Prošli tjedan je za američko tržište dionicama bio najgori tjedan u protekle četiri godine, analizira Business Insider

Premda se američko tržište uspješno opiralo grčkoj dužničkoj krizi, čini se da ga je teško pogodila prošlotjedna nenadana devalvacija kineske nacionalne valute. No, ništa situacija ništa drugačija nije bila ni na velikim europskim i azijskim tržištima koja su sva redom svoja poslovanja završavala u minusu.

O ozbiljnosti situacije dovoljno govore podaci da je, primjerice, burzovni indeks Dow, koji prije neki dan pao za 500 bodova, nije od studenog 2008. padao za više od 300. S&P 500 pao je za 5% premda od svibnja 2012. nije padao ispod 4%, a više od 100 bodova u pet dana nije gubio već dulje od sedam godina. Vix, kategorija poznata i kao burzovni indeks straha, skočio je jučer za 25% i tako zabilježio svoj najveći skok ikad.

Problematičan prestanak rasta kineske ekonomije

Velik utjecaj na stabilnost globalne ekonomije ima, naravno, razvoj kineskog tržišta, drugog najvećeg gospodarstva na svijetu. Osim što je Kina prošli tjedan devalvirala Yuan, njezine su vlasti ovaj tjedan obznanile da manufakturna prozvodnja dosegla svoj minimum što je trenutačno utjecalo na azijsko burzovno stanje.

Glavni indeg šangajske burze pao je za 4,3%, a Shenzhen je tjedan zatvorio s padom ondeksa op 5,4%. Hong Kong je, doduše, pao samo za 1.5%, ali samo zato što su mešetari Hang Senga prošli tjedan odlučili investirati ovogodišnju cjelokupnu zaradu. Japanski Nikkei 225 tjedan je zatvorio s monusom od 3%.

Loše se poslovalo i na europskim burzama. Londonska, frankfurtska, pariška i milanska burza također su zabilježile padove od 3%, unatoč tome što je Markitovo istraživanje pokazalo (minimalni) rast eurozone. No, isto je istraživanje ukazalo i na alarmantnu stagnaciju francuskog gospodarstva, druge najveće europske ekonomije.

Rekordni pad cijene nafte

Cijena nafte prošli je tjedan nakratko pala ispod psihološke granice od 40 dolara po barelu. Treba na umu zadržati činjenicu da je to 25% manja cijena od one koju je barem imao još početkom ove godine.

Stručnjaci se slažu da bi takav pad cijene nafte, odnosno pad potražnje za naftom i sličnim sirovinama mogao biti indikator da prestanak globalnog ekonomskog rasta. Dobra strana ovog pada je da će cijene računa za krajnje potrošače možda biti niže, ali to ujedno znači i da će velike naftne kompanije (koje su dosad bile najveći investitori) biti u minusu, što bi u konačnicii moglo generirati samo dodatne gubitne na tržištu dionicama.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(telegram.hr,youtube/uredio:nsp)

Kako bi uopće preživjela, vladi u Kijevu je prijeko potreban zajam Međunarodnog monetarnog fonda i inozemnih kreditora, koji svaki put kada trebaju dati novac procjenjuju aktualnu situaciju u zemlji i prate provođenje nametnutih reformi

Dakle, u ovim okolnostima samo nova tranša kredita MMF-a Ukrajinu može spasiti od izbijanja „Trećeg Maidana“.

No, sada je svima jasno da je Ukrajina na rubu nacionalnog bankrota i da je jedino rješenje vanjska financijska potpora, ali učinak te pomoći velikim dijelom neutralizira masovna korupcija koje je rasprostranjena u zemlji, otkriva magazin Forbes.

„Dužnička bomba Ukrajinu sve bliže vodi ka bankrotu. U toj situaciji je financijska pomoć Zapada jedina šansa zemlji da se spasi.

Strani investitori su ujedinili sve svoje snage kako bi razvili plan restrukturiranja duga, ali projekt ne uključuje njegovo smanjenje, čime je nemoguće otplatiti čak i kamate“, piše Forbes.

