Etiopija se ozbiljno primila posla. U samo jednom danu, pohvalio se njezin ministar inovacija i tehnologije Getahun Mekuria, a prenio britanski Guardian, zasadili su čak oko 350 milijuna sadnica stabala

I ta je brojka ambiciozna, no konačni je cilj još grandiozniji: ovog ljeta, u sklopu nacionalne inicijative “zeleno naslijeđe”, zasaditi čak četiri milijarde sadnica stabala, sve kako bi se suprotstavili posljedicama deforestacije i klimatskih promjena u svojoj sušama sklonoj državi.

Svakog građanina ohrabruju da ih zasadi najmanje 40, a s istim su ciljem, kako bi javni djelatnici mogli sudjelovati u akciji, privremeno pozatvarali i urede javnih službi.

“Drveće ne samo da pomaže pri ublažavanju klimatskih promjena, apsorbirajući ugljični dioksid iz zraka, nego je i jako korisno u borbi protiv nastanka pustinje i degradacije tla, pogotovo u sušnim zemljama.

Drveće pruža i hranu, sklonište, gorivo, krmu, lijekove, materijale i zaštitu zaliha vode”, izjavio je za Guardian dr. Dan Ridley-Ellis, šef Centra za znanost i tehnologiju šuma na Sveučilištu Edinburgh Napier.

No, znanstvenici već odavno naglašavaju koristi koju sadnja drveća ima u borbi protiv klimatskih promjena. Tvrde da je to i daleko najjeftiniji način za borbu protiv tog problema. Čak su izračunali koliko bi drveća trebalo još zasaditi da riješimo problem, odnosno učinimo ga manjim.

Računica

Prema njihovim procjenama, program sadnje na svjetskoj razini mogao bi odstraniti dvije trećine cjelokupne emisije štetnih plinova koja je posljedica ljudske aktivnosti. Prema njihovoj računici, drveće trenutno nije zasađeno na 1,7 milijardi hektara.

Na toj bi površini, koja je jednaka 11 posto ukupnog tla na Zemlji te površini koju zauzimaju Kina i SAD, moglo bi biti zasađeno 1200 milijardi sadnica stabala.

Pritom bi tropska područja imala stopostotnu pošumljenost, a ostala bi bila malo “prorijeđena”, odnosno “pod krošnjom” bi bila polovica tog područja.

U svoju računicu znanstvenici nisu uključivali obradivu površinu ni urbana područja, ali zato jesu područja za ispašu. Da se računica na kraju i obistini i zaživi, trebalo bi od 50 do 100 godina.

Najljepše od svega, tvrde znanstvenici, jest to da se u taj globalni projekt može uključiti baš svatko. I vjeruju da bi se mogla prikupiti sredstva za financiranje te ideje.

Što se tiče Etiopije, trenutno je pošumljeno samo četiri posto njezine površine. Nekada je taj udio bio mnogo veći i iznosio je 35 posto. Sadnjom 350 milijuna sadnica stabala u jednom danu Etiopija je s vrha maknula dosadašnjeg rekordera po tom pitanju, Indiju. Ona je 2016. godine u jednom danu zasadila 50 milijuna stabala.

(jutarnji.hr)

Mitovi klimatskih promjena šire znanstveno nepismeni propagandisti koji ispiru mozak svima koji na kraju vjeruju da je ugljični dioksid otrov za biljke

Zapravo, to je molekula zelenila za planet, kao što smo više puta objasnili u više klimatskih spotova i klimatskih članaka.

Sada, nova znanost objavljena u časopisu Nature pokazuje da se globalni šumski pokrov širi na cijelom planetu, jer je koncentracije CO2 u atmosferi u porastu na zdravije razine koje pašu vegetaciji i koja podupire rast šuma i zdravlje prirode.

Da, dobro ste pročitali… Pošumljavanje planete Zemlje se širi, ne smanjujući se, kao što nam svakodnevno govore lažljivi globalistički mediji.

“Imamo podatke da se suprotno prevladavajućem mišljenju, šumska površina globalno širi, a pokrivenost stablima se povećala za 2,24 milijuna km2 (što je povećanje od 7,1% u odnosu na razinu iz 1982. godine)” – navode autori istraživanja pod naslovom “Globalna promjena zemljišta od 1982. do 2016. godine.”

