Filmska industrija i mainstream mediji sada otvoreno promiču štovanje Sotone kao divno i junačko, a dokumentarni film “Hail Satan?” kao rezultat toga, je dobio veliku podrđku mainstream medija

Sotonistički hram, uz pomoć zakona o antikršćanskim ljevičarskim posebnim interesnim skupinama poput Američke unije za građanske slobode (ACLU), re-brendirao se kao religija i sada se agresivno promiče po javnim trgovima u Americi.

Dok je kršćanima rečeno da peku kolače u slavu sodomistima i da predaju nevinu djecu degenerativnim svećenicima protiv njihovih vjerskih uvjerenja, sotonistima je dopušteno da u javnim prostorima sada promoviraju svoju potporu tamnom gospodaru – jer je to u Americi sada potpuna inverzija pojma vjerske slobode.

Dnevnik Guardian je odao počast sotonistima zbog njihovog „šaljivog senzibiliteta“, jer njihova organizacija napada temelje civilnog društva, i dodaje muku onome što je već sada najproganjanija religija na svijetu.

“Postalo je vrlo očito da postoji stvarna potreba za onime što radimo”, rekao je Lucien Greaves, koji djeluje kao glasnogovornik Sotonskog hrama.

„Sve više i više pokušavaju umanjiti prava drugih i definiraju nas kao kršćansku naciju, u mjeri u kojoj se vjerska sloboda odnosi samo na njih. To je zastrašujuća okolnost za nas” – dodao je.

Zapravo, liberalni birokrati i suci na štetu većine su izmislili više “prava” nekim privilegiranim skupinama nego ikad prije. Sotonski hram želi pogoršati taj proces, izbacujući kršćane.

Kao i obično, štovatelji Sotone tvrde da oni doista ne obožavaju tamnog gospodara dok pokušavaju zamagliti pogled nesumnjive javnosti.

“Metafora sotone jednako je važna za mnoge od nas kao i onome tko to shvaća doslovno zato što smo odrasli u judeo-kršćanskoj kulturi” – rekao je Greaves.

“To nam zapravo govori na vrlo naglašen i oštar način o našem mjestu u našoj kulturi i o našim afirmativnim vrijednostima … i, naravno, definira čemu se suprotstavljamo: takvim teokratskim normama i autoritarnim strukturama”, dodao je štovatelj Sotone.

Greaves je jasno stavio do znanja da se njegov kult obožavanja Sotone odupire predsjedniku Donaldu Trumpu, a njegova grupa smanjuje težnju da brani kršćanstvo u zemlji koja ju je prvobitno učinila velikom.

“Očito smo sada u defanzivi” – rekao je Greaves, “i zastrašujuće je stanje u SAD-u kada imate očigledno omalovaženog teokrata poput Mikea Pencea kao potpredsjednika i buntovnika poput Trumpa na dužnosti, a oni” spremni su se obratiti svojoj evanđeoskoj nacionalističkoj bazi. “

I on je, kao što je tipično za protivnike predsjednika, igrao žrtvu usprkos neprijateljskom napadu organizacije na kršćanstvo.

Dokumentarni film “Pozdrav Sotoni” prikazat će se premijerno u Velikoj Britaniji 23. kolovoza, budući da bolesni liberalni lažni mediji ovim poklonicima priznaju “pokušaj zaustavljanja” Trumpovog mračnog doba.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Legendarni psihoanalitičar i Freudov oponent Carl Gustav Jung analizirao je ključne točke života

Članak portala Purpose Fairy izolirao je četiri ključne faze života po legendarnom švicarskom psihoanalitičaru Carlu Gustavu Jungu, te četiri temeljna arhetipa koje svatko od nas prolazi.

Tako osoba prolazi kroz sljedeće faze:

# 1. Sportska faza

U ovoj fazi svatko od nas preokupiran je vlastitim izgledom, najčešće fizičkim. Plastično rečeno – tijekom ovog vremena mnogi od nas gledaju se u ogledalo zapaženu količinu vremena i dive se onome što vide. Tijelo i izgled tada su ključni epiteti naše osobnosti.

Ovo nema veze s uobičajenom ‘sportskom’ fazom i krilaticom ‘u zdravom tijelu zdrav duh’ već s nadmenošću i taštinom.

# 2. Ratnička faza

Nakon što smo shvatili sebe kao snagu karaktera skrivenu u fizičkom tijelu – kreće faza u kojoj želimo pokoriti čitav svijet, davati najbolje od sebe iz trenutka u trenutak, biti najbolji i izvući najbolje iz sebe, činiti ono što čine ratnici, i ponašati se u skladu s tim pravilima.

Sada se uspoređujemo, želimo drugog nadmašiti, želimo nadvladati okolicu i učiniti najviše što možemo, zato jer smo ratnici.

# 3. Faza iskaza

Došli smo u vrijeme kada smatramo da nismo učinili dovoljno da bismo se osjećali ispunjenima i bili sretni. Tražimo načine kako napraviti tu presudnu razliku i kako pomoći ostalima da to učine. Ulazimo u doba preokupacije načinima davanja.

Novac, moć i posjedovanje više nam nisu cilj nego alat i više nismo priklonjeni tim stvarima kao nekoć – napokon smo shvatili da je život daleko više od materijalnog. Zarađuješ i dalje, prihvaćaš moć, zahvalan si zbog posjeda, no svakog trenutka takve stvari možeš i izgubiti.

Tražiš i pronalaziš načine kako sebe maknuti iz glavnog vlastitog fokusa i želiš drugima biti od koristi. Davanje postaje imperativ. Nakon što to shvatiš, otkrivaš kako je davanje i primanje, te gubiš sebičnost, ego i autocentričnost – ovaj svijet želiš napustiti kao bolja osoba.

# 4. Duhovna faza

Posljednja faza naših života je ona u kojoj shvatimo da niti jedna od prethodnih triju faza nemaju poveznicu s onim što mi zaista jesmo. Shvaćamo da smo daleko više od naših tijela, više od naših posjeda, više od naših prijatelja, nacije i sl.

Otkrivamo kako smo duhovna bića koja žive ljudsko iskustvo, a ne ljudska bića s duhovnošću. Znamo da ovo nije naš dom i nismo ono što mislimo da jesmo. Nalazimo se na ovom svijetu ali nismo sazdani od njega. Promatramo sebe iz drugih kuteva.

Možemo istupiti iz vlastitog mentalnog sklopa i razumjeti šire stvari, vidjeti stvari kakve one doista jesu. Postali smo puki promatrači naših života. Ova filozofija prihvaćena je još od pamtivijeka i na nama je da je bolje percipiramo i otkrijemo.
 
(dnevno.hr, R.M.)

Desilo vam se nešto loše, ne možete to prevladati, trebate nastaviti dalje, a vi ste stalno vrtite u krug? Isprobajte emocionalni detoks, sigurno djeluje

Dešava nam se da nakon nekog lošeg iskustva znamo da trebamo krenuti dalje, ali često ne znamo kako. Pritom, ovom prilikom ne mislimo na nesretni slučaj, već na tzv. emocionalno trovanje, koje možemo doživjeti u obitelji, ljubavnoj vezi, prijateljstvu, na poslu — svugdje gdje smo u dodiru s ljudima.