U isto vrijeme, BDP Ukrajine je zbog mjera štednje nametnutih od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), velikih gubitaka dobara na Krimu i rata na istoku zemlje pao za gotovo 50%. Tome treba dodati i smanjenje proizvodnje zbog gubitka kvalificirane radne snage iz regija Donjeck i Lugansk, što je dodatno doprinijelo općem pogoršanju gospodarske situacije u zemlji.

Osim toga, endemska korupcija je umanjila niska učinkovitost kredita koje je Ukrajina dobila od financijskih institucija.

„Svaki kredit kojeg ponudi ili dodijeli MMF će dijelom biti ukraden od strane vlade u Kijevu. Ukrajina je oduvijek bila korumpirana država u kojoj je vladala skupina bogatih oligarha“, piše magazin.

Ovdje nailazimo na čudan paradoks i situacije u kojoj protiv oligarhije nisu ustale najrazvijenije ukrajinske regije, Donjeck, Lugansk i ostatak jugoistoka zemlje, nego je pobuna protiv predsjednika Janukoviča krenula za zapada Ukrajine, koji niti je imao razvijenu industriju, a u ukupnom BDP-u predratne Ukrajine je sudjelovao s jedva nekoliko postotaka.

Uzmimo samo ove tri karte ukrajinskih regija, od kojih prva prikazuje trgovinsku razmjenu, odnosno uvoz, izvoz i trgovinski deficit/suficit ; druga je prikaz udjela po regijama u ukupnom BDP-u Ukrajine za 2010. godinu i sudeći prema tim podacima se treba zapitati: „Tko je tu koga hranio?“. Na kraju, treća karta prikazuje etničku strukturu ukrajinskih regija i niti u jednoj, osim Krima, nema ruske većine.

Dakle, to znači da u tijeku nije rat Ukrajinaca protiv Rusa, nego građanski rat Ukrajinaca istoka zemlje protiv onih kojima nije bilo dobro pod Janukovičem, nije im dobro ni s Poroshenkom i Yatsenyukom, a teško da će uživati pod budnom paskom Međunarodnog monetarnog fonda i inozemnih kreditora, koji bi, kako brojke govore, na kraju oko restrukturiranju ukrajinskog duga trebali pregovarati s predstavnicima Donjecke i Luganske Narodne Republike, a ne s vladom u Kijevu. Naravno, pod uvjetom da te dvije regije ostanu u sastavu jedinstvene Ukrajine.

Karta 1. – Uvoz izvoz i suficit/deficit po ukrajinskim regijama:

 
Karta 2.- Udio u ukupnom BDP-u Ukrajine po regijama 2010. godine:

 
Karta 3. – Etnički sastav ukrajinskih regija u kojima je samo Krim imao rusku većinu (crveno):

 
(altermainstreaminfo/uredio:nsp)

James Henry, bivši glavni ekonomist konzultantske tvrtke McKinsey & Co. otkriva kako izvan dohvata poreznika o skrivenom novcu brinu banke povezane s Bilderberškom skupinom te američkim obiteljima Rockefeller i Rotschild, Goldman Sachs, JM Morgan Chase itd.

Svjetsku financijsku krizu namjerno su kreirali najmoćniji ljudi svijeta, bankari, političari i s njima povezani milijarderi okupljeni oko poznate Bilderberške skupine i američkih obitelji Rockefeller i Rotschild. Iz međunarodnog gospodarskog sustava odjednom su povukli ogromne količine novca. Pojedine države, koje su bile oslonjene na vanjsko financiranje, tako više nisu mogle nabaviti sredstva i jedna po jedna počele su upadati u dužničku krizu. Ona će završiti kad ti isti moćnici ostvare svoje političke i gospodarske ciljeve te odluče povučeni novac vratiti natrag u sustav – provokativna je izjava koju je nedavno iznio poznati svjetski geopolitičar William Engdal predstavljajući knjigu ‘Bogovi novca’.

