Dow Jones Industrial Average pao je za više od 650 bodova u ponedjeljak nakon što je Donald Trump ponovio svoj napad na Federalne rezerve na Twitteru

U međuvremenu je S&P 500 doživio najgori prosinac u povijesti trgovanja.

Gubici koji su pridodani slabom rezultatu prošlog tjedna, su stvorili najgori tjedan trgovanja na američkoj burzi još od financijske krize 2008. godine.

Dow Jones je izgubio 2,9 posto, a index S&P500 izgubio je 2,7 posto nakon što je predsjednik na Twitteru izrazio frustraciju zbog odluke FED-a da povisi ključnu kratkoročnu kamatnu stopu.

Index NASDAQ također je pao za 3,8 posto.

Ranije je u ponedjeljak Trump nastavio redovite napade na Federalne rezerve.

“Jedini problem našeg gospodarstva je FED. Nemaju osjećaj za tržište” – objavio je Trump.

“FED je poput moćnog i poznatog golfera koji ne može pogoditi jer nema osjećaj – ne može zabiti!”
 

The only problem our economy has is the Fed. They don’t have a feel for the Market, they don’t understand necessary Trade Wars or Strong Dollars or even Democrat Shutdowns over Borders. The Fed is like a powerful golfer who can’t score because he has no touch – he can’t putt!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) December 24, 2018

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Britanski odluka da će se povući iz EU-a nakon referenduma Brexit, ‘misteriozno’ se poklapa s okultnim sedmogodišnjim ciklusom “Shemitah”

Ono što smo otkrili, je da postoji nešto i više u svezi tog “čarobnog broja 7″ nego sama godina … čini se da korelira sa mjesecom, tjednom i danom.

Posljednji veliki burzovni krah se dogodio 29. rujna 2008. Na taj dan, Dow Jones je pao 777 bodova …. njegov najveći pad u jednom danu ikada.

U petak, u danu nakon Brexita, Dow je pao preko 600 bodova. Što je zanimljivo u tom datumu u petak?

Bio je 7 godina, 7 mjeseci, 7 tjedana i 7 dana od 29. rujna 2008. godine.

I takav je dan bio petak 24. lipnja!

Japanski Nikkei je pao više od 7%, Londonska burza FTSE je izgubila 100 milijardi funti u vrijednosti i pala čak 8,7%, a Dow je pao 600 bodova.

Britanska funta je pala za 10% na najnižu razinu u poslijednjih 31 godine.

To je točno tip volatilnosti super ciklusa Shemitah na koji su nas upozoravali: klinički, katastrofalno, metodično.

Brexit kao dio jubilarnog plana?

Nakon što prošlo već par dana u razmišljanju o svemu što se zbilo, čini nam se da bi Brexit zapravo mogao biti dio Jubilarnog godišnjeg plana za maksimalni kaos.

Bili smo iznenađeni kada smo vidjeli da je Brexit pobijedio … uostalom, bilo koji referendum ovog tipa u prošlosti je ugušen u medijima i nije prošao kao takav, bilo kroz propagandu, namještanje glasova ili drugih manipulacija.

No, u retrospektivi, to ima smisla.

Prvo, David Cameron je izabran zbog svojeg obećanja da će održati Brexit u 2017. On je to promijenio, šokirajući mnoge, za 23. lipnja ove godine … samo jedan dan prije 7. godina, 7. mjeseci, 7. tjedana i 7. dana nakon što se desila velika financijska kriza.

Zašto bi on učinio takvu stvar? Preuzeo takav rizik? Zašto nije čekao još 1-2 godine da da bi preuzeo rizik.

Izgubljen u naslovima u globalnom kaosu na burzama, guverner Bank of England, Mark Carney, se zalagao za printanje do 250 milijardi funti (345,93 milijarde američkih dolara) za “podršku financijskim tržištima”.

Nitko nije spomenuo ili čak išta znao o tome. Dakle, nakon samo nekoliko sati, banke u Velikoj Britaniji su dobile golem paket pomoći u “stilu 2008.” … ali bez da je to itko primijetio.