Studija je prvenstveno financirana od strane NASA-ine agencije Making Earth System Data Records for Use in Research Environments (MEaSUREs), inicijative World Resources Institute’s Global Restoration Initiative i programa NASA Land-Cover and Land-Use Change (LCLUC).

“Ovdje smo analizirali 35 godina vrijednih satelitskih podataka i pružili sveobuhvatan zapis globalne dinamike promjene zemljišta u razdoblju od 1982. do 2016. godine” – objasnili su autori. “Globalni zeleni pokrivač zemlje smanjen je za 1,16 milijuna km2 (- 3,1%), osobito u poljoprivrednim regijama u Aziji.”

Ugljični dioksid dovodi planet Zemlju natrag u život rastom šuma, biljaka i usjeva za prehranu

Studija dokumentira znanstvenu stvarnost da ugljični dioksid podržava rast i širenje šuma diljem planeta.

To stvarno ima smisla, jer je CO2 “kisik” biljnog života. Bez CO2, umalo bi gotovo propao cijeli biljni život na planeti, a potom bi se dogodio i potpuni slom prehrambenog lanca, životinjskih ekosustava i ljudske civilizacije.

Trenutno, u atmosferi je CO2 oko 408 ppm, što je opasno niska razina za biljke (i šume), uzrokujući masovnu smrt stabala, usjeva hrane i čak trave.

Superbogati luđaci koji zagovaraju klimatske promjene lažu javnost i tvrde da razina CO2 nikad nije bila tako visoka. Čak se i NASA pridružila uroti selektivnim odabirom podataka za prikazivanje u javnosti, iskrivljujući istinsku povijest CO2 na planeti Zemlji.

U stvarnosti su razine CO2 u prošlosti bile čak deset puta veće (više od 4000 ppm). Današnja razina CO2 je blizu najniže razine koja je ikada postojala u povijesti planeta, i ona na svu sreću polako raste, dok se život biljaka na cijeloj Zemlji polako obnavlja.

Ljevičarski anti-znanstveni mediji sada zabranjuju sve sadržaje koji dovode u pitanje lažnu znanost o klimatskim promjenama, nadajući se da će cenzurirati bilo kakvu stvarnu raspravu o toj temi, istodobno gurajući vlastitu znanost o tome da je CO2 “otrov”.

Znanstveni moroni koji pozivaju na uklanjanje CO2 iz atmosfere zapravo traže vlastito masovno samoubojstvo i izumiranje većine života na planeti Zemlji.

To je vrsta samoubojstva, idiotske pozicije koju mogu slijediti samo znanstveno nepismeni, arogantni liberalni mafijaši koji ne znaju ništa o stvarnosti, ali se fiksiraju na deluzionalnu bajku koju je izmislio i progurao Al Gore, anti-znanstveni luđak koji ima “ugljičnu fobiju”.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature autora Xiao-Peng Songa, Matthew C. Hansena, Stephen V. Stehmana, Peter V. Potapova, Alexandra Tyukavina, Eric F. Vermotea i John R. Townshenda. Izvor: Nature 560, stranice 639-643 (2018)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Genetski inžinjering se zasniva na korištenju visoko-tehnoloških metoda za integraciju gena jednog organizma ravno u drugi organizam. Ova vrsta inžinjeringa je izazvala velike kontraverze u prehrambenoj industriji zbog uticaja na zdravlje i okruženje koje ima

Iako se trenutno vodi velika bitka da se vrati starom načinu proizvodnje hrane, ovakvoj ideologiji se suprostavlja jedna nova prijetnja.

Biotehnička industrija pokušava sravniti sa zemljom preko 184 miliona hektara prirodne šume širom planete i zamjeniti je sa biljkama genetski proizvedenog drveća, takve šume neće imati drugih biljaka i divljih životinja, nego će samo stojati na mrtvom tlu iznad vodenih rezervi koje vrlo brzo nestaju.

Ovakvo drveće će biti napravljeno da ubija insekte, opstaje u raznim vremenskim uslovima, raste izuzetno brzo i odupire se otrovnim hemikalijama.

Iako se ovo isprva čini kao prednost, zbog ovoga može da dođe do ozbiljnih posljedica, od oštečenja okruženja do narušavanja prava ljudi koji žive na tom području i narušavanju zdravlja ljudi, flore i faune.