„S jedne strane, ima ljudi koji svojim ponašanjem, stavom i rječima jednostavno truju. S druge strane, nekad i sami sebe emocionalno trujemo tako što se prisiljavamo da budemo na mjestu koje nije dobro za nas, s ljudima koji nisu dobri za nas“.

Kada doživimo nešto neprijatno ili kada tijekom dužeg perioda doživljavamo nešto neprijatno, potrebni su nam vrijeme i njega da se oporavimo, da iz sebe izbacimo emocionalne toksine.

„Tada treba da primjenimo tzv. emocionalni detoks, koji se zasniva na usmjeravanju snage na sebe i koji prilagođavamo vlastitim navikama, potrebama i željama.

Izbjegavajte ljude od kojih vam je loše

Za početak, kad god i koliko god je moguće, a moguće je mnogo češće nego što mislite, izbjegavajte izvore emocionalnih toksina. Sklanjajte se od ljudi poslije kojih se osjećate otrovano ili koji vam, kada tražite emocionalnu podršku, stavljaju sol na ranu. Umjesto toga, okružite se ljudima koji su topli, prijatni i čija podrška neće izostati.

Odmarajte se što više

Obrađivanje emocionalnih iskustava zahtjeva vrijeme i energiju. Imajte to u vidu, ne bojte se da ćete se ulijeniti ili razmaziti. Doživjeli ste nešto teško i neprijatno i potreban vam je oporavak od toga. Zato iskoristite svaku priliku za odmor.

Poštujte sebe

Radite svaki dan ono što vas raduje ili što vam prija. Pišite, šetajte se, priuštite sebi masažu. Budite dobri prema sebi. Postoje lijepi načini da sami sebi uputite kritiku, nema potrebe za omalovažavanjem tipa: „Kakva sam budala. Kako sam mogla to dozvoliti?“ Recite: „Vidim da sam pogriješila, gledat ću da ubuduće ne ponovim tu grešku“, jer se ovi iskazi u emocionalnim posljedicama drastično razlikuju.

Okrenite se prirodi

Koristite svaku priliku da budete u prirodi, jer priroda liječi. Priuštite sebi svakog dana umjerenu fizičku aktivnost, koliko vam prija, jer najbolji način da umirite um je da pokrenete tijelo. Unosite dovoljno tekućine, voća i povrća.

Dišite punim plućima

Postoji jedna drevna tehnika koja je vrlo djelotvorna podrška, i u svakodnevnom životu i za emocionalnu detoksikaciju, a to je disanje.

Kada smo pod stresom ili u nekom lošem stanju i raspoloženju, dišemo brzo i plitko, tek toliko da se održimo u životu. Dajte sebi više zraka i tijelo i duša će vam biti zahvalni.
 
(Blic)

Deepak Chopra: “Religija je vjerovanje u tuđe iskustvo. Duhovnost ima svoje iskustvo”

Kada kažete ljudima da ste duhovni, ali ne i religiozni, oni često imaju zbunjeni izraz lica.

Ljudi imaju tendenciju da razmišljaju o duhovnosti kao nečemu vrlo čudnom i misterioznom. Oni se još vijek bore da razlikuju duhovnost od religije, ali to je samo zato što ljudi u današnjem društvu imaju strah od manipuliranja i imaju nedostatak znanja kada su u pitanju ne-materijalni predmeti rasprave.

Istina je u tome da je duhovnost možda nešto najprirodnije što postoji, to je jednostavno samosvjesna samostojeća spoznaja da ste više nego samo tijelo, da ste duša s beskonačnim potencijalom.

Kako bi pojednostavili i pokušali objasniti razliku donosimo kratak popis stvari koji će vam pomoći da istaknete razlike između religije i duhovnosti:

Nema pravila u duhovnosti.

Za razliku od slijepog praćenja određene ideologije ili skupa pravila, duhovnost vam jednostavno omogućuje da slijedite svoje srce, te vas potiče da slušate svoju intuiciju i činite ono što je pravo za vas i druge oko sebe. Duhovnost uistinu oslobađa stanje u kojem možete biti najbolji i biti dobra osoba bez obećanja kazne ili nagrade. Nagrada je jednostavno vaša vlastita unutarnja sreća.

Duhovnost se temelji samo na ljubavi, a ne na strahu.

U povijesti religije postoji puno straha. Strah od posljedica svojih radnji, strah od onoga što bi se moglo dogoditi nakon što umrete ako ne živite svoj život u skladu s tim.

Pa, u duhovnosti postoji samo ljubav, ona vas potiče da usredotočite svu svoju energiju samo na dobro, i da djelujete samo na temelju ljubavi. To je ključna točka za vas, i bilo koji izbor napravljen iz straha neće biti dobar za vašu dušu. Odluke iz ljubavi samo će vas osnažiti, ohrabriti i nahraniti vašu dušu. To pokazuje kako trebate stajati unatoč tome što vas je strah, kako dalje raditi ono što osjećamo da je pravo, unatoč posljedicama koje mogu doći.

Religija vam govori istinu – Duhovnost vam omogućava da ju otkrijete.

Za razliku od onoga da vam kažemo crno na bijelo kako je svemir nastao i zašto smo ovdje, duhovnost nam omogućuje da otkrijete ova pitanja i odgovore, sami za sebe. To vam omogućuje da pronađete svoju istinu u svim stvarima i ne postavljate ograničenja koliko duboko možete ići u razumijevanju svega što se može znati.

Religija razdvaja, duhovnost ujedinjuje.

U našem svijetu postoje mnoge religije i svi one propovijedaju da je njihova priča PRAVA PRIČA. Duhovnost vidi istinu u svakoj od njih, i ujedinjuje ih, jer istina je ista za sve nas, unatoč našim razlikama i jedinstvenosti. Ona je usredotočena na kvalitetu božanske poruke, a ne na razlike u detaljima priče koju govore religije.

Razlika u odnosu Karme i Kazne.

Umjesto da se govori o kazni ili prijetnjom pakla, duhovnost samo govori o Karmi. To je Zakon privlačnosti, da dobijete ono što datjete. Jednostavno.

Hodajte svojim putem.

Umjesto Starih priča o anđelima i Bogu, duhovnost vas potiče da stvorite svoj vlastiti put i stvorite vlastite priče. To vas postavlja na put prosvjetljenja i samootkrivanja na kojem ograničenja možete postaviti sami sebi. To vas potiče da vjerujte u svoje srce i slijedite ga tamo gdje vas može dovesti.

Ako pogledate religije, one sve proizlaze iz duboke duhovnosti. Isus i poslanik Muhamed, na primjer svi su imali duboka duhovna putovanja prije nego što su krenuli na svoja putovanja.