I, tko je profitirao? Ljudi poput George Sorosa, koji se preselio u zlato kao njegov najveći položaj.

S obzirom na to, mislim da možemo sa sigurnošću reći da je to bilo planirano.

Čini se da je rušenje EU dio plana stvaranja masivnog kaosa kako bi se doveli u Novi svjetski poredak.

Također, imajte na umu da je David Cameron dao ostavku, ali neće odstupiti do listopada, što je odmah nakon završetka Jubilarne godine. Također imajte na umu da Brexit glasovanje zapravo nije pravno obvezujuće, i mora biti ratificirano u parlamentu, što se neće dogoditi barem do listopada.

I, neposredno prije Brexit-a, Švicarska je povukla svoj dugogodišnji zahtjev za prijam u EU.

Uskoro ćemo vjerojatno vidjeti – osim Brexit – i … Grexit. Departugal. Italeave. Fruckoff. Czechout. Oustria. Finish. Slovakout. Latervia i Byegium među ostalima.

Ako dopuste da se to dogodi, za posljedicu će imati krizu nakon krize … baš kao što se govori da se očekuje u listopada ove godine.

Ali sloboda …

No, svijetla strana svega je da se ljudi bude. Brexit je to pokazao. Mnogi su realizirati da vladajući tehnokrati čija imena ne znamo, sada pate.

Elite su svjesne ovog buđenja i ne znju točno kako je zaustaviti. Kao što je John Kerry jednom rekao, “ovom malom stvari koja se zove internet, je teško upravljati.” Vladavina je sinonim za kontrolu.

I tako, nadamo se, da će sve više i više ljudi probuditi i ne samo da žele “Brexit”, već se također žele osloboditi britanske Vlade, kao i američke savezne vlade, i na kraju velike vlade … središnje banke.

To je ono što se događa.

Oni će dopustiti da se to dogodi, ali su stvorili toliko kaosa u procesu u kojem će se svi osiromašiti i moliti za nove, globalne vladare.

To je ono što se događa i ne postoji način da se zna kako će to ispasti.

Mi sada živimo u vrlo zanimljivim vremenima! Mi smo već masivno profitirali i to je tek početak.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Saudijci su izbezumljeni urušavanjem cijena nafte, dok se kineska ekonomija ne razlikuje od Ponzi sheme

Svojim klijentima je Royal Bank of Scotland poslala jasnu poruku i upozorila da “prodaju sve” i izađu iz tržište dionica što je prije moguće, upozorenje koje ukazuje da globalno gospodarstvo ide prema stilu 1929. Velike depresije.

“Prodajte sve osim kvalitetnih obveznica”, upozorio je Andrew Roberts, šef odjela za istraživanje banke za europske ekonomije i cijene. “Mislimo da bi se investitori trebali bojati.”

On je rekao da urušavanja cijena nafte, prijeteće uništavanje kineskog tržišta i sve eksplodirajući dugovi – i to sve sažeto u prvom tjednu siječnja – su bili su značajni signal koji otkriva “kataklizmičku godina” koja je ispred nas.

Da obrazložimo, burzovni indx S&P 500 je rekordno imao najgori petodnevni start još od 1929. godine, a index Dow Jones Industrial Average nikada nije imao početak tako loš, još od 1897.

I u Kini, vladini dužnosnici ruše nikad korištene visoke zgrade izgrađene u nenastanjenim “gradovima duhova” koji su bili financirani kreditnim zaduživanjem u investicijskom balonu.

Neki od tih gradova su veliki kao Austin u Teksasu, ali potpuno lišeni ljudskog života – šokantna posljedica kineskog pokušaja da pojača svoj BDP ionako nezdrave kejnezijanske ekonomske politike.

“Sve je to posljedice brzog širenja duga, velik postotak nenaplative imovine koja je postala dio potpomognutih slobodnih i nepotpunih infrastrukturnih projekata”, izvjestio je Forbes.

“Ovo postaje ekvivalent ekonomskog bankarstva na budućem tržištu potražnje da bi opravdao svoj ​​brza trenutna ulaganja u infrastrukturu.”
 

