Stalno zabrinutost za vaše financije može izazvati stres

Da biste poboljšali mentalno zdravlje, rezultati studije sugeriraju da ljudi naporno rade kako biste podmirili svoje dugove i umanjili anksioznost.

Studija je objavljena u Zborniku Nacionalne akademije znanosti Sjedinjenih Američkih Država, a uključivalo je istraživače iz istraživačkog centra za socijalne usluge na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru (NUS).

Za ovu su studiju znanstvenici anketirali 200 sudionika s niskim primanjima.

Istraživanje je uključivalo pitanja o vještinama i anksioznost svojevoljnih odluka prije i nakon što su uspjeli djelomično podmiriti svoje dugove.

Rezultati sugeriraju da je otplata duga pomogla u smanjenju “mentalnog opterećenja siromašnih” koje su ih priječile u donošenju boljih odluka.

Dug i mentalno zdravlje

Volonterima je odobrena otplata duga u iznosu od najmanje 5.000 singapurskih dolara, što je približno jednako tri mjesečna prihoda po kućanstvu koji su se sastojali od novaca za podmirivanje dijela njihovih komunalnih računa, komunalnih dugovanja i hipoteka.

Istraživači su svim volonterima dali istu svotu duga za otplatu duga, ali nisu svi imali iste razine duga – neki su sudionici imali više duga nakon dobrotvorne donacije.

Volonteri su zatim upućeni na anketu koja je mjerila njihovu anksioznost, kognitivno funkcioniranje i financijsko odlučivanje.

Istraživanje su proveli prije nego što su dobili novac za smanjenje dugovanja i tri mjeseca nakon što su djelomično podmirili dugove.

Znanstvenici su otkrili da su prosječne stope pogrešaka volontera u testovima kognitivnih sposobnosti smanjene sa 17 posto na samo 4 posto nakon što su djelomično podmirili dugove.

Volonteri koji su u početku prijavili generalne anksiozne poremećaje smanjili su brojnost 78 posto prije otplate duga na 53 posto nakon otplate duga.

Istraživači su također pronašli da je “negativno razmišljanje o budućnosti”, također palo sa 44 posto na 33 posto.

Nalazi su pokazali kako su “veći porezi” također negativno utjecali na mentalno zdravlje i sposobnosti donošenja odluka pojedinaca koji imaju veliki dug.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Unatoč navodno “gospodarskom rastu”, srednja klasa se i dalje smanjuje

Živjeti na rubu, biti U dugovima i imati malo nade za budućnost nije način na koji bi trebali živjeti.

No upravo se tu većina Amerikanaca našla 2019. godine. Unatoč navodno “rastućem gospodarstvu”, srednja klasa se i dalje smanjuje, a veći dio zemlje jedva preživljava iz mjeseca u mjesec.

Zapravo, potpuno novo istraživanje koje je upravo objavio Charles Schwab otkrilo je da 59 posto svih Amerikanaca trenutno živi od prvog do prvog u mjesecu …

Sveukupno, 59 posto Amerikanaca živi od plaće do plaće, navodi se u istraživanju koje je proveo Charles Schwab na uzorku od 1000 odraslih Amerikanaca.

Međutim, 62 posto milenijske generacije (ljudi u dobi od 23-38 godina) najvjerojatnije se bore da prežive između plaća. Slijedi generacija X (60 posto), generacija Z (55 posto) i baby boomeri (53 posto).

Shvaćamo da ti brojevi izgledaju jako visoko, ali ovo je stvaran realni smjer gdje Amerika ide.

Zapravo, studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Chicagu otkrili su da 51 posto svih “odraslih koji rade” ne bi mogli pokriti osnovne potrebe “ako nebi dobili više od jedne plaće” …

Nedostatak više od jedne plaće jednosmjerna je ulaznica za financijske poteškoće za gotovo polovicu radne snage u zemlji.

Nova studija NORC-a na Sveučilištu u Chicagu, nezavisnoj instituciji za društvena istraživanja, pokazala je da bi 51% odraslih koji rade u Sjedinjenim Američkim Državama moralo štediti kako bi pokrili sve životne potrebe ako bi propustili više od jedne plaće.

Dakle, kada se dogodi sljedeća recesija, milijuni Amerikanaca koji bi iznenada izgubili posao mogli bi se odmah suočiti s financijskom katastrofom.

Danas mladi Amerikanci duguju više od 1,5 bilijuna dolara za studentske kredite, i to je mjehur koji se svake godine pogoršava.

