestima i često pod udarom epidemija. Afrička svinjska kuga, “lažno bjesnilo” (posebno pogađa male odojke – koji sišu), atrofični rinitis i parazitska oboljenja poput trihinozom, najčešće su bolesti pri uzgajanju svinja.

HORMONI I KEMIJSKE TVARI

U proljeće 1992., u Španjolskoj, su mnoge osobe primljene u bolnicu sa simptomima trovanja i poremećaja rada jetre, posebice u Kataloniji, Baskiji i na Balearima. Sve te osobe jele su meso životinja koje su dobivale klimbuterol. Ova supstanca koja mesu daje crvenu, na izgled zdravu boju, jedan je od mnogobrojnih derivata hormona čija je upotreba zabranjena od strane sanitetskih inspekcija.

Međutim, čak i za tvari koje su prošle kontrolu, mnogobrojni stručnjaci tvrde da mogu dovesti do neželjenih posljedica po zdravlje ljudskih bića.

Primjerice, DES (dietilstilbestrol) je korišten na životinjskim farmama za brzi rast (15%) pilića uz uporabu manje količine hrane (10%).

To je derivat estrogena (ženski hormon) koji ima kancerogeno djelovanje u ljudskom organizmu. Iako je zabranjen, postoji sumnja da se uvelike upotrebljava.

Šunka (kuhana ili prijesna), suhomesnati proizvodi i skoro sve vrste svinjskog mesa tretirani su natrij-nitratom i nitritima. Ove tvari sprječavaju truljenje prouzrokovano anaerobnim bakterijama poput one tipa Clostridium (izaziva gangrenu ljudskog tkiva) i daju mesnim namirnicama ružičastu ili crvenu boju koja ih čini privlačnijima.

Međutim, ovi nitrati i nitriti mogu se kombinirati sa aminima u ljudskim crijevima obrazujući na taj način nitrozoamine koji su dobro poznati potencijalni kancerogeni. Svakodnevna potrošnja nitrozoamina može dovesti do raka kod laboratorijskih životinja, a najvjerojatnije i kod ljudi.

Nakon ovakve analize o štetnosti mesa, možemo zaključiti da meso kao hranu moramo zamijeniti zdravijim namirnicama.

(NoviSvjetskiPoredak.com)

Organska Dječja Hrana puna “zdravih” kemijskih spojeva !

adminitrix — Fri, 09 Mar 2012 11:29:38 +0000

Vrijeme je da bacimo svjetlo na stvari kojima je odavno “prošao rok trajanja”, na ozbiljne stvari i izbjegavanje kemijskog izlaganja većine današnje djece. Kemijske tvari kao “Nutrienti” u “USDA Organskoj” Dječjoj Hrani i dječja prehrana

Uslijed činjenice da [highlight color="yellow"] samo 11% novorođenčadi rođenih u SAD-u se isključivo hrani majčinim mlijekom prvih šest mjeseci života [/highlight] , sigurnije je reći da većina novorođenčadi je danas izložena sastojcima koji se nalaze u dječjoj prehrani.

Uslijed činjenice da je dječja prehrana korištena uslijed prve godine života, i to je najkritičniji period ljudskog životnog ciklusa ( izvan embriogeneze ), upozorava nas da budemo sigurni da budemo sigurni da ono čime hranimo djecu je stvarno hranjivo, i u najmanju ruku štetno za njih. Točno?

Što se to zapravo stavlja u dječje formule koje se smatraju da su najbliže majčinom mlijeku?

Uzet ćemo najblaži pristup, i ozbjeći očite manje kvalitetne masovne tržišne dječja formule, koje koriste GMO produkte i visoko fruktozni kukuruzni sirup, i uzeti najkvalitetnijeg proizvođača sa nekoliko očitih crvenih zastavica. Umjesto toga, pogledat ćemo takozvani “organski” (prirodni) proizvod, kao što je Earth’s Best Organic Infant Formula (Zemljina Najbolja Organska Dječja Prehrana), pod pretpostavkom da je u tome “Prirodno”, “Organsko”, kao što etiketa ponosno pokazuje: “Proizvedeno bez korištenja potencijalno štetnih pesticida”. Da li ste ovo shvatili? “Potencijalno štetnih pesticida”, zato jer znate da neki pesticidi nisu štetni za djecu, jel tako? Ova čudna kvalifikacija će biti razjašnjena u momentu.