Dakle, ja vjerujem da sve religije imaju istinu u sebi, i da mnogi ljudi mogu biti istinski lijepe duše i religiozni u isto vrijeme, ali u konačnici sve što vas razdvaja ili stvara podjele nije dobro za vašu dušu i definitivno nije dobro za čovječanstvo.

Duhovnost nas podsjeća da nismo odvojeni, da nemamo granica, nemamo rasa i nemamo kulturnih podjela. Sve što je istina je da smo svi jedno, a jedina konstanta je Ljubav. (Kasim Kan – Team Spirit)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

11:11 je, zaželi želju! Siguran sam da se sjećate te izreke, a možda i još uvijek to govorite danas

To je jedini put u danu da su svi brojevi na satu isti. Otkuda ta izreka dolazi? Želite li se se uopće zamarati i zaželjeti želju? Što čini ovu simboliku toliko važnom i koje je značenje 11:11?

Fenomen

Čini se da su svi danas pričaju o 11:11 posvuda. U stvari, u popularnom filmu “I Origins”, taj koncept dolazi opet.

Priča ide nekako ovako… Poznati znanstvenik zamjećivati 11:11 na mnogim mjestima i slijedi brojeve sve dok on na kraju ne upoznaa visoko duhovnu djevojku i u tom trenutku se njihove osobnosti sudaraju. To je fascinantan film o reinkarnaciji i doista potiče čovjeka na razmišljanje. No, idemo natrag na 11:11!

Zašto toliko mnogo ljudi vidi 11:11 svuda okolo. Da li je to biološka navika gdje naše tijelo dobiva naviku gledanja na sat u točno određeno vrijeme? Ako je tako, što kad smo slučajno pogledali na sat koji ne idu točno kao ostali satovi?

Za mene osobno, kad sam se počeo buditi, počeo sam primjećivati taj broj svo vrijeme. Nakon nekog vremena počeo sam primjećivati ​​da je to neka vrsta duhovne konotacije koja se povezuje s brojevima 11:11.

Ja ponekad prolazim kroz faze u mom životu gdje mjesec dana vidim taj broj na satu dva puta dnevno (ako sat pokazuje samo 12 sati), a ponekad postoje razdoblja u kojima jedva da ga primjećujem. Što sve to znači?

Jesam li više prosvijetljen u vrijeme kad ga vidim? Da li moja duša, ili svemir pokušava izraziti nešto važno?

Teorije Iza 11:11

Postoje mnoge različite teorije u javnosti koje izražavaju točno što fenomen primjećivanja brojeve 11:11 znači.

Najčešći teorija je da kad vidite te brojeve, trebate jednostavno poželjeti želju, a vjeruje se da će se ostvariti.

Neki ljudi tvrde da, kada se taj broj vidi, to znači da postoji neka vrsta otvorenog prozora otvaranja u vašem životu i da bi trebali tražiti vodstvom svojih ‘anđela’ kako bi saznali što je to.

Druge teorije navode da postoji nešto što se značajno događa u trenutku u kojem ste i da bi vi trebali obratiti pozornost na ono što se događa u vašem okruženju.

Jedna od mojih omiljenih ideja koje sam pročitao o tome kada vidite 11:11, trebali bi jednostavno stati, i prepoznati važnost trenutka.

Po mom mišljenju, da kad vidite “11:11″ bilo na satu, registarskim pločicama, bankovnom izvodu ili gdje god vam se dogodi, to je kao mali prijateljski znak iz duše, izvora, višeg ja, ili cijelog svemira, kako god se odlučite ga zvati, Bog, ako hoćete, da je sve u usklađivanju i vi ste točno tamo gdje trebate biti, upravo ovdje, upravo sada.

Prema numerologiji broj 11 ima osobine strpljivosti, iskrenosti, duhovnosti, osjetljivost, intuiciju i ideala.

Pročitao sam na web stranicu da se viđenje 11:11 može promatrati kao problem u matrici, to je vrlo stvaran način kroz koji duhovni svijet komunicira s nama.

Ja ne znam da li ćemo ikada saznati točno što to znači, no mislim da možete odlučiti za sebe što to znači za vas.

Znam da sam uvijek dobijem osmijeh na svom licu kad ga vidim, definitivno se osjećam dobro i volim podijeliti s drugima: “Hej, pogledajte! To je 11:11!”
 
(NSP)

Potpuno objasniti kako dolazi do pozitivnog efekta duhovnosti na zdravlje nije toliko važno, jer mi ne razumijemo ni mehanizam djelovanja mnogih lijekova, ali znamo, promatrajući uzrok i učinak, da oni djeluju, objasnio je psihijatar

Brojne studije pokazale su da ponavljanje molitve i meditacija mogu smanjiti psihološki stres, povišeni krvni tlak, uspore ritam srčanih otkucaja i disanja, kao i pojačati imunitet, odnosno obrambene snage organizma.

Religija i medicina vode na način koji nije moguće sasvim objasniti i razmrsiti. Tu povezanost liječnici vide s vremena na vrijeme. Nije u pitanju samo organizirana religija koja nekim pacijentima daje snagu, već svako ima duhovnost koja životu daje smisao.

Veza između duha i tijela traje stoljećima, ali kao liječenje postala je znanost. Sve do nedavno, liječnici sa Zapada udaljili su se od duhovnosti i religiozne vjere. Sada zahtjevi pacijenata, zajedno sa znanstvenim studijima koje dovode u vezu vjeru s dobrim zdravljem, polako preobraćaju skeptičnu medicinsku zajednicu.

Znanstveni časopisi i mnoge nove knjige prihvaćaju ovu temu u razmatranje, a sve veći broj liječnika prisustvuje skupovima na kojima se raspravlja o vjeri i ozdravljenju.

Val nedavnih ispitivanja pomiče zid između crkve i laboratorija. Primjerice, istraživanja pokazuju da ljudi koji odlaze na liturgije više od jednom tjedno, žive u prosjeku sedam godina dulje od onih koji uopće ne idu u crkvu.

Ispitivanja obavljena na medicinskom fakultetu američkog Sveučilišta Duke otkrila su da ljudi koji jednom tjedno odlaze u crkvu imaju manji rizik da će biti hospitalizirani iz bilo kojeg razloga, nego oni koji odlaze u crkvu rjeđe. Ako i budu hospitalizirani, borave u bolnici manje vremena od onih drugih.

Vjerom do uravnoteženog stanja

Psihijatar Martin Jones, sa Sveučilišta Harvard, koji proučava vezu između vjere i ozdravljenja, kaže:

“Potpuno objasniti kako dolazi do pozitivnog učinka duhovnosti na zdravlje nije toliko važno. Isto tako, mi ne razumijemo mehanizam djelovanja mnogih lijekova.

Ali znamo, promatrajući uzrok i učinak, da oni djeluju. Slično tome, mi možemo vidjeti efekte osobne duhovne svesti na konačni rezultat, pa prema tome, zašto je ne koristiti? To je poput placebo efekta. Zašto on ima učinak? Vjerovanje. To je vrlo moćna snaga”, objasnio je psihijatar.