Nije trebalo dugo da njegove riječi dobiju i potvrdu u stvarnosti.

James Henry, bivši glavni ekonomist ugledne konzultantske tvrtke McKinsey & Co. upravo je ovih dana objavio studiju u kojoj otkriva kako je globalna super-bogata elita krajem 2010. godine u tajnim poreznim oazama držala skriveno najmanje 21 bilijun dolara. O kolikom iznosu je riječ slikovito govori podatak da je ta brojka jednaka zbroju vrijednosti cjelokupnog američkog i japanskog gospodarstva!

Je li istražujući za Tax Justice Network, Henry slučajno nabasao na skriveni novac povučen iz svjetskog gospodarskog sustava, kojeg spominje Engdal?

Financijska ‘crna rupa’

- Naše istraživanje fokusiralo se na ogromnu ‘crnu rupu’ u svjetskoj ekonomiji koja do sada još nikada nije bila istražena. To su privatni ‘offshore’ računi na kojima smo otkrili enormnu količinu novca, koja nikada nije bila oporezivana – istaknuo je James Henry u studiji ‘The Price of Offshore Revisited‘, u kojoj je bio glavni istraživač.

Za svoje je istraživanje koristio podatke Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i nacionalnih vlada. Podaci koje je prikupio odnose se samo na financijska sredstva, koja se čuvaju u bankama i ulagačkim računima.

Zanimljiva je i činjenica da za privatne vlasnike o bilijunima skrivenim iza off shore računa brinu najveće svjetske banke, iste one koje su na vrhuncu krize dobile najizdašniju državnu pomoć financiranu novcem poreznih obveznika.

Među deset najvećih nalaze se upravo one koje su najuže povezane s američkih bankarskim obiteljima Rockefeller i Rotschild.

Državna pomoć za odabrane

Banka Goldman Sachs, koji je lažirajući stanje grčke ekonomije zaradila milijune, upravlja s ukupno 840 milijardi dolara skrivenih na off shore računima svojih klijenata. Na vrhuncu krize primila je 1,4 milijarde dolara pomoći od američke vlade.

Američki kongres dao je ‘zeleno svjetlo’ i za financijsku pomoć banci JP Morgan Chase. Istovremeno je otkriveno kako ona upravlja s čak 297 milijardi skrivenih na tajnim off shore računima diljem svijeta.

Tu je i Bank of America, banka koje je pored švicarskog UBS-a financijska institucija s najjačim kapitalom na svijetu, te još nekoliko njemačkih, švicarskih i kanadskih bankarskih divova.

[notification type="alert"] Porezni stručnjak i savjetnik britanske vlade John Whiting izjavio je da sumnja da je skriveni iznos toliko velik. James Henry je, pak, ustvrdio da je 21 bilijun konzervativna procjena, te da bi pravi iznos mogao biti i 32 bilijuna dolara. Bilijun je 1.000 milijardi. [/notification]

Sve one brinu o privatnom novcu do kojeg porezne vlasti jednostavno ne mogu doprijeti. Zakonska uređenja pojedinih off shore destinacija to im onemogućavaju. Novac će, čini se, ostati na tajnim računima sve dok ga njihovi vlasnici ne odluče odande povući i vratiti u sustav. Kada će to biti, nitko zasigurno ne može znati.

- Kada ostvare svoje političke i ekonomske ciljeve – tvrdi Engdal ne navodeći niti jedan od njih. No, dovoljno je pogledati primjerice Europsku uniju ili neke arapske zemlje danas i prije pet-šest godina. Političke i gospodarske promjene su više nego očite.

Deset najvećih banaka iza kojih milijarderi kriju novac na off shore računima:

UBS

Credit Suise

Goldman Sachs

Bank of America

HSCB

Deutsche bank

Wells Fargo

Morgan Stanly

JP Morgan Chase

Pictet

 
 
(dnevno.hr/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9962"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Na Okruglom stolu razgovarali smo o posljedicama parlamentarnih izbora u Grčkoj za Europsku uniju.