 
I nafta dalje opada prema 20 $ za barel, a stručnjaci sugeriraju da će možda čak pasti na $ 10 po barelu, kako kaže jedna od najvećih banaka u Velikoj Britaniji Standard Charter, što znači da opadanje cijene nafte nije samo zbog amerikog pokušaja da Saudijska Arabija bankrotira, već i zato što je globalna potražnja za sirovom slijedi doživilia slobodan pad.

Naime, Saudijska Arabija sada priznaje da trenutna cijena nafte smrtno ranjava njezino gospodarstvo.

“13 članice Organizacije zemalja izvoznica nafte će raditi na zajedničkom sastanku početkom ožujka, nigeriji ministar Emmanuel Kachikwu je izjavio je u intervjuu u Abu Dhabiju u utorak”, Bloomberg izvijestio.

“Članovi su već sudjelovali u neformalnim razgovorima s nekim proizvođačima ne-OPEC-a, uključujući i Rusiju, da se pridruže proizvodnji u budućnosti kako bi se cijene ojačale”, rekao je on.

Svi ovi faktori i kombinaciji pokazuju da je ekonomija u gorem stanju nego prije financijske krize 2008. godine.

“Ako postoji jedna stvar koju treba oduzeti od ovogodišnjih zbivanja na tržištima i gospodarstvima da sada, to je da su svi povezani, svi su oni dio iste stvari”.

“Ako ne možete vidjeti, nećeš shvatiti što se događa.”

“Gledajući pada cijene nafte kao zasebnu nit neće vam puno koristiti, a isto i sa kineskim dionicama, ili juanom, ili milijunima Amerikanaca koji su jednu plaću daleko od siromaštva, što se toga tiče: to je sve ista povezana priča . “
 
(preveo:NSP)

Prošli tjedan je za američko tržište dionicama bio najgori tjedan u protekle četiri godine, analizira Business Insider

Premda se američko tržište uspješno opiralo grčkoj dužničkoj krizi, čini se da ga je teško pogodila prošlotjedna nenadana devalvacija kineske nacionalne valute. No, ništa situacija ništa drugačija nije bila ni na velikim europskim i azijskim tržištima koja su sva redom svoja poslovanja završavala u minusu.

O ozbiljnosti situacije dovoljno govore podaci da je, primjerice, burzovni indeks Dow, koji prije neki dan pao za 500 bodova, nije od studenog 2008. padao za više od 300. S&P 500 pao je za 5% premda od svibnja 2012. nije padao ispod 4%, a više od 100 bodova u pet dana nije gubio već dulje od sedam godina. Vix, kategorija poznata i kao burzovni indeks straha, skočio je jučer za 25% i tako zabilježio svoj najveći skok ikad.

Problematičan prestanak rasta kineske ekonomije

Velik utjecaj na stabilnost globalne ekonomije ima, naravno, razvoj kineskog tržišta, drugog najvećeg gospodarstva na svijetu. Osim što je Kina prošli tjedan devalvirala Yuan, njezine su vlasti ovaj tjedan obznanile da manufakturna prozvodnja dosegla svoj minimum što je trenutačno utjecalo na azijsko burzovno stanje.

Glavni indeg šangajske burze pao je za 4,3%, a Shenzhen je tjedan zatvorio s padom ondeksa op 5,4%. Hong Kong je, doduše, pao samo za 1.5%, ali samo zato što su mešetari Hang Senga prošli tjedan odlučili investirati ovogodišnju cjelokupnu zaradu. Japanski Nikkei 225 tjedan je zatvorio s monusom od 3%.

Loše se poslovalo i na europskim burzama. Londonska, frankfurtska, pariška i milanska burza također su zabilježile padove od 3%, unatoč tome što je Markitovo istraživanje pokazalo (minimalni) rast eurozone. No, isto je istraživanje ukazalo i na alarmantnu stagnaciju francuskog gospodarstva, druge najveće europske ekonomije.