Trenutno 43 milijuna Amerikanaca imaju studentski dug. Prosječno kućanstvo sa studentskim dugom duguje gotovo 48.000 dolara, a 5,2 milijuna zajmoprimaca kasni sa kreditima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Spiralni dug američke vlade očito je mnogo veći od službene cifre od 22 bilijuna dolara

Zaduženost američkog financijskog sustava sada je dostigla 72 bilijnuna dolara, prema brojkama koje je prikupio američki FED.

Puno veća procjena duga uključuje zaduživanje poduzeća, potrošačke kredite te dugove koje imaju savezne država i lokalne samouprave.

Tijekom proteklih 40 godina, američko ministarstvo financija ubrzano je zaduživalo državni dug koji je porastao s manje od 5 bilijuna dolara tijekom predsjedništva Ronalda Reagana, na 29 bilijuna dolara kada je George W. Bush preuzeo dužnost.

Brojka se gotovo udvostručila prije posljednje financijske krize, dosegnuvši 54 bilijuna dolara. Od tada se državni dug najvećeg svjetskog gospodarstva povećao za još 18 bilijuna dolara.

Sadašnja populacija u SAD-u iznosi 328.675.066 prema World Population Review.

Jednostavni izračuni pokazuju da prosječni Amerikanac duguje oko 220.000 dolara, dok se dug četveročlane obitelji kreće oko 880.000 dolara.

Prošlog mjeseca, SAD je službeno dosegao gornju granicu duga čije je ograničenja isteklo 1. ožujka ove godine.

Ministarstvo financija sada će morati poduzeti izvanredne korake kako bi spriječilo zemlju da prekorači sljedeću granicu duga do kraja rujna ili početkom listopada.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Isfrustrirana povećavanjem vojnih izdataka svojih saveznika, Trumpova administracija navodno priprema prijedloge da zemlje u kojima su američke postrojbe stacionirane – plaćaju punu cijenu za te “privilegije”

Bijela kuća priprema zahtjeve da Njemačka, Japan, Južna Koreja i eventualno bilo koja druga zemlja koja “primi” američke trupe na svojem tlu plaća “troškove plus 50″ – 150 posto za njihovo održavanje, uključujući plaće vojnika, javlja Bloomberg, navodeći “desetak” izvora u Trumpovoj upravi.

Od Pentagona je zatraženo da prikupi podatke o troškovima održavanja američkih vojnika u inozemstvu i doprinosima zemalja tim troškovima, prenio je AP u petak informacije nekoliko anonimnih dužnosnika. Zemlje čije su politike “usko povezuju” sa SAD-om, prema ovim izvorima, dobile bi određeni popust.

Predsjednik Donald Trump je osobno potaknuo prijedlog, ističe Bloomberg, i ide tako daleko da će zahtijevati da “trošak plus 50″ bude proveden od strane savjetnika za nacionalnu sigurnost Johnu Boltonu, kada SAD budu pregovarale o statusu 28.500 vojnika u Južnoj Koreji. Dvije zemlje konačno su se složile da Seul plati 924 milijuna dolara u 2019. godini, u odnosu na 830 milijuna dolara prethodne godine.

Za usporedbu, Njemačka trenutno plaća 28 posto troškova američkih vojnika na njihovom tlu – oko milijardu dolara godišnje – prema istraživaču korporacije Rand Corporation Davidu Ochmaneku.

Na nedavnom kongresnom saslušanju, glavni američki general u Europi zatražio je još veći broj američkih vojnika u Njemačkoj, pozivajući se na “prijetnju” od Rusije. To je bilo dodano uz zahtjeve SAD-a da europske članice NATO-a kupe još više oružja proizvedenih u SAD-u.

Počevši od predizborne kampanje, Trump je u više navrata pozvao saveznike SAD-a da Washingtonu nadoknade privilegiju “obrane” uz pomoć Amerikanaca, a ovaj prijedlog govori kako će to biti učinjeno.

Takav bi potez osigurao saveznicima da sačuvaju “kožu u ratu” – rekao je američki veleposlanik pri EU Gordon Sondland u intervjuu, posredno potvrđujući postojanje plana naplate vojske saveznicima.

Američki establišment vanjske politike bio je zabrinut prijedlogom, međutim, no to je prema njima siguran način da se otuđe od saveznika na koje se SAD oslanja.

“Čak i spominjanje ovog pitanja daje pogrešno informiranu priču da ti američki objekti zapravo služe i koriste tim zemljama” – izjavio je za Bloomberg Douglas Lute, američki veleposlanik u NATO-u u sklopu Obamine administracije, a sada i suradnik na Harvardu.