Gosti su bili ekonomist Slavko Kulić i znanstveni novak s Fakulteta političkfh znanosti Kristijan Kotarski.

[mp3player height=50 config=fmp_jw_widget_config.xml playlist=okrugli-stol-posljedice-izbora-u-grckoj-za-eu.xml]
 

Izbori u Grčkoj ništa nisu riješili, pred Europom ozbiljni problem

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna znatno oscilirale, ovisno o vijestima o dužničkoj krizi i makroekonomskim podacima iz najvećih svjetskih gospodarstava.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,9 posto, na 12.640 bodova, a S&P 500 indeks 0,6 posto, na 1.335 bodova. No, Nasdaq indeks ojačao je 0,7 posto, na 2.892 boda.Na samom početku tjedna na tržištu je zavladala euforija jer su na izborima u Grčkoj prošle nedjelje pobijedile stranke koje podržavaju mjere štednje, dogovorene s međunarodnom zajednicom.

No, euforija je brzo splasnula jer je tim izborima uklonjena samo jedna prepreka rješavanju dužničke krize u eurozoni, dok mnoge druge tek treba preskočiti.

„Izbori nisu utjecali na promjenu igre, pa preostaje još niz većih problema koje treba riješiti“, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.

Prinosi na obveznice prezaduženih članica eurozone, kao što su Španjolska i Italija, nastavile su rasti, dosegnuvši zabrinjavajuće visoke razine, što pokazuje da ulagači ne vjeruju da će se uskoro situacija poboljšati.

Ulagače je prošloga tjedna razočarao i Fed. Doduše, središnja američka banka produžila je u srijedu program prodaje kratkoročnih, a kupnje dugoročnih obveznica, kako bi snizila dugoročne kamate i tako potaknula rast gospodarstva, no ulagači su očekivali agresivnije mjere.

Razočaranje je bilo tim veće jer je Fed smanjio procjene rasta američkog gospodarstva u ovoj godini u raspon od 1,9 do 2,4 posto, s 2,4 do 2,9 posto, koliko je procjenjivao u travnju.

„S obzirom na smanjene prognoze rasta, što je samo po sebi razočaravajuće, očekivali bismo da će Fed biti znatno agresivniji. Kratkoročan pritisak na prodaju dionica posljedica je nezadovoljstva ulagača jer nije najavljeno dodatno kvantitativno popuštanje monetarne politike. Očito je da postoji razlika između onoga što tržište želi i onoga što je Fed spreman poduzeti“, kaže Chad Morganlander, portfelj menadžer u fondu Stifel, Nicolaus & Co.

Usporava se rast i drugih najvećih svjetskih gospodarstava. Poslovne aktivnosti u eurozoni oslabile su u lipnju peti mjesec zaredom, dok je industrijska aktivnost u Kini skliznula osmi mjesec zaredom.

Zbog toga ulagači strahuju od slabljenja potražnje za sirovinama, pa su pale njihove cijene. Tako je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku, po prvi puta od lanjskog listopada, zaronila ispod razine od 80 dolara po barelu.

Najveće gubitnice prošloga tjedna bile su stoga dionice u rudarskom i energetskom sektoru.

Na europskim su burzama, pak, cijene dionica prošloga tjedna blago porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,6 posto, na 5.513 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,5 posto, na 6.263 boda, a pariški CAC 0,1 posto, na 3.090 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skočio 2,7 posto, na 8.798 bodova.

Čak 85 posto Francuza smatra kako Grčka nikad neće vratiti novac

Državljani četiriju glavnih zemalja eurozone, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije sumnjaju u sposobnost Grčke da se održi. Ipak, i dalje smatraju da treba zadržati zajedničku valutu, pokazali su rezultati istraživanja instituta Ifop-Fiducial.