Rekordni pad cijene nafte

Cijena nafte prošli je tjedan nakratko pala ispod psihološke granice od 40 dolara po barelu. Treba na umu zadržati činjenicu da je to 25% manja cijena od one koju je barem imao još početkom ove godine.

Stručnjaci se slažu da bi takav pad cijene nafte, odnosno pad potražnje za naftom i sličnim sirovinama mogao biti indikator da prestanak globalnog ekonomskog rasta. Dobra strana ovog pada je da će cijene računa za krajnje potrošače možda biti niže, ali to ujedno znači i da će velike naftne kompanije (koje su dosad bile najveći investitori) biti u minusu, što bi u konačnicii moglo generirati samo dodatne gubitne na tržištu dionicama.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(telegram.hr,youtube/uredio:nsp)

Zašto je globalna ekonomija u tolikim problemima? Kako toliko ljudi može biti tako apsolutno sigurno da će se svjetski financijski sustav srušiti?

Pa, istina je da kada se pogleda hladne glave, čvrste brojeve nije teško vidjeti i zašto je globalna financijska shema piramide osuđena na propast. U Sjedinjenim Američkim Državama danas, postoji oko 56 trilijuna dolara ukupnog duga u financijskom sustavu, ali je tek samo oko 9 trilijuna dolara na bankovnim računima.

Dakle, mogli bi uzeti svaki peni iz banaka, pomnožite ga šest, i vi još uvijek ne bi imali dovoljno novca da isplatite sve dugove. Sveukupno, postoji oko 190 milijardi dolara ukupnog duga na planeti. No, globalni BDP je samo oko 70 trilijuna dolara. A ukupan nominalna vrijednost svih derivata širom svijeta je negdje između 600 trilijuna i 1500 milijardi dolara. Dakle, imamo ogroman problem u našim rukama.

Globalni financijski sustav je vrlo klimav kao kula od karata koja je izgrađena na temeljima duga, poluga i nevjerojatno rizičnih derivata. Živimo u najvećem financijskom mjehuru u svjetskoj povijesti, a neće trebati puno da se sruši cijela stvar. A kad padne, to će biti najveća financijska katastrofa u povijesti planete.

Globalni financijski sustav je međusobno povezan danas nego ikad prije, a kriza u jednoj velikoj banci ili u jednom dijelu svijeta se može širiti brzinom svjetlosti. Pad vrijednosti imovine od samo četiri posto potpuno bi izbrisao kapital mnogih od tih banaka, a jednom kad financijska panika počne moći ćemo vidjeti kako glavne financijske institucije krenu padati kao domine.

Imamo blagi okus u ustim onoga kako je bilo u 2008, i neizbježno je da će se to dogoditi opet.

Svatko tko će vam reći da je trenutni globalni financijski sustav održiv ne zna što pričaju. Dovoljno je pogledati brojeve koje smo objavili u nastavku.

Sljedi globalna financijska piramida shema po brojevima …

- $ 9.283.000.000.000 – ukupan iznos svih depozita kod banaka u Sjedinjenim Američkim Državama. FDIC ima samo 25 milijarde dolara u fondu za osiguranje depozita koji bi trebali “jamčiti” za ove depozite. Drugim riječima, omjer ukupnih depozita za osiguranje novca u bankama je više od 1-na-371.

- $ 10.012.800.000.000 – ukupan iznos hipotekarnog duga u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao što možete vidjeti, uzmite svaki novčić iz svakog bankovnog račun u Americi i još ga još uvijek nećete pokriti.

- $ 10.409.500.000.000 – M2 opskrba novcem u Sjedinjenim Američkim Državama. To je vjerojatno najčešće korištena mjera za ukupni iznos novca u američkom gospodarstvu.

- $ 15.094.000.000.000 – Američki BDP. To je mjera svih gospodarskih aktivnosti u SAD-u za jednu godinu.

- $ 16.749.269.587.407 – veličina američkog nacionalnog duga. On je porastao za više od 10 milijardi dolara u proteklih deset godina.