Međutim, razumljivo, čak i oni doktori koji uključe “duhovnost” u svoju liječničku torbu, dopuštaju uporabu vjere samo kao dodatak medicinskoj njezi i samo ako je pacijent otvoren za razgovor o svom vjerovanju.

Usprkos još uvijek prisutnim debatama o primjeni meditacije i duboko misaonih molitvi u svrhu smirenja misli, postoje dokazi u stručnoj literaturi da stres oštećuje imunološki sustav.

Stotine istraživačkih studija dokazuju vezu između vjere, pobožnosti i zdravlja, a navest ćemo samo neke od rezultata do kojih se došlo u tim istraživanjima. Naime, starije osobe koje su sebe smatrale religioznim, imale su manje zdravstvenih problema i fizički su bolje funkcionirale nego nereligiozne osobe.

Ispitanici koji su se redovito molili, imali su 70 posto manji rizik da će oboljeti od srčane koronarne bolesti. Također, oni koji su smatrali religiju vrlo važnom i koji su redovito odlazili u crkvu, znatno rjeđe su imali povišeni krvni tlak i rjeđe su obolijevali od depresije i tjeskobe.

Kad se organizmu događa fizičko urušenje, tada je duhovni rast veoma velik. Vjera dovodi čovjeka u jedno uravnoteženo stanje kad on više ne osjeća bolest kao teret.

U ambulantu otvorenog srca

Proces izlječenja može biti u obliku prihvaćanja svoje situacije, postupanje sa sobom i drugima na jedan drugi način i zadržavanja osjećaja mira za vrijeme suočavanja s patnjom i boli. Vjera je dopuna medicinskog liječenja. Bolest ima fizički temelj, međutim, postoji hijerarhija: fizički nivo, emotivni nivo, intelektualni nivo i duhovni nivo. U medicinskoj praksi poželjan je pomak od liječenja samo bolesti, prema liječenju čitave osobe.

Profesorica Christin Puchalski, internista na Sveučilištu George Washington, smatra:

“Nije uvijek i sve samo u znanosti. Postoji jedna veza povjerenja, koja se može i ne pojaviti ako se fokusirate samo na nečiji fizički aspekt. A to ne uzima puno vremena – dovoljno je ući u ambulantu otvorenog srca”, zaključila je ona.
 
(vestinet.rs/uredio:NSP)

Intarvju poznatog glumca Jim Carreya otkriva mnoge tajne, ali i neka stajališta koja nam govore da je taj čovjek zaista mudar

Volimo Jim Carreya. On je bio na putu koji ga je vodio kroz mnoge situacije i činjenica da koristi svoju slavu kao platformu za širenje nevjerojatne poruke koja promiče duhovnost i blagostanje.

U videu ćete vidjeti između ostalog da Jim priznaje da uzima Prozac već dugo vremena.

Poseban dio u video intervjuu je kada ga je novinar priupitao: “Jeste li budist?”

On je odgovorio: “Ja sam budist, ja sam kršćanin, ja sam musliman, ja sam sve ono što želiš biti. Sve se svodi na istu stvar. Ti si na voljenom mjestu ili ste na nevoljenom mjestu, a ako si ti sada uz mene, ne možeš biti nesretan, to nije moguće.”
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(preveo:NSP)

Sigurno ste bar jednom čuli priču o nekome tko je neobjašnjivo ozdravio, sam od sebe, od neke neizlječive bolesti. Ovakvi slučajevi su slabo istraženi fenomeni za koje se zapravo ni ne zna koliko su učestali jer mnogi nisu dokumentirani. No, oni koji su zabilježeni naoko i dalje predstavljaju veliku zagonetku

Pod pojmom spontane remisije smatra se “nestanak, potpuni ili nepotpuni, bolesti ili raka bez liječenja ili liječenja za koje se smatra da nije bilo adekvatno da bi polučilo nestanak simptoma bolesti ili tumora.” Ovu su definiciju iznijeli su Caryle Hirshberg i Brendan O’Regan, u knjizi “Spontana remisija: anotirana biografija”, koju je 1993. izdao Institut za noetičke znanosti.

Do tada nisu postojale standardne reference za područje spontane remisije te je prvi zadatak projekta “Spontane remisije” navedenog Instituta bio napraviti katalog svjetske medicinske literature na tu temu. Kao rezultat, prikupljena je najveća baza medicinski prijavljenih slučajeva spontane remisije u svijetu, s više od 3.500 referenci. Iako se prethodno vjerovalo da je ovaj fenomen vrlo rijedak, ovo istraživanje pokazuje da baš i nije, te da se dojam o ne učestalosti zapravo stječe samo zbog premalog broja izvještavanja. Osim toga, istraživanje je pokazalo i porast broja novih slučajeva u posljednjih nekoliko desetljeća.

Neki znanstvenici koji istražuju ovaj fenomen smatraju da izraz “spontane” nije sasvim prikladan, te da je bolji izraz “neočekivane”, “malo vjerojatne” ili “radikalne” jer vjeruju da su ove pojave ipak nečim uzrokovane, samo što to znanost još nije objasnila. Zapravo, ovo razmišljanje ima smisla, jer se naše razumijevanje spontanih remisija temelji na shvaćanju samoiscjeljenja. Naša tijela su naučila kako se mogu izliječiti tijekom milijuna godina evolucijskog vremena i najbolje su ljekarne u prirodi.

Ona čine protutijela, tvari za spavanje i smirenje, imunomodulatore i lijekove protiv raka s preciznom dozom u točno vrijeme koje treba i točno tamo gdje treba, a sve upute dolaze u samom pakiranju, odnosno, našoj nutrini koja odražava mudrost svemira. Razmišljanje, raspoloženje, naši osjećaji i ponašanje, socijalne interakcije, osobni odnosi, okoliš, prehrana i unutarnji svijet svijesti, sve to utječe na biologiju ozdravljenja. Naša tijela imaju moć samoozdravljenja, samo ih moramo potaknuti na to, bilo kroz unutrašnje ili vanjske poticaje. Dobar i jednostavan primjer su obične prehlade, za koje nema lijeka, i od kojih će većina ljudi brzo ozdraviti, ali kod nekih će se pogoršati. Brže će ozdraviti oni koji će svoj imunitet potaknuti, poput unosom ljekovitog bilja ili vitamina, ali i stanjem svoje svijesti i mislima.

Istraživanja spontanih remisija

Nije čudno što se spontane remisije slabo proučavaju, teško je započeti istraživanje o nečemu što se ne može objasniti. Mnogi liječnici ignoriraju i ne dokumentiraju stanja samozdravljenja i zbog bojazni da će time drugim pacijentima uliti lažnu nadu, kao da je nada neka nepoželjna reakcija. Činjenica je da su upravo vjera, nada i pozitivne misli potaknule mnoga samoozdravljenja. O ovome je računa povela doktorica nauka Kelly A. Turner, koja se također se bavi istraživanjem ove pojave.