Razlozi nastanka genetski modificiranog drveća

Da li biotehničke komapnije žele sve kontrolirati? Iako je ovo otvoreno za raspravu, njihovi razlozi koji uključuju ovaj potencijalni plan su zabrinjavajući. Njihov cilj je da stvore drveće koje će imati veliki potencijal za generiranje zarade.

U prirodi nije svo drveće stvoreno zbog njihove komercijalne vrijednosti, njihovog ubiranja i karakteristika. Drveće koje raste brzo, kao što je eukaliptus se modificira kako bi raslo još brže.

Drveće se isto tako prilagođava industriji za proizvodnju papira, tako što će imati manje lignina, jer je njegovo uklanjanje izuzetno skupo, a mora se ukloniti prije proizvodnje papira.

Lignin je prirodni polimer, koji je odgovoran za snagu drveća, što mu omogučava da opstane u teškim vremenskim uvjetima, odupre se bolesti i oštečenjima koje nanose insekti i životinje.

Šta više, drveće koja ima mali udio lignina brzo se raspada, što za uzrok ima ispuštanje karbon dioksida u atmosferu. Ovo dodatno povečava zabrinutost za promjene klime. Obzirom da je genetski modificirano drveće slabije, te kao takvo zahtjeva kemikalije kao što su herbicidi i pesticidi da bi bilo zdravo.

Drveće sa niskom razinom lignina će isto tako dovesti do povečanja populacije insekata nametnika.

Genetski modificirano drveće već uveliko pokazuje znakove uništenja prirodnog svijeta. Npr. genetski modificirano drveće na Havajima je uništilo divlje područje i industriju organske proizvodnje papaje.

Loša znanost iza genetskog inžinjeringa

Dok prirodno razmnožavanje koristi vertikalni prenos gena, gdje se mladica kreira putem seksualnog ili aseksualnog razmnožavanja, genetski inžinjering koristi horizontalni prenos gena. Radi se o tome da se geni jedne vrste moraju ubaciti u potpuno drugu vrstu.

Jer su jedni prema drugom stranci, rezultat u početku je nepoznanica, mutacije koje se mogu desiti ne mogu se unaprijed predvidjeti. Jer geni djeluju u sklopu cjelokupnog genoma, ovo dovodi do toga da je genetski inžinjering prava nepoznanica, jer promjena gena dovodi da priroda odgovori potpuno nepredvidivo. Ukratko, genetski inžinjering je u suštini samo hipoteza.

Utjecajgenetski modifikovanog drveća na prirodno drveće i divlji život

Za razliku od genetski modificiranih usjeva kao što su žitarice i drveće, životni ciklus može trajati desetljećima ili stoljećima ukoliko genetski modificirano drveće izađe iz okvira svojih plantaža, bit će ih teško uništiti.

Ovo može dovesti do oštečenja prirodnog drveća, kao npr. borova, koji pokrivaju velika područja sa svojim polenom i sjemenjem, što može dovesti do toga da ova vrsta prirodnog drveta bude prekrivena polenom genetski modificiranog drveća. To je uticaj na ekosistem koji za posljedicu imaju utjecaj na sve ostalo, jer ovo prirodno drveće omogućava nastambe za divlje životinje, apsorbira ugljikov dioksid i proizvodi kisik, te filtrira vodu.

Ukoliko se prirodne šume onečiste genetski modificiranim drvećem posljedica će biti da na kraju neće biti moguća nastanjivost. Šta onda sa biljkama, životinjama i insektima koji žive u ovim šumama?

Zamislite požar koji se ne može dovesti pod kontrolu. Rezultat je uništenje; ništa ne ostaje. Samo vrijeme može dati odgovor kako će polen genetski modificiranog drveća utjecati na prirodu, od šuma do ljudskog opstanka.
 
(strogopovjerljivo.com/uredio:NSP)

Jeste li primijetili da se ozbiljne suše pojavljuju svuda diljem planeta? Sigurno jeste, ali zašto se to događa?

Mnogi pokušavaju povezati razinu padalina s varijacijama temperature, ali postoji nešto očiglednije što nitko ne uočava. Drveće igra vrlo važnu ulogu u ciklusu kruženja vode, a svake minute se na planeti uništi površina šume veličine 36 nogometnih terena, navodi endoftheamericandream.com

Izvlačenjem vode iz zemlje i otpuštanjem u atmosferu, drveće igra ključnu ulogu u hidrološkom ciklusu od kojeg svi ovisimo. Kada ne bi bilo drveća na planeti, život bi za ljude bio vrlo težak. Mi u stvari uništavamo pluća našeg planeta.