Za veliku većinu ispitanika novac posuđen Grcima – izgubljen je novac, jer ga Atena, kako smatraju, neće nikad uspjeti vratiti. Takvog je mišljenja oko 85 posto Francuza, 84 posto Nijemaca, 72 posto Španjolaca i oko 65 posto Talijana. Pokazalo se da su ispitanici pesimisti i kada je riječ o problemima eurozone, pod pretpostavkom da se grčki dug ne sanira. To smatra 84 posto Francuza, 76 posto Nijemaca, čak 90 posto Španjolaca i 88 posto Talijana. Oni vjeruju da će se poteškoće i problemi opasno povećati.

Mali broj ispitanika vjeruje da će Grčka uspjeti smanjiti svoj deficit zahvaljujući pomoći EU-a, kao i vlastitim naporima. U to vjeruje 56 posto Talijana, 44 posto Španjolaca, 39 posto Francuza i samo 27 posto Nijemaca. U slučaju potpunog neuspjeha pokušaja pomoć Grčkoj, većina anketiranih sklona je isključivanju te države iz eurozone. U ovom slučaju najoštriji su Nijemci, njih čak 78 posto i Francuzi sa 65 posto, potom Španjolci 51 posto i na kraju Talijani 49 posto.

Kada je riječ o njihovim državama, većina ispitanih protivi se povratku na staru domaću valutu: 74 posto Francuza protiv je ponovnog uvođenja franka, 75 posto Španjolaca protivi se ponovnom uvođenja pesete, a 71 posto Talijana protiv je povratka na talijansku liru. Najmanje se tome opiru Nijemci, njih 61 posto. Istraživanje je proveo institut Ifop-Fiducial u razdoblju od 18 do 21. lipnja na uzorku od 1001 osobe u Francuskoj, 1003 u Njemačkkoj, 976 Španjolaca i 967 Talijana. Rezultati su istodobno objavljeni u francuskom listu Le Journal du Dimanche, španjolskome ABC-u, njemačkom Bild am Sonntagu i u talijanskom listu Corriere della Sera.

Nisu pomogli ni grčki izbori, euro oslabio

Premda su na izborima u Grčkoj pobijedile stranke koje jamče ostanak te zemlje u eurozoni, na valutnim je tržištima euro prošloga tjedna oslabio prema dolaru zbog zabrinjavajućeg rasta prinosa na španjolske obveznice te niza naznaka slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava.

Cijena eura prema američkoj valuti pala je prošloga tjedna 0,5 posto, na 1,2570 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj eura porastao je 1,6 posto, na 101,05 jena, dok je cijena dolara skočila za 2,1 posto, na 80,40 jena.
Izborna pobjeda stranaka koje podupiru međunarodne programe pomoći otklonila je bojazni od mogućeg izlaska Grčke iz eurozone, no neizvjesnosti ostaju jer nova vlada u Ateni traži promjene uvjeta po kojima je dogovorena pomoć. A Njemačka, glavni uplatitelj u proračun EU-a, protivi se ublažavanju dogovorenih uvjeta.

Ulagače također brine hoće li eurozona moći otkloniti rizike širenja krize na veća gospodarstva, poput Španjolske i Italije. Španjolski troškovi zaduživanja ponovno su se našli u fokusu tržišta jer su ojačale zabrinutosti u vezi fiskalnih i bankarskih problema te zemlje. Prinosi na njezine 10-godišnje državne obveznice dosegnuli su rekordnih 7,30 posto, razinu koja se smatra dugoročno neodrživom cijenom financiranja.
- Euro je opet u silaznoj putanji, što pokazuje da su unatoč dobrom rezultatu grčkih izbora svi svjesni da nam predstoji dug i težak put, a da ništa nije riješeno po pitanju grčkih problema. Čak ako budu nastavile pristizati dobre vijesti iz Grčke, i dalje imamo Španjolsku i njezine probleme – kazala je Jane Foley, valutna analitičarka u banci Rabobank.