Ona navodi da se na početku svog istraživanja, još za vrijeme svog studija, susrela s ne postojanjem baze podataka pomoću koje bi nalazila slučajeve za analiziranje. Drugi problem koji je primijetila je da su dvije skupine ljudi u postojećim istraživanjima u velikoj mjeri zapostavljeni, a radi se o samim osobama koje su ozdravile te o alternativnim iscjeliteljima.

Ovo joj je bilo jako neobično, da se u nastojanju da se objasne neočekivane remisije, nisu tražila mišljenja ljudi kod kojih se bolest povukla bez konvencionalnih tretmana, te da se nisu tražile hipoteze alternativnih iscjelitelja koji su bili uključeni u njihovo izlječenje, pogotovo kada se zna da samoozdravljenja nisu bila rezultat alopatskih tretmana. Ona je stoga u svoju disertaciju uključila ove dvije skupine, te je provela deset mjeseci putujući svijetom tražeći 50 iscjelitelja raka koji se bave alternativnom medicinom, a kada se vratila, pronašla je još 20 slučajeva osoba koje su doživjele neočekivanu remisiju.

Prikupila je više od tri tisuće stranica transkripata koje je analizirala više puta kako bi pronašla ponavljajuće teme, te je identificirala više od sedamdeset i pet tretmana za rak, od kojih je šest bilo vrlo učestalo kod svih 70 ispitanika. Također su se pojavila i zajednička uvjerenja o razvoju bolesti i zdravlju, od kojih su tri bila vrlo česta:

Promjena uvjeta pod kojima rak napreduje

Većina ispitanika dr. Turner vjeruje da rak napreduje pod određenim, suboptimalnim stanjima u sustavu tijelo-um-duh, te da bi rak nestao, ta se stanja moraju promijeniti. Jedan iscjelitelj navodi da su najuspješnije remisije bile snažno povezane s velikim mentalnim, emocionalnim ili fizičkim promjenama kod oboljelih osoba.

Bolest nastaje blokadom ili usporavanjem, a ozdravljenje nastaje protokom energije

Većina ispitanika također vjeruje da bilo koja bolest, uključujući i rak, predstavlja blokadu ili usporavanje negdje u sustavu tijelo-um-duh, a ozdravljenje se događa kod stanja ne ometanog protoka energije. Jedan iscjelitelj objašnjava svoju teoriju “zaobilaznice”, koju je opisao kao psihološki obrambeni mehanizam koji se stvara zbog energetske blokade. Ova blokada može biti smještena na bilo kojoj duhovnoj, mentalnoj, emocionalnoj ili fizičkoj razini, a zaobilaznice postaju čvrste tijekom vremena. Po njegovom mišljenju, istinsko ozdravljenje se javlja samo kada osoba prestane raditi zaobilaznice i otpusti izvornu blokadu.

Postoji interakcija između tijela, uma i duha, a energija prožima sve tri razine

Većina ispitanika se slaže da postoji interakcija između tijela, uma i duha te da energija prožima sve tri razine. Jedan iscjelitelj navodi da većina nas, koji živimo u našim fizičkim tijelima, ni ne znamo ništa o duhovnim i emocionalnim tijelima, a trebali bi svo troje povezati.

Kao sljedeće, dr. Turner je navela kojih šest tretmana su oboljeli i iscjelitelji najčešće razmatrali:

Promjena prehrane

Većina ispitanika ističe da vjeruju kako je važno promijeniti ishranu te su to i primijenili isključujući iz ishrane meso, šećer, mliječne proizvode i rafinirane žitarice.

Produbljivanje duhovnosti

Naglašeno je kako je važno osjetiti unutarnji osjećaj božanskog, odnosno energije ljubavi. Neki ispitanici su doživjeli trascendentna iskustva koja su iskusili putem meditacije. Ta iskustva nisu znali objasniti, doživljavali su to kao da vide bljesak energije unutar sebe, koji im prožima svaku stanicu. Njihovi terapeuti su im objasnili da su osjetili svoju dušu, svoju pravu bit.

Osjećaj ljubavi, radosti i sreće

Ispitanici su istaknuli važnost povećanja ljubavi i sreće u svom životu kako bi se moglo povratiti zdravlje. Neki su tijekom tretmana osjetili kako su preplavljeni energijom nakon čega su osjećali bezuvjetnu ljubav prema svima i prema svemu. Ovakvi tretmani su ih nagnali da shvate kako će samo osjećajući tu bezuvjetnu ljubav moći izliječiti rak od kojeg boluju.

Oslobađanje potisnutih emocija

Mnogi ispitanici vjeruju da bolest predstavlja stanje blokade, stoga vjeruju kako je zdravo osloboditi sve potisnute emocije, kao što su to strah, ljutnja i tuga.

Uzimanje ljekovitih tvari ili vitamina

Većina ispitanika je navela kako su uzimali različite oblike suplemenata, zbog uvjerenja kako će im to pomoći da očiste svoje tijelo od nagomilanih otrova i jer će potaknuti rad imunološkog sustava.

Intuicija

Ispitanici su također istaknuli važnost korištenja intuicije kao pomoći kako bi donijeli odluke povezane s s liječenjem.

Osim ovih šest navedenih tretmana, koji su bili uobičajeni i kod ispitanih osoba koje su doživjele spontanu remisiju, kao i kod iscjelitelja, istaknuli su se i dodatni tretmani koji su bili vrlo česti u skupini oboljelih osoba, ali manje u skupini iscjelitelja.

Preuzimanje kontrole o zdravstvenim odlukama

Velika većina osoba koje su doživjele spontanu remisiju su istaknule važnost preuzimanja aktivnije ulogu u odlučivanju o zdravstvenim pitanjima, za razliku od samog pasivnog prihvaćanja bilo čega što bi im njihovi liječnici rekli.

Snažna volja za životom

Ispitanici su istaknuli kako im je za borbu s bolešću bila potrebna snažna volja za životom, gotovo tvrdoglavost da će nadvladati bolest.

Potpora društva

Oboljeli koji su doživjeli spontano povlačenje bolesti su istaknuli kako im je pozitivna potpora društva bila također vrlo važna. Izljevi ljubavi koje su osjetili i doživjeli od ljudi su im pomogli da shvate vrijednost samih sebe kao i svog života.

Misli, stavovi i postupci potiču i bolest i zdravlje

Moderna fizika danas potvrđuje – sve je vibracija, jedno i nedjeljivo, sve je cjelina, sve je energija. Naša svijest nije ništa drugo nego energija u njenom najfinijem i najdinamičnijem obliku, njome upravljamo našom fizičkom stvarnošću. Svi smo dio Svemira, i svi vibriramo svemirskom energijom koja je u nama. Ovisno na kojem smo energetskom nivou, takvu ćemo i energetsku poruku primati, i odašiljati, kako drugima, tako i sebi. Znanstveno je dokazano da se telepatski može utjecati mislima, namjerom, na nečiju dobrobit, na izlječenje, pa zašto onda ne bi mogli utjecati sami na sebe?