- $ 32.000.000.000.000 – ukupan iznos novca koji su globalna elita pohranila u offshore banke (samo ono što mi znamo).

- $ 50.230.844.000.000 – ukupan iznos duga država u svijetu.

- $ 56.280.790.000.000 – ukupan iznos duga (vlada, korporacije, potrošači, itd.) u američkom financijskom sustavu.

- $ 61.000.000.000.000 – Kombinirana ukupna aktiva 50 najvećih banaka u svijetu.

- $ 70.000.000.000.000 – približna veličina ukupnog svjetskog BDP-a.

- $ 190.000.000.000.000 – približna veličina ukupnog iznosa duga u cijelom svijetu. One je gotovo udvostručena tijekom proteklog desetljeća.

- $ 212.525.587.000.000 – Prema podacima američke vlade, ovo je ugovorena vrijednost derivata koji se drže od strane najvećih 25 banaka u Sjedinjenim Američkim Državama. Ali te banke imaju samo ukupnu aktivu od oko 8-9 trilijuna dolara u kombinaciji. Drugim riječima, izloženost američkih derivata najvećih banaka nadilazi njihove ukupnu aktivu u omjeru od oko 24-na-1.

- $ 600.000.000.000.000 do $ 1.500.000.000.000.000 – Procjene ukupne idejne vrijednosti svih globalnih derivata općenito spadaju u taj raspon. Na krajnjem rasponu, omjer globalnih derivata i globalnog BDP-a je više od 21-na-1.

Jeste li počeli dobivati sliku?

Svaki dan, ukupan iznos duga će nastaviti rasti brže od ukupnog iznosa novca do dana kada će mjehur prsnuti.

Onoga što smo bili svjedoci natrag u 2008. je bilo samo malo “štucanje” u sustavu. To je izazvalo najgoru ekonomsku krizu od Velike depresije, ali globalna financijska vlast je bila u mogućnosti da se stvari stabiliziraju.

Sljedeći put neće biti tako lako.

Sljedeći val gospodarskog kolapsa brzo se približava. Potpuno ispuhivana ekonomska depresija je već počelo u južnoj Europi . Nezaposlenost je na rekordnim razinama, a ekonomska aktivnost je skuplja vrlo brzo.

Glavni offshore bankarski centri na Cipru su na rubu urušavanja. Banke su bile zatvorene do jučer, ali nitko ne zna kako će to riješiti probleme. Već govore da kada se banke ponovo otvore ili su se otvorile da će biti stroga ograničenja o tome koliko novca ljudi mogu izvaditi.

I sada MMF upozorava da su tri najveće banke u Sloveniji u urušavanju i da će milijardu eura bit potrebno da ih se spasi.

Domine su počele padati, a ni Sjedinjene Države neće biti imune na to. U stvari, to su najveći financijski problemi koji su Sjedinjene Države ikada vidjele na horizontu.

No, možete samo imati vjeru da Ben Bernanke, Barack Obama i američki Kongres zna točno što radi i da će biti u mogućnosti da spasi Ameriku od financijskog kolapsa koji dolazi, naravno ako žele.

U mainstream medijiima će vam se servirati sve pozitivne ekonomske vijesti koje oni žele. Oni su buntovni u činjenici da se američki burzovni index Dow Jones čuva na najvećim razinama u povijesti upravo sada i oni bi da svi mi vjerujemo da smo usred robusnog gospodarskog oporavka. Možete ih slušati, ako želite.

No, kada ste u iskušenju da vjerujete da će se sve biti “dobro”, nekako, samo se vratite i pogledate brojeve koje smo citiriali gore.

Ne postoji način da bi globalna financijska piramidalna shema bila u mogućnosti da se održi previše dugo. U nekom trenutku će se potpuno srušiti. Kada se to dogodi, da li ćete biti spremni?
 
(activistpost.com/uredio: nsp)
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata

Na Okruglom stolu razgovarali smo o posljedicama parlamentarnih izbora u Grčkoj za Europsku uniju.

Gosti su bili ekonomist Slavko Kulić i znanstveni novak s Fakulteta političkfh znanosti Kristijan Kotarski.