Efekt suše se uočava svuda diljem svijeta, a sigurno ste već čuli da je stanje u Kaliforniji vrlo ozbiljno, s obzirom na to da je 1.900 bunara potpuno presušilo. Kiša tako rijetko pada da ima male djece koja još ne znaju što je kiša.

U Južnoj Americi nije ništa bolje.

Sao Paulo, najveći grad u Brazilu, prolazi kroz najveću sušu u proteklih nekoliko desetljeća. Smatra se da će ovo ljeto biti toliko problematično da će vlasti Sao Paula morati zavesti red pomoću vojske.

Sa preko 11 milijuna stanovnika, Sao Paulo je najnaseljeniji grad u Brazilu i predstavlja ekonomski centar te države. Međutim, viši dužnosnici iz vodovoda Sao Paula navode da bi stanovnike uskoro trebalo evakuirati jer neće biti dovoljno vode za kupanje ili čišćenje domova.

Ovo je najgora kriza u protekle 84 godine, a sezona suša je tek počela.

Naravno, nije pogođen samo Sao Paulo. Čitava regija Južne Amerike je u dugoročnoj krizi vode. Količina kiše koju jugoistočna područje oko Amazona dobiva je od 2000. godine opala za 25%. Potrebno im je više kiše, ali je nema.

U međuvremenu, s druge strane planete na kontinentu Australija, odvija se katastrofalna višegodišnja suša.

Queensland u Australij prolazi kroz najgoru sušu u povijesti te države, pošto je proglašeno stanje suše na 80% teritorija.

Kriza nije zaobišla ni Afriku. Mnogi ljudi znaju da se pustinja Sahara širi ka sjeveru, ali mnogi ne znaju da je užasna suša zahvatila južnu polovicu kontinenta. Zapravo, stvari su već toliko loše da vlast upozorava da bi moglo doći do nestašice hrane ove godine.

Žetve kukuruza su opale u Južnoafričkoj republici, ali iu južnoj Angoli, Namibiji, Zimbabveu, Lesotu, Malaviju i na Madagaskaru.

Da li ste progledali sada?

Suše je oduvijek bilo, ali da li je ikad bilo toliko suša istovremeno u svim područjima na planeti?

Ono što uočavamo nije normalno, a posebno zabrinjava činjenica da smo barem djelomično odgovorni za ono što se događa.

Istina je da uklanjanje drveća (krčenje šuma) ima ogroman utjecaj na ciklus kruženja vode, ali i na klimatske promjene.

Drveće otpušta vodenu paru, stvarajući lokaliziranu vlažnost. Ova vodena para zatim odlazi u atmosferu gdje se nakuplja prije nego padne na Zemlju u obliku kiše, susnježice ili snijega. Krčenje šuma u jednom području može u velikoj mjeri utjecati na klimatske prilike u drugom području jer manje vode dospijeva u atmosferu i samim tim ima manje padalina.

Na lokalnoj razini, zemlja postaje suša i manje stabilna. Oblasti postaju podložnije sušama i poplavama, što utječe na biljke i životinje, ali i ljude.

Procjenjuje se da šume proizvode otprilike 30% svježe vode za našu planetu. Drveće uzima vodu iz zemlje i otpušta je u atmosferu. Kada ima manje drveća, ima i manje padalina.

Upravo zato krčenje šuma predstavlja problem. Bacite samo pogled na ove brojke:

• Prema Organizaciji UN za hranu i poljoprivredu, svake godine se uništi oko 720 milijuna ari šume.
• Svakog minuta uništiti površina šume ekvivalentna površini 36 nogometnih terena.
• U ovom trenutku, uništeno je bar pola svih tropskih šuma na svijetu.

Srećom, mnogi znanstvenici polako shvaćaju kako krčenje šuma utječe na globalnu sušu. Na primjer, znanstvenici u Brazilu krive krčenje šuma za sušu kroz koju ta država trenutno prolazi.

Brazilski znanstvenici tvrde da su desetljeća uništenja u tropskim šumama Amazona krive za sušu. Krčenje šuma suzbija mogućnost džungle da stvara vlagu, što uzrokuje suše diljem Brazila, naveli su oni.
 
(webtribune.rs,youtube/uredio:nsp)