Tisućama godina, tradicionalna, autohtona medicina integrira tijelo, um i duh u cjeloviti sustav ozdravljenja. Kada je moderna znanost nastala u 17. stoljeću, razbila je to ljudsko iskustvo u mjerljive komponente koje se mogu označiti, a fizičko tijelo je označeno isključivo kao biološki stroj. Ljudska duša je izostavljena kao neobjašnjiva, a imunološki sustav je dobio zasluge kao jedini meritorni sustav ozdravljenja. Ovaj model nije zadovoljio mnoge oboljele osobe kao ni stručne osobe, postojala je potreba za novim istraživanjima koja će se baviti mogućnošću ljudske transcendencije u svjetlu bolesti.

Tako je primjerice, zahvaljujući istraživanjima, nastala i psihosomatska medicina koja se bavi bolestima koje se očituju organskim promjenama, a psihogeno su uvjetovane. Dakle, danas znamo da naši doživljaji raznih utjecaja i naše negativne misli koje su povezane s time utječu na naše zdravlje, u smislu da stres, strah, briga i/ili napetost mogu preko živčanog sustava izazvati bolest. Ne samo da će izazvati povišen krvni tlak, nesanicu ili kožne bolesti, već mogu izazvati i teška oboljenja poput srčanog udara ili raka. Ako je ovo znanstveno potvrđeno, onda je sasvim logično da i naše pozitivne misli i reakcije mogu utjecati i na poboljšanje zdravlja. Psihosomatska medicina je definitivno dokazala da su kognitivni procesi, neurobiologija i imunološki sustav funkcionalno integrirani, odnosno da faktori povezani sa svjesnošću, kognitivni i emocionalni, igraju veliku ulogu i u zdravlju i u bolesti.

Daljnjim istraživanjima se došlo do razvoja nove znanstvene discipline pod nazivom psihoneuroimunologija, koja proučava složene odnose između socijalnih, psiholoških, živčanih, endokrinoloških i imunoloških čimbenika koji doprinose očuvanju zdravlja, odnosno razvoju bolesti. Fizički i psihički integritet organizma temelji se na održavanju homeostaze, odnosno dinamičke ravnoteže. Kada je ta ravnoteža narušena, to nazivamo stresom, koji može biti izazvan vanjskim ili unutarnjim, fizičkim ili psihološkim faktorima. U stanjima narušene ravnoteže, ako se organizam ne uspije oduprijeti i povratiti u homeostazu, organizam postaje podložan bolestima.

Metode za jačanje imuniteta

Život u miru, ljubavi i staloženosti, možda zvuči nadobudno, no to zaista uvelike poboljšava šanse za oporavak od bolesti i jača organizam. Postoje razne metode borbe protiv stresa, a svatko će za sebe naći koja mu najbolje odgovara ili će to biti kombinacija raznih metoda.

Ljubav prema sebi i drugima - svaka misao i svaki osjećaj uzrokuje trenutnu kaskadu stotina, ako ne i tisuća neuropeptida i hormona koji orkestriraju simfoniju pozitivnih ili negativnih učinaka unutar tijela, ovisno o tome što mislimo ili doživljavamo. Osjećajmo stoga pozitivne misli, ljubav, radost, suosjećanje.

Smijeh – koristi se uspješno kao terapija već 30 godina. Dokazano je da smanjuje razinu kortizola i adrenalina, koji se pojavljuju kao reakcija na stres, a tijekom smijanja, imunološki sustav otpušta endorfine, tvari koje sprečavaju bol. Smijeh poboljšava rad srca i produbljuje disanje, čime se oslobađamo napetosti.

Meditacija – proučavana je razlika mozga u stanju meditacije ili van nje, te je tijekom meditacije uočena visoka aktivnost lijevog prefrontalnog korteksa, regije u mozgu povezane sa srećom i pozitivnim mislima. Za razliku od toga, u mozgu osobe koja je zabrinuta ili depresivna aktivne su  amigdala i desni prefrontalni korteks, koje se smiruju kada smo u pozitivnom raspoloženju.

Disanje – istraživanja su dokazala da dubokim, kontroliranim disanjem možemo kontrolirati emocije, utjecati na krvni tlak i broj otkucaja srca te smanjiti razine kortizola.

Postoji još drugih metoda, poput joge, šetanja, vježbanja, bavljenja hobijem, glazbom ili plesom, puno toga što je besplatno, praktično i jednostavno naučiti i što mjerljivo može smanjiti krvni tlak i broj otkucaja srca, kolesterol, inzulin i šećer u krvi, jačati imunološki sustav, usporiti moždane valove do kreativnih i ozdravljujućih alfa i theta frekvencija, poboljšati protok kisika do mozga što dovodi do boljeg razmišljanja i pamćenja, te cijeli niz drugih pogodnosti koje će doprinijeti boljem psihičkom i fizičkom stanju.

Na internetu, a posebno na stranicama Instituta za noetičke znanosti (IONS), nalaze se brojni dokumentirani slučajevi spontanih remisija, koji će možda najbolje dočarati iskustva koja su imale oboljele osobe koje su neočekivano ozdravile, jer često osobna svjedočenja daju veću težinu od svih znanstvenih istraživanja, no najbolje je ovo dvoje u kombinaciji, kada osobna iskustva potvrde istraživanja. Također, dostupna je i stranica dr. Turner (http://www.drkellyturner.com/), gdje se mogu naći njezina istraživanja te slučajevi oboljelih koji su doživjeli, kako to ona naziva, radikalnu remisiju.

Ovakvih je svjedočanstva zaista mnogo, no ono što sada nedostaje je da se provedu klinička ispitivanja koja će proučavati ovakva iskustva, gdje će se testirati sigurnost, izvedivost i naravno uzročnost hipoteza. U međuvremenu, dok konvencionalna medicina ne prihvati da su tijelo, um i duh povezani, te da će samo liječenje cijelog tog sustava holističkim pristupom donijeti odgovarajuće rezultate, kao i činjenicu da ljudski organizam ima sposobnost samoizlječenja koju je ponekad potrebno potaknuti, preostaje nam da otvorimo svoj um i poslušamo što nam poručuju osobe koje su doživjele spontanu remisiju. Ne, oni nisu čudo, niti su doživjeli čudo, oni su samo osobe koje su imale vjeru u sebe i koje su bile spremne preuzeti odluke o svom zdravlju u svoje ruke.
 
(nexus-svjetlost.com/uredio:nsp)

O Nikoli Tesli kao znanstveniku i izumitelju je puno toga napisano i izrečeno

No još je mnogo toga o njegovom životu i radu malo poznato. Primjerice to da je Tesla poznavao tajne starodrevne znanosti joge, kao i da je dobar dio života upražnjavao neke od jogičkih vježbi.