S druge strane, dolar je ojačao jer američka središnja banka Fed nije bila toliko agresivna po pitanju popuštanja monetarne politike, koliko se očekivalo. Fed je zasad samo odlučio produljiti na šest mjeseci program kupovine obveznica u sklopu tzv. ‘Operacije Twist’, nakon njegova isteka krajem lipnja.

Euro se također našao pod pritiskom novih sumornih podataka iz gospodarstva eurozone koji svjedoče o drugom uzastopnom mjesečnom padu poslovnih aktivnosti u lipnju, pri čemu su proizvodne aktivnosti u 17-članom bloku pale na najnižu razinu u posljednje tri godine. U Njemačkoj, koja je dosad relativno uspješno odolijevala krizi, aktivnosti su u lipnju smanjene drugi mjesec zaredom, i po najvišoj stopi u zadnje tri godine.

Budno praćeni pokazatelji londonske tvrtke Markit navode na zaključak da je eurozona u drugom tromjesečju možda zabilježila pad gospodarske aktivnosti. Sveukupno podaci ukazuju na sumorne izglede i dodatno podgrijavaju spekulacije da bi Europska središnja banka (ECB) uskoro mogla smanjiti ključne kamatne stope, što je ulagačima dalo povoda za prodaju eura.
 
izvor: radio101.hr, business.hr, lider.hr, hina.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9347"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Tumor nezaposlenosti i krize mogao bi se proširiti na cijelu eurozonu, strahuju stručnjaci. Informacije koje dolaze iz te zemlje nisu nimalo ohrabrujuće, nezaposlenost raste, građani štrajkaju, a ministri financija eurozone već su povećali krizni fond u strahu da će Španjolsku zadesiti “grčka tragedija”.

Najveći svjetski trgovac dionicama Bill Gross nedavno je na svom Twitter profilu vrlo slikovito opisao situaciju u Španjolskoj, kao i svoja predviđanja kako bi drastični rezovi tamošnje vlade mogli utjecati na tržište dionicama.

“Grčka je bila prišt, Portugal je čir, a Španjolska tumor. Ne možete zaustaviti dužničku krizu s dodatnim rezovima i još većim dugovima”, napisao je Gross.

Gross tvrdi da će novi rezovi u španjolskom gospodarstvu samo dodatno produbiti postojeću krizu, a tvrdi da je samo pitanje vremena kada će “tumor” zahvatiti i druge zemlje eurozone.

S njime se slažu i ostali stručnjaci. Mike Shedlock, jedan od vodećih svjetskih ekonomskih stručnjaka, otkrio je da je čak 57 posto španjolskog budžeta namijenjeno za mirovine i poticaje zaposlenima i to u situaciji kada u Španjolskoj ima čak 24 posto nezaposlenih. U takvoj situaciji, tvrdi Shedlock, investitori neće biti spremni na nova ulaganja, jer zemlja i dalje klizi prema recesiji.

U Europi Hrvatska peta najsiromašnija zemlja: Sve više mladih i visokoobrazovanih siromaha!

U Europskoj Uniji trenutno su od Hrvatske siromašnije samo četiri zemlje: Bugarska, Rumunjska, Litva i Letonija. Naime, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku [highlight color="yellow"] stopa relativnog siromaštva u 2010. godini u Hrvatskoj iznosila je 20,6 posto! [/highlight]

Drugim riječima petina građana ne može podmirivati osnovne životne troškove. Kako piše Banka magazin u novom broju, prema statistici to je samac s 2100 kuna neto mjesečno te četveročlana obitelj s 4400 kuna neto primanja mjesečno.

U Europskoj Uniji prosječna je stopa siromaštva 16,4 posto, a tek Bugarska s 20,7, Letonija s 21,3, Rumunjska s 21,2 te Litva su siromašnije od Hrvatske.

Stopa materijalne deprivacije iznosi 32,2 posto i ona pokazuje da je trećina stanovnika isključena iz društva. To su svi oni koji si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja – jesti meso, piletinu i ribu, održati stan toplim, zamijeniti stari namještaj, kupiti novu odjeću, platiti tjedan dana godišnjeg odmora, pozvati prijatelje na večeru, jednom mjesečno počastiti prijatelje pićem u kafiću.