Pa, krenimo u inspekciju sa “Mineralnim” sastojcima.

Kalcij Klorid — Sol neorganskog kalcija i klora. Klasificirana kao “Iritantna” od strane Direktive Opasnih Supstanci (eng. DSD, jedne od glavnih zakonskih kemijskih sigurnosti u Europskoj Uniji )(EU), koja se još zove EU Index [pdf svojstva ]

Kalcij Hidroksid — isto tako poznat pod imenom “gašeno vapno”, je klasificirano kao “Korozivno” i “Iritantno” od strane EU Index-a, i korišteno je u vodi i kanalizacijikim tretmanima kao “koagulator” ili kao aditiv za pročišćavanje [pdf svojstva]

Bakreni Sulfat — klasificiran kao “Štetan”, “Iritantan” i “Opasan” za okoliš od strane EU Index-a. Korišten je kao herbicid, fungicid i pesticid. [pdf svojstva]

Dobro, tu smo tek na trećem mineralnom sastojku u “Zemljinoj Najboljoj Organskoj Dječjoj Formuli” i našli smo već da taj proizvod sadržava sastojak – Bakreni Sufat – koji je direktno u kontradikciji sa imenom proizvoda i onim što kaže etiketa. To je istina, ako pretpostavimo, da su uran i cijanid kemijski elementi “prirodno” nađeni u Zemlji. Isto tako je OK da nazovemo Kalcij Klorid, Kalcij Hidroksid i Bakreni Sulfat “prirodnim”, “Zemljanim” sastojcima, isto tako.

Na žalost, ionako, spomenuti Bakreni Sulfat se općenito koristi kao pesticid/herbicid, bilo bi neistina da kažemo da je proizvod “Proizveden BEZ korištenja Potencijalno Štetnih Pesticida”.

Ovo je iz perspektive zagovaranje konzumentovog pravilnog označavanja etiketa, da se ovdje totalno pogrešno navode sastojci. Postoji čitav članak naslovljen “Zašto se pesticidi upotrebljavaju kao dodaci u prehrana-ma dječje prehrane?” na temi o Bakrenom Sulfatu i formuli, ako želite malo dublju analizu ove teme.

Nastavimo, i pogledajmo šta produkt još to ima proizvod na etiketi za nas…

Željezo Sulfat: proizveden kao nusprodukt željeza: “U finiširanju, željezna ploča ili letva se provodi kroz kupke sumporne kiseline. Proces daje velike količine željezo(II) sulfata kao nusprodukte.” Klasifidiran je od strane EU Index-a kao “Štetan” i “Iritantan” [pdf svojstva]

Mangan Sulfat: Klasificiran od strane EU Index-a kao “Štetan” i “Opasan za okoliš” [pdf svojstva]

Kalij Bikarbonat: Poznat po tome da ima potencijalne toksične efekte na biljke, ali je u biti prihvaćen kao siguran (GRAS eng. prev. Generalno prepoznato kao SIgurno) ljudsku konzumaciju, od strane FDA (prev. Administracija za hranu i lijekove) koja je inače jedna od najpoznatijih svjetskih administracija koje odobrava trovanje i ubijanje ljudi legalizirajući supstance koje su opasne za ljudsko zdravlje.

Kalij Klorid: Uobičajno se upotrebljava kao umjetno gnojivo. Koristi se u medicini za smrtonosne injekcije, proizvodnju hrane, i kao zamjena za kuhinjsku sol. Ima potencijala za gastrointestinalne probleme, ukljućujući uzrokovanje čira na želucu, kad se uzima kao dodatak prehrani.

Kalij Hidroksid: Opće poznat kao “kaustična soda”, i ona je jaka lužina, korozivna u prirodi. Klasificirana je od strane EU Index-a kao “Korozivna” i “Štetna” [pdf svojstva].

Da li ste već shvatili bit? Vidite li ovdje nešto zemljano, organsko, više nego u tehničkom smislu riječi kao ekstrahirano iz zemlje? Šta mislite o “Organskom”? Da li ovi “Korizivni”, “Iritantni” i “Štetni” dodaci zvuče kao nešto čime bi željeli hraniti vaše djete? Postaje sve gore. Ako preskočimo sve i dođemo na Natrij Selenit ( Na2SeO3), nalazimo da je “Veoma toksičan” i “Opasan za okoliš” prema EU Index-u.