Teslu danas neki nazivaju i jogijem novovjeke znanosti, zbog duhovnih sposobnosti koje su bile na razini vrhunskih majstora joge, starodrevne znanosti o tijelu, umu, svijesti i duši. Promatrano, primjerice, kroz prizmu nauke o energetskim središtima tijela ili čakrama, može se ustvrditi da je Tesla ovladao i uravnotežio većinu od njih, odnosno da je dosegao visoke razine svijesti. Na svoj osebujan način i pod drugim nazivom, primjenjivao je vježbe joge (posebice koncentracije i meditacije) od rane mladosti i kroz njih uvelike sazrio u čovjeka neslućenih umnih sposobnosti i izuzetnih moralnih vrlina.

Tesla se smatrao vjernikom u Boga, a poštovao je sve religije. Uz kršćanstvo (pravoslavlje) iz kojeg je potekao, posebice se nadahnjivao učenjima hinduizma (točnije znanošću Vedante). To nije bila usputna, već trajna ljubav. Jednom od svojih najboljih prijatelja, novinaru Robertu Johnsonu, darovao je knjigu o hinduizmu. Od kuda Tesli zanimanje za jogu i hinduizam?

Poznato je da se još 1893. u Chichagu, tijekom Svjetskog religijskog parlamenta, susreo sa Svamijem Vivekanandom, jednim od poznatih duhovnih učitelja iz Indije, koji je među prvima širio znanost joge u SAD-u. Vivekananda je Teslu upoznao s učenjem Veda, a Tesla ga je prihvatio kao prijatelja i učitelja. Vivekananda je bio oduševljen Teslinim znanstvenim radom, a Nikola Svamijevom duhovnošću. Tesla se u opisu fizikalne stvarnosti počeo koristiti Sanskritskim riječima akasha (prostor ili tvar) i prana (dah ili energija).

Da je Nikola Tesla vježbao pranajamu, svjedoči njegov prijatelj i životopisac John O’ Nill u knjizi “Nenadmašni genije – život Nikole Tesle”, objavljenoj 1944. godine:

“Pronašao je da je cijelog svojeg života osjećao neki neobičan doživljaj kada god bi duboko disao. Kada god bi duboko disao, obuzimalo ga je osjećanje lakoće, kao da mu je tijelo izgubilo težinu i može letjeti kroz zrak samo snagom njegove volje. U dječaštvu nije spoznao da je u tom pogledu bio neobičan.”

Vivekananda je Teslu upoznao s učenjem Veda, a Tesla ga je prihvatio kao prijatelja i učitelja. Vivekananda je bio oduševljen Teslinim znanstvenim radom, a Nikola Svamijevom duhovnošću. Tesla se u opisu fizikalne stvarnosti počeo koristiti Sanskritskim riječima akasha (prostor ili tvar) i prana (dah ili energija).

“Ono osjećanje uznesenosti koje je imao kada god bi duboko disao davalo mu je takav osjećaj lakoće da je uvjerio sebe da bi mu bilo lako letjeti kroz zrak samo ako bi mogao izmisliti neku mehaničku napravu koja bi ga odbacila i omogućila mu da savlada ono malo težine koja je, kako je mislio, još ostala u njegovom tijelu.”

“Dubokim disanjem on je pročišćavao svoja pluća, izbacujući nešto zaostalog ugljičnog dioksida koji čini kemijski “pepeo” i dobrim je dijelom trom, i zamjenjujući ga zrakom koji sadrži mješavinu isto tako tromog dušika i aktivnog kisika.

Pošto se kisik poslije toga nalazi u većoj količini nego obično, to on odmah počinje mijenjati kemijsku ravnotežu u tijelu. Podražaj na mozak proizvodi učinak koji se ne razlikuje mnogo od opijanja alkoholom. Pripadnici neke vrste vjerske sljedbe upotrebljavaju ovaj postupak da bi izazvali “tajne” ili “duhovne” doživljaje. Kako je taj 12-godišnji dječak mogao sve to znati?”.

Ne treba zaboraviti da je odrastao u obitelji predanih vjernika (pravoslavni kršćani), premda je kasnije izjavljivao da vjeruje u Boga koji ne pripada niti jednoj vjeroispovijesti (u duhu učenja joge!). Kako god bilo, neosporno je već kao mladić poznavao neke od osnovnih vježbi joge i koristio se njihovom dobrobiti.

O tome je malo svjedočanstva (i zapisa), ponajviše stoga jer je bio samozatajan i skroman.

Tesla je ustrajno poricao čak i svoju osjetilnu darovitost koju je nesumnjivo posjedovao.”

Tesla je uistinu ima odlike jogija: bavio se tjelovježbom (u mladosti i srednjoj dobi, šetao je, planinario i plivao), vježbao pranajamu i meditaciju, živio je u celibatu, od zrele dobi hranio se vegetarijanski, nije pušio i pio kavu, a alkoholna pića bi uzimao izuzetno rijetko, spavao je dnevno 4-5 sati, bio je dobrotvor, mirotvorac…

Vjerovao je u vječnost (promjenjivog) života prolazom kroz utjelovljenja ili reinkarnacije, jedinstvo svih stvorenja i “kotač” sudbine (karmu). Razvio je – današnjim rječnikom kazano – sposobnosti kao što su: vidovitost, astralna putovanja, telepatija, prekognicija, bioenergija… Tesla nije vjerovao u “natprirodne moći”, već je sve ljudske sposobnosti nastojao znanstveno objasniti.

Sam Tesla o dosezima jogijskih vježbi kaže:

“… (u mladosti) počeo sam vježbati samosavladavanje. … Kako je vrijeme prolazilo, ta snažna duhovna vježba postala je moja druga priroda. … Nakon nekoliko godina te discipline potpuno sam ovladao sobom tako da sam se mogao igrati strastima koje bi inače uništile i najsnažnijeg čovjeka.”.

Predanost jogi Tesli je nesumnjivo pomogla u njegovom znanstvenom i istraživačkom radu, otvorivši mu s jedne strane uvid u brojne tajne postojanja, a s druge omogućivši snagu volje, postojanost zdravlja i dogovječnost potrebne za rasvjetljavanje zagonetki prirode.

“Moramo se vježbati u umjerenosti i nadzoru naših čula i sklonosti u bilo kojem pogledu. To sam činio mnogo godina, održavajući sebe mladim u tijelu i razumu. Suzdržavanje mi nije uvijek bilo po ukusu, ali su moja ugodna iskustva golema nagrada.”, rekao je Nikola Tesla
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vestinet.rs,youtube/uredio:nsp)

Ujedinjeni narodi su na inicijativu indijskog premijera Narendra Modija 21. lipnja odlučili proglasiti Međunarodnim danom joge. No što se krije iza toga?

Opća skupština UN-a u četvrtak je usvojila rezoluciju o tome, pozvavši zemlje članice da iskoriste taj dan kako bi što bolje upoznale dobrobiti vježbanja joge.