Kako piše Banka u novom broju novi hrvatski siromasi su mladi, visokoobrazovani i ekonomski aktivni. Kazao je to profesor Zoran Šućur s Pravnog fakulteta te upozorio i na porast dječjeg siromaštva.  U većoj mjeri novi siromasi su muškarci zbog toga što je više žena uglavnom zaposleno u javnom sektoru te su kao zaposlenice zaštićenije.

Trećina građana s kreditima u ‘švicarcima’ očekuje ovrhu

Premda je švicarska središnja banka ljetos zaustavila divljanje valute, franak je i dalje top-tema među nezadovoljnim klijentima koji otplaćuju kredite indeksirane uz tu valutu. Anketa udruge Franak pokazala je da više od trećine ispitanika na otplatu izdvaja između 50 i 75 posto kućnog proračuna te u bankama znaju da neki od klijenta nemaju od čega živjeti.

Rezultati ankete pokazuju da neki troše i puno više: gotovo 22 posto na otplatu duga banci platit će više od tri četvrtine mjesečnih primanja, a desetak posto ispitanih za otplate dugova nema dostatna primanja. Čak 34 posto ispitanih izjasnilo se da im je barem jednom iznos rate bio veći od mjesečnih primanja. ‘S obzirom na to da je temeljni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze trećinu mjesečnih primanja, podaci ukazuju da je većina ispitanika prema istim kriterijima danas kreditno nesposobna’, ističu u udruzi Franak. Budući da je za izmjenu ugovornih uvjeta (poput promjene valute) nužna ponovna ocjena kreditne sposobnosti, zaključuju da ‘ljudima jedino preostaje do daljnjega plaćati kredite prema sadašnjim uvjetima’.

Prodaja nekretnine, zatvaranje kredita i pakiranje u podstanarstvo nije rješenje, objašnjava voditeljica istraživanja Petra Rodik sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. ‘Zahvaljujući rastu kamatnih stopa i tečaja, glavnica kredita je veća nego što je bila na početku otplate (u prosjeku 1.675 kuna mjesečno) pa kredit nije moguće prebaciti u drugu valutu ili promijeniti banku. Čak i da klijent proda nekretninu, ne bi imao dovoljno za zatvaranje cjelokupnoga kredita, što je dužan učiniti, jer prodajom nekretnine banka za kredit više nema hipotekarno pokriće’, kaže Rodik.

U 29 posto slučajeva anketirani nisu imali mogućnost izbora banke, jer ju je uvjetovao poslodavac ili investitor. Također trećina ispitanih (31 posto) nije mogla birati valutu jer je uvjet da najviše trećina plaće može poslužiti za otplatu kredita zadovoljavao jedino zajam u francima koje su banke 2005. i 2006. plasirale uz najnižu cijenu.

‘Zato je bilo moguće da kreditno nesposobna osoba u eurima bude kreditno sposobna za kredit u franku, što ukazuje da su banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične kreditne proizvode’, stoji u istraživanju.

Anketa Udruge ponovno je ukazala koliko je ugovorni odnos banke i klijenta pomaknut u korist kreditora. Samo šest posto dužnika uspjelo je u pregovorima s bankom izmijeniti neki od ugovornih uvjeta u svoju korist, uglavnom poček ili smanjenje kamate.

‘Očekujemo da će se ovim istraživanjem povećati svijest o razmjerima problema te da će konačno reagirati HNB, a Vlada napraviti bolji zakonodavni okvir poput Zakona o bankrotu, koji bi omogućio da građani više ne budu taoci banaka’, poručila je.

Sto tisuća Hrvata radi bez plaće

Zaposlene u nas zakon ne štiti, odluče li ne doći na posao jer nisu plaćeni – dobili bi otkaz !