Američke baze su “bitan dio zaštite američkih interesa” diljem svijeta, a traženje novca od strane zemlje domaćina bilo bi “potpuno samoporažavajuće”, rekao je Derek Chollet, bivši Obamin pomoćnik ministra obrane, koji sada radi u njemačkom Fondu Marshall.

Ivo Daalder, još jedan bivši veleposlanik pri NATO-u pod Obamom, odbacio je prijedlog kao “besmislen” i kazao kako će američku vojsku pretvoriti u ‘de facto’ plaćenike.

Američka vojska je imala “oko 600″ baza izvan teritorija SAD-a 2013. godine, s gotovo 200.000 vojnika u inozemstvu u 2017. godini. Američke trupe su stacionirane u Japanu i Njemačkoj još od kraja 2. Svjetskog rata 1945. godine, i u Južnoj Koreji još od kraja Korejskog rata 1953. godine.

SAD trenutačno troše više na vojsku nego 12 najačih vojnih zemalja – uključujući Kinu (224 milijarde dolara), Rusiju (44 milijarde dolara) i Indiju (55,2 milijarde dolara).

Američki vojni proračun za 2019. godinu iznosio je 716 milijardi dolara, a glasine o predloženom proračunu za 2020. iznose 750 milijardi dolara. U međuvremenu, američki državni dug premašio je 22 trilijuna dolara i nastavlja se povećavati.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Turska ne želi biti na udici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), izjavio je čelnik zemlje Recep Tayyip Erdogan, dok je oštro kritizirao Washingtonsku organizaciju

“Rekao sam predsjednici MMF-a u Davosu ‘Vi niste turski premijer, ja sam. Ne možete voditi posao u Turskoj, uzmite svoj novac i napustite nas’… Više nemamo dugova prema MMF-u” – rekao je Erdogan u četvrtak u zapadnoj provinciji Denizli, kako navodi dnevnik Hurriyet.

Turski predsjednik je napomenuo kako je njegova zemlja kada je došao na vlast dugovala MMF-u 23,5 milijardi dolara prije no što je konačno isplatila dug. Sada kaže kako oporba, a osobito čelnik Republikanske građanske stranke (CHP) Kemal Kilicdaroglu želi ponovno zatražiti kredit ako dođe na vlast.

Ranije ovog mjeseca Erdogan je kazao kako je Ankara “zatvorila knjigu MMF-a” i neće je ponovno otvoriti.

Zemlja je isplatila svoj dug prema ovoj organizaciji u 2013. godine i sada je među nekoliko zemalja na svijetu koje ništa ne duguju MMF-u.

U međuvremenu, vrhovno gospodarsko tijelo Turske isključilo je mogućnost traženja potpore od međunarodnog zajmodavca zbog nagađanja da Ankara razmišla o paketu financijske pomoći.

“To ne znači da će put Turske ponovo krenuti putem MMF-a”, navodi se u priopćenju Ministarstva financija objavljenom 1. veljače, kako navodi Reuters.

Ankara je u više navrata odbila staviti “jaram” MMF-a na sebe unatoč gospodarskim problemima. Prošle je godine njena nacionalna valuta, lira, izgubila više od 40 posto svoje vrijednosti, što je uzrokovalo više od 20 posto inflacije.

Te poteškoće djelomično su potaknute sankcijama i tarifama koje je nametnula Amerika, dok su se odnosi između dviju NATO saveznika pogoršali.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ruske devizne rezerve sada mogu pokriti cjelokupni dug države i domaćih tvrtki, objavio je ruski predsjednik Vladimir Putin

“Prvi put u povijesti naše pričuve u potpunosti pokrivaju inozemni dug koji se sastoji od državnog duga i duga komercijalnog sektora” – rekao je Putin obraćajući se u srijedu Saveznoj skupštini u Moskvi.

Vanjski dug zemlje iznosi 453,7 milijardi dolara, a sredstva međunarodnih novčanih pričuva na dan 8. veljače 2019. godine iznose 475 milijardi dolara, navodi infografika koju je predstavio predsjednik.

Putin je dodao da novac koji dodjeljuje ruski državni fond također uvelike doprinosi državnom proračunu, koji je prošle godine iznosio više od milijardu dolara.

Ruski predsjednik izjavio je kako želi da nacionalno gospodarstvo poraste za više od 3 posto u 2021. godini, s tim da će strana ulaganja u zemlji porasti za 6-7 posto do tog vremena.