Premijer Modi je nakon prošlomjesečnog preustroja vlade imenovao ministra za jogu kako bi dao zamah toj drevnoj vještini i u Indiji i u svijetu. Hinduski čelnik je vegetarijanac i strastveni ljubitelj joge koju svakodnevno prakticira. Od UN-a je u rujnu zatražio da razmotri uvođenje Svjetskog dana joge.

Na svom je Twitter računu Modi napisao kako je oduševljen ovakvom odlukom UN-a. “Nemam dovoljno riječi kojima bih iskazao svoju radost”, napisao je.

Prijevara kršćana?

Ova prijevara je toliko strašna da su na nju nasjeli i mnogi kršćani zapadnog svijeta ne shvačajući da vježbanjem joge sami spriječavaju svoje vlastito spasenje dozvoljavajući silama zla da se na njima manifestiraju

Duhovna Joga, duboko otrovna, duhovna praksa koja na shemu “neutralne tjelovježbe” odvlači ljude do predvorja pakla, širi se zapadnom kulturnom scenom u alarmantnim razmjerima.

Na svijetu ima oko 800 milijuna hinduista, a najveća prijevara odigrava se u zapadnom svijetu u kojem se odvija suptilno “otkrštavanje” kršćana ritualom sve prisutne joge, a na taj se način laganim koracima popločava put i Antikristu.

Naime, riječ je o čistoj srži poganske hinduističke religije, o alatki koja služi za buđenje “kundalini zmije” i o ritualu spajanja čovjeka s đavlom koji milijune ljudi, poglavito u Indiji, drži u svojoj beskrajnoj patnji, sustavno. Riječ je o vrlo opasnoj tehnici prizivanja demonske sile i zloduha koje hinduisti dozivaju prilikom vježbanja joge, na putu ka prosvjetljenju, krajnjem cilju, stapanja s potpunim ništavilom, zvanim Brahman, sinonimom za đavla.

I dok se kod nas u Europi joga doslovce “prodaje” pod “duhovno neutralnu” praksu, kršćani moraju biti svjesni da su tehnike tjelovježbe i disanja koje se predstavljaju kao “duhovno neutralne”, zapravo tehnike kojima na sebe možete prizvati zle sile, u tom omjeru da može doći do nekih vrsta opsjednuća, a koja se čak znaju očitovati u nevoljkim ritmičkim pokretima tijela, u kojima se ljudsko biće pretvara u marionetu “neke moćne” energije.

Rijetki su oni koji su dobili “dar” da tu đavolju enegriju drže pod “svojom” kontrolom sve dok u svojoj vlasti tom istom energijom drže milijune drugih u podčinjenom položaju, toliko jako da mnogi ljudi “prolupaju” na tom putu prosvjetljenja, prema nekoj nirvani potpune praznine i ništavila, u kojem gurue i razno razna božanstva štuju više nego li svoj život, i time, svojom slobodnom voljom, svoj duh i tijelo predaju u njihovo vodstvo, zastrašujuće duhovne pustoši.

O slučajevima ljudi koji su opsjednuti, raznim demonima koji se manifestiraju kroz ovu okultnu disciplinu, završili u psihijatrijskim ustanovama i na egzorcizmima, rijetko se progovara, dok se istovremeno vrši bombastičan napad na zapadnu kršćansku civilizaciju New Age-sotonističkom “literaturom” na svim razinama društva.

Od vrtića i dječjih filmova i crtića, kazališnih predstava i glazbe, preko serija i filmova, knjižnica i “buvljaka” do politike i sporta. Ništa se danas ne financira više nego cijela ta hinduistička mantra “isprane” tolerancije na sve pa i na gnjusobu koja sve više isplivava, dok se vrhunac tek očekuje.

Mora da je nekome jako u interesu da kršćanski svijet “zaigra” jogu jednako onoliko koliko se trude zaustaviti širenje Evenđelja na istoku, toliko jako da su, čak i prijeko humani Ujedinjeni Narodi donijeli odluku da će se svake godine 21. lipnja održavati i Svjetski dan joge kako bi se “svi” narodi bar na trenutak “poklonili” ovoj kraljici ideopoklonstva, jogi a koja već sada, milijune ljudi, poglavito u Indiji drži zarobljenim u “ispranom” stanju duše i u stravičnoj patnji koju samo nijemo promatraju.

Naime, Indija je bogata i vrvi sirovinama, ali i raspolaže ogromnim potencijalom i velikom radnom snagom. Međutim, ova zemlja spada među najsiromašnije na svijetu, a njeni ljudi strahovito pate. Paralizirani su vlastitom religijom. Milijuni Indijaca su neuhranjeni, bolesni i siromašni. No pored toga ljudi su, u odnosu na svoju sudbinu apatični. A to je zato jer ih njihova religija uči da svoju bijedu smatraju manje važnom, i da ignoriraju svoj način života u patnji u kojoj su zarobljeni.

Mnogi svjetski povjesničari i znanstvenici priznali su da je Indija ranjena zemlja koja trpi zbog svoje bolesne kulture i civilizacije ali ponajviše religije koja ih uči da u životu budu samo nijemi promatrači svoje patnje, degradirajući život u kojem su zarobljeni.

Njihova religija naučava obožavanje gurua, božanstava, mitskih stvorenja, životinja, a povezivanje sa Shivom, bogom smrti i vrhovnim božnstvom odvija se uz pomoć drevnog rituala – Joge, okultne discipline u kojoj se čovjek otvara i stapa s demonskim silama.

Sada je taj poganski svijet, svijet koji “elite” preko Ujedinjenih naroda i sličnih okultnih organizacija, grade za nas u ovom trenutku.
To je svijet koji nam promoviraju, dok mi kao potpuni “slijepci” nijemo čak i objeručke prihvaćamo njihove ideje čovječanstva otvorenog ka demonskim utjecajima, što dalje od Isusa, koji jedini oslobađa.

Činjenica je da su ovim činom Ujedinjeni narodi javno priznali kako u službi Antikrista pripremaju čovječanstvo za njegov dolazak. Čovječanstvo koje se pod svaku cijenu, pa i ovim “prozirnim” postupcima UN-a mora otkrstiti i pretvoriti u pogansku razjularenu gomilu nemislećih ljudi, opijenih grijehom i vezanih čvorovima đavla. Jer jedino takvo čovječanstvo može biti dovoljno “duhovno otvoreno” za djelovanje demoskih sila koje će se uskoro sliti na ovaj svijet.

prijevara je toliko strašna da su na nju nasjeli i mnogi kršćani zapadnog svijeta ne shvaćajući da vježbanjem joge sami spriječavaju svoje vlastito spasenje dozvoljavajući silama zla da se na njima manifestiraju. A što je najbolje od svega, kršćanski svijet koji broji više od 2,5 milijardi ljudi, već sada paralizirano šuti, na sveopću indoktrinaciju ljudstva koje se manipulacijom odvaja od Boga. Možda je zbog toga Isus zabrinuto upitao: “Hoću li kada dođem uopće naći vjeru?”
 

 
 
(vestinet.rs, youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19488"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]