Šest mjeseci nisu primili plaću, ali bez obzira na to, radnici Diokija ili osoblje dječjeg vrtića u Kostajnici dolazili su na posao svaki dan, kao što su to činili i čine i tisuće drugih. Od naših se radnika očekuje i traži da rade bez obzira na kašnjenje plaća.

Divlji štrajk

U listopadu prošle godine Porezna je uprava izračunala da od 15.000 do 16.000 radnika u Hrvatskoj u tom trenutku nije primilo plaću jedan ili više mjeseci, a nova vlast sada spominje brojku i od 100.000. Točnih evidencija još nemaju, ali ministar rada Mirando Mrsić tvrdi da tvrtke nisu dostavile obrasce o plaćenim doprinosima za približno sto tisuća radnika. Jesu li im isplaćene barem plaće ako već nisu doprinosi, ne zna se.

Deutsche Welle navodi da se i u Njemačkoj dogodi, istina rijetko, da radnici ne prime plaću, ali njihovi su propisi predvidjeli rješenja i za takve situacije. Ako radnik ne dobije najmanje dvije mjesečne plaće, mora pismeno upozoriti poslodavca da će prestati raditi ako mu ovaj ne isplati dug. Poslodavac mu ne smije dati otkaz jer odbija besplatno raditi, a plaća se sudskim putem naplati za tri tjedna do najviše četiri mjeseca. Kod nas stvari nisu tako jednostavne.

Sindikat ne može organizirati štrajk dok ne prođe 30 dana od dana kašnjenja, a i tada mora poštovati proceduru, najaviti štrajk, organizirati mirenje tako da do legalnog štrajka ne može doći prije mjesec i pol dana od dana kašnjenja. Krene li pak radnik u naplatu plaće sudskim putem, za to će mu trebati najmanje šest mjeseci do godine dana. Radnik jedino može dati izvanredni otkaz i prijaviti se na burzu rada, a ako dokaže da je to učinio zato što mu nije isplaćena plaća, država će mu priznati pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Rijetki su koji to čine.

Ovršna isprava

– Ljudi su bez posla, teško je naći drugi. Poneki uruče izvanredni otkaz i ode raditi na crno kako bi preživjeli i prehranili obitelj, snalaze se kako mogu, ali većina ostaje na poslu i čeka neki povoljni ishod – kaže Jasenka Vukšić, pravna savjetnica Sindikata graditeljstva.

Kada kojim slučajem ne bi došli na posao, doveli bi se u situaciju da ih poslodavac otpusti zbog razloga koji su sami skrivili.

– Radnici mogu dobiti otkaz i zbog stupanja u divlji štrajk, zbog čega mi u sindikatima jako pazimo da ljudi ne krenu u štrajk prije nego što prođu zakonom predviđeni rokovi i ispoštuje se procedura. Vezane su nam ruke i ne možemo takvim radnicima efikasno i pravodobno pomoći – kaže J. Vukšić.

U zakonima istina postoji odredba o neispunjenju obveza, na temelju koje bi se moglo ići u sudski spor, ali sve to dugo traje. Radniku je na raspolaganju i mogućnost naplate neisplaćene plaće u ovršnom postupku jer poslodavac mora izdati potvrdu o plaći s naznakom da ona nije isplaćena.

– Potvrda služi kao ovršna isprava, ali u praksi postupak naplate traje od najmanje šest mjeseci pa i do godinu dana ako tvrtka uloži prigovor – objašnjava pravnica Vukšić. Ovršna isprava ne znači ništa ako je tvrtka u blokadi i nema novca na računu, što je i najčešći slučaj kod problematičnih poduzeća. Sindikati su tražili od države da se osnuje poseban fond za takve slučajeve iz kojega bi se radnicima isplaćivale plaće, ali prijedlog nije prošao, jer bi to bio velik financijski teret za državu.

 

 

 
preneseno i uređeno – jutarnji.hr, večernji.hr, dnevno.hr, index.hr
 
Čitaj također:
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 1.dio
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=8095"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]