Da bi došao do takvih podataka, predsjednik je postavio nekoliko zadataka vladi, kao što su povećana produktivnost, stvaranje privlačnosti Rusije stranim tvrtkama i poboljšanje regionalne infrastrukture.

Ruski vanjski dug pao je za 64,4 milijarde dolara ili 12,4 posto od početka prošle godine na najnižu razinu u posljednjem desetljeću, objavila je u siječnju Središnja banka Rusije.

Moskva je smanjila svoj vanjski dug za 280 milijardi dolara od sredine 2014., kada je dosegla vrhunac od gotovo 733 milijarde dolara zbog početnog utjecaja zapadnih sankcija.

U međuvremenu, ruske devizne rezerve rastu tri uzastopne godine, te su porasle za 8,3 posto na više od 468 milijardi dolara početkom ove godine.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Na ovu odluku, svjetski bankarski establišment bi trebao vrištati i dizati uzbunu, jer ako ovo postne praksa, svjetski bankarski sustav bi mogao doživjei pravu katastrofu

Američki Kongres je pozvao međunarodnu javnost da oslobodi venecuelansku opoziciju od isplate državnog duga Rusiji.

Taj stav je iznio član komiteta za međunarodne odnose Predstavničkog doma SAD-a Brad Sherman, koji je postavio pitanje specijalnom predstavniku SAD-a za Venezuelu Eliotu Abramsu, da li su pregovori o isplati dugova Rusiji pokrenuti sa opozicijom i da li je Rusija obavještena da te pare neće dobiti.

„Nismo u takvoj formi razgovarali“, odgovorio je Abrams, ali je istaknuo da bi „takva odluka trebala biti donijeta od strane Venezuele, budući i da se opozicija obavezala da će isplatiti sva svoja dugovanja“.

S tim u svezi je Sherman predložio da se poduzmu svi nužni koraci, kako rejting agencije ne bi smanjivale indekse Venezuele, ukoliko objavi bankrot po pitanju ruskih državnih dugova.

„Sankcije zbog neisplate nezakonitih dugovanja ne trebale biti primjenjivane“, zaključio je Sherman.

Sa druge strane, Abrams je spomenuo i Kinu, rekavši da Peking više ne izdaje kredite Venezueli, budući da se pribojava da Veneczuela neće nastaviti vraćati kredite koji su do sada uzimali.

(sputniknews.com)

Američki senatori namjeravaju predstaviti nacrt zakona kojim bi se uvele ozbiljne sankcije protiv ruskog bankovnog i energetskog sektora, ali i protiv ruskog državnog duga, prenosi Reuters

Kao razlog za uvođenje ovih mjera navodi se „miješanje u izborni sustav SAD-a“ koji je dokazana laž, ali i „agresija uperena protiv Ukrajine“.

Što se tiče Američke agresije na Venezuelu, i miješanje u unutarnje poslove te države, oni imaju legitimno pravo to činiti i širiti “demokraciju”, naravno.

Zakon predviđa da se uvedu sankcije protiv ruskih banaka koje podržavaju napore ruskih vlasti da se miješaju u izborne sustave drugih zemalja, zatim protiv ruskih firmi koje se bave kompresijom prirodnog plina van teritorije Ruske Federacije.

Također, planira se i uvođenje sankcija na sve kompanije koje budu sklapale poslove preko ruskog državnog duga.

Očekuje se da će ovaj nacrt zakona predstaviti utjecajni senatori Bob Menendes i Lindsey Graham.

„Naš cilj je da pomaknemo stvari sa mrtve točke i da uvedemo ogromne pritiske prema Rusiji. Moramo obustaviti sva miješanja u izborne procese, zaustaviti cyber-napade na našu infrastrukturu, da uklonimo Rusiju iz Ukrajine i da zaustavimo kaos u Siriji“ – rekao je Graham.

Prethodno su iz ruskog Ministarstva inozemnih poslova saopćili da bi se sankcije prema ruskom državnom dugu mogle preokrenuti i protiv samih Amerikanaca, ali i protiv određenog broja Europljana.

Na kraju će kao i obično Europa i Europljani najviše snositi posljedice, zahvaljujući svojim saveznicima Amerikancima.

Podjetimo da je Rusija nakon nekoliko godina sankcija ostvarila rekordne ekonomske reultate na svim područjima kakvi nisu viđeni još od doba SSSR-a.