U stvari PDF svojstva za Natrij Selenit, imaju ista svojstva kao i Natrij Cijanid na samo 7mg/kg kod štakora. Na ovoj razini toksičnosti, ako uzmemo da samo 47.5 miligrama, može ubiti djete mase od 7,5 kilograma. Za više detalja o tome kako je toksičan Natrij Selenit i Selenat, pročitajte članak o njegovoj toksičnosti OVDJE. Utemeljena je činjenica u povijesti da je američka FDA odobrila Selen u obliku selenita i selenata u ranijim 1970. godinama, za hranjenje životinja, a i malo kasnije za ljudsku hranu i konzumiranje, prije nego li je njegova toskičnost potpuno razotkrivena. Ovdje navodimo diskusiju:

Na žalost, nije previše poznato da je selen metionin u ranijim 1970. godinama, kada su regulatorne agencije odlučile da se sastojci i spojevi od selena koriste za prehranu životinja. Odobrenje iz 1974. godine je odobrilo Natrij selenit i Natrij selenat kao dodatak prehrani, i stvorilo je situaciju nezadovoljstva. Prvo, odobrenje nam govori ovdje da su ove anorganske soli selena i nutricionističke forme selena koje nisu prehrambene. Drugo, odobrenje je odvuklo pažnju od selen metionina, koji se uskoro prepoznao kao superioran prema anorganskim solima selena. Doduše, tog trenutka je poduzeta regulatorna akcija, na taj način da su soli selena bile dostupne ali su bile zabranjene za životinjsku prehranu.

Isto tako je poznato da se Natrij selenit i selenat ne smije više upotrebljavati za prehranu djece i novorođenčadi zbog slijedećih razloga:

Dječja prehrana, miksani proteini za bodybuilder-e i produkti za gubitak težine još uvijek ekskluzivno koriste Natrij selenat i natrij selenit. Kontinuirano uzimanje anorganskih spojeva selena je teško opravdati. Ovo je posebno točno za dječju prehranu, koja je kroz korištenje anorganskih soli selena spriječava rast djece.

Naravno, problem ovdje nije samo u jednoj formi selena koje je “više prehrambena” nego ostale forme, nego je tu stvar u tome da je jedna forma više toksična nego druga, u bilo kojoj količini, za razliku od selen metionina kojeg smijemo konzumirati u vrlo malim količinama.

Na poslijetku, ne zanemarimo zadnji mineral na listi sastojaka: Cink Sulfat. On je isto tako klasificiran od strane EU Index-a kao “Štetan” i “Opasan za okoliš” [pdf svojstva]

Zadnji u nizu sastojaka ovog proizvoda je Di-alfa tokoferol, koji je petrokemijski sintetiziran od 8 molekula koje liče na prirodni E vitamin, tokoferola i tokotrienola. Ne samo da ima niska antioksidativna svojstva, nego se može raspravljati da je to mješavima molekula koja je razorna za endokrilni sustav, i nema joj mjesta u ljudskoj prehrani. a posebice ne u dječjoj prehrani koja se označava kao “Prirodna” i “Organska”.

Ovaj članak nema namjeru da upire prstom na velike korporacije koje namjerno štete zdravlju djece. Više je poziv na oprez i akciju glede vremenski istekle “najbolje prakse” što se tiče produkata prehrane. Znanost je čista. Toksičnost ovih sastojaka je već odavno demonstrirana od strane cijenjenih organizacija. Djeca vrlo često gledaju na nas kao “minijaturne odrasle” kroz perspektivu procjene toksikološkog rizika, više nego što su: nesrazmjerno više skloniji nepovoljnom utjecaju izlaganju okoliša: Moramo demonstrirati reformulaciji prozivoda koji stavljaju naše zdravnje u rizik, ili najmanje, što možemo je da odbijamo kupovati te prozivode i koristiti ih, ako u budućnosti kompanije koje proizvode te proizvode odbiju da se promjene po tom pitanju.

(preveo:mag. Alfred Bošković/uredio:nsp)

[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7551"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]