(sputniknews.com)

Nova strategija američke proturaketne obrane je borba za vojno-industrijski kompleks, koji će odvesti SAD u još veći dug i može donijeti bijedu zbog poticanja sve više nacija da se uključi u utrku u naoružanju, rekao je bivši američki kongresnik Ron Paul

Ideja o projektilima koji bi se lansirali iz svemira uzrokovala je pravu pometnju i naišla na žešći skepticizam još i u vrijeme nastanka Strateške odbrambene inicijative Ronalda Regana, poznatijom kao “Ratovi zvijezda”.

Planovi za naoružavanje svemira novim slojem senzora koje je Trump otkrio u sklopu njegove administrativne revizije proturaketne obrane je nepotreban i teško provediv projekt kojim će se sigurno obogatiti vojno-industrijski lobi, kazao je Ron Paul za RT.

“Najveći problem ovdje je da će netko zaraditi mnogo novca na tome. To me podsjeća na antiraketni projekt “Ratove zvijezda”.

“Nikada ga nisu doista razvili, ali ljudi su bili uzbuđeni zbog toga” – rekao je Paul, povlačeći paralele između novog projekta predsjednika Donalda Trumpa i programa Strateške obrambene bivšeg predsjednika Ronalda Reagana.

Obraćajući se u Pentagonu u četvrtak, Trump je rekao da je cilj razmještanja raketnih presretača na Aljasku i senzora u svemiru zaustavljanje lansiranja projektila neprijateljskih snaga na njihovom teritoriju.

Paul kaže da je razmjer prijetnje sigurnosti SAD-u pretjeran i ne jamči obranu uz pomoć ekstravagantnih sredstava koja možda neće biti učinkovita.

“Ja sam za to da imam obrambeno oružje ako je potrebno, ali ne mogu sasvim shvatiti opasnost o kojoj oni pričaju o tome da sada moramo ići mnogo dublje u dug da bi pokrenuli nešto što može potrajati mnogo, mnogo godina i postoje pitanja o tome kako će to funkcionirati” – rekao je.

Ovaj ogromni projekt je još jedan način da se još više novca pokloni vojsci, kazao je Paul, ističući da SAD “već svake godine povećava dug za bilijun dolara” i posuđuje novac kako bi platili novi futuristički proturaketni štit.

Državni dug iznosi preko 21 bilijun dolara i nastavlja se povećavati, a federalni deficit predviđen je više od 1 bilijun dolara do 2020. godine.

Iako ostaje vidjeti da li će Kongres odobriti veliko povećanje sredstava koje bi bilo potrebno za provedbu Trumpovog raketnog plana, Paul kaže da je malo vjerojatno da će ga provesti i da će biti gotovo jednako sporan kao i Trumpov granični zid od 5 milijardi dolara koji je pokrenuo opoziv vlade.

“Ali čini se kao da novac koji troše na vojno-industrijski kompleks nikad ne dobiva jednaku pažnju kao neka od tih političkih pitanja” – rekao je Paul.

Obrana, za razliku od drugih političkih pitanja, ima tendenciju prevladavanja stranačkih linija, budući da se “na vojsku troši puno više novaca nego na išta drugo”.

Naravno, također je korisno imati “uobičajene žrtvene jarce u zemlji u kojima su sposobni potaknuti animozitet”.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Dug svijeta danas premašuje prosječno 86.000 dolara po osobi, prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF)

SAD, Kina i Japan su prva tri globalna zajmoprimca, koji imaju više od polovice globalnog svjetskog duga.

MMF je izračunao da udio duga tih zemalja premašuje njihovu proizvodnju.

MMF je naveo da je pojavljivanje Kine među čelnim zemljama, relativno novi razvoj situacije. Od početka tisućljeća, kineski udio u globalnom dugu porastao je s manje od tri posto na više od 15 posto, ističući strijelovit rast kreditnog zaduživanja poslije globalne financijske krize.

Prema MMF-u, globalni dug je dosegnuo rekordnu nominalnu vrijednost od 184 bilijuna dolara.

To je ekvivalent od 225 posto svjetskog BDP-a u 2017. godini. Dug je veći za 2 bilijuna dolara nego što je procijenio fond u listopadu, jer nije uključivao dugove nekoliko zemalja koje prethodno nisu objavile ažurirane podatke.

“Uključivanjem i suverene i privatne strane koje su se zaduživale u cijelom svijetu, Globalna baza duga GDD (Global Debt Database) pruža sliku bez presedana globalnog duga u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata” – izjavio je MMF.

GDD je sveobuhvatni skup podataka koji pokriva javni i privatni dug za 190 zemalja od 1950-ih godina do danas.

Novi-Svjetski-Poredak.com