[mp3player height=50 config=fmp_jw_widget_config.xml playlist=okrugli-stol-posljedice-izbora-u-grckoj-za-eu.xml]
 

Izbori u Grčkoj ništa nisu riješili, pred Europom ozbiljni problem

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna znatno oscilirale, ovisno o vijestima o dužničkoj krizi i makroekonomskim podacima iz najvećih svjetskih gospodarstava.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,9 posto, na 12.640 bodova, a S&P 500 indeks 0,6 posto, na 1.335 bodova. No, Nasdaq indeks ojačao je 0,7 posto, na 2.892 boda.Na samom početku tjedna na tržištu je zavladala euforija jer su na izborima u Grčkoj prošle nedjelje pobijedile stranke koje podržavaju mjere štednje, dogovorene s međunarodnom zajednicom.

No, euforija je brzo splasnula jer je tim izborima uklonjena samo jedna prepreka rješavanju dužničke krize u eurozoni, dok mnoge druge tek treba preskočiti.

„Izbori nisu utjecali na promjenu igre, pa preostaje još niz većih problema koje treba riješiti“, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.

Prinosi na obveznice prezaduženih članica eurozone, kao što su Španjolska i Italija, nastavile su rasti, dosegnuvši zabrinjavajuće visoke razine, što pokazuje da ulagači ne vjeruju da će se uskoro situacija poboljšati.

Ulagače je prošloga tjedna razočarao i Fed. Doduše, središnja američka banka produžila je u srijedu program prodaje kratkoročnih, a kupnje dugoročnih obveznica, kako bi snizila dugoročne kamate i tako potaknula rast gospodarstva, no ulagači su očekivali agresivnije mjere.

Razočaranje je bilo tim veće jer je Fed smanjio procjene rasta američkog gospodarstva u ovoj godini u raspon od 1,9 do 2,4 posto, s 2,4 do 2,9 posto, koliko je procjenjivao u travnju.

„S obzirom na smanjene prognoze rasta, što je samo po sebi razočaravajuće, očekivali bismo da će Fed biti znatno agresivniji. Kratkoročan pritisak na prodaju dionica posljedica je nezadovoljstva ulagača jer nije najavljeno dodatno kvantitativno popuštanje monetarne politike. Očito je da postoji razlika između onoga što tržište želi i onoga što je Fed spreman poduzeti“, kaže Chad Morganlander, portfelj menadžer u fondu Stifel, Nicolaus & Co.

Usporava se rast i drugih najvećih svjetskih gospodarstava. Poslovne aktivnosti u eurozoni oslabile su u lipnju peti mjesec zaredom, dok je industrijska aktivnost u Kini skliznula osmi mjesec zaredom.

Zbog toga ulagači strahuju od slabljenja potražnje za sirovinama, pa su pale njihove cijene. Tako je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku, po prvi puta od lanjskog listopada, zaronila ispod razine od 80 dolara po barelu.

Najveće gubitnice prošloga tjedna bile su stoga dionice u rudarskom i energetskom sektoru.

Na europskim su burzama, pak, cijene dionica prošloga tjedna blago porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,6 posto, na 5.513 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,5 posto, na 6.263 boda, a pariški CAC 0,1 posto, na 3.090 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skočio 2,7 posto, na 8.798 bodova.

Čak 85 posto Francuza smatra kako Grčka nikad neće vratiti novac

Državljani četiriju glavnih zemalja eurozone, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije sumnjaju u sposobnost Grčke da se održi. Ipak, i dalje smatraju da treba zadržati zajedničku valutu, pokazali su rezultati istraživanja instituta Ifop-Fiducial.

Za veliku većinu ispitanika novac posuđen Grcima – izgubljen je novac, jer ga Atena, kako smatraju, neće nikad uspjeti vratiti. Takvog je mišljenja oko 85 posto Francuza, 84 posto Nijemaca, 72 posto Španjolaca i oko 65 posto Talijana. Pokazalo se da su ispitanici pesimisti i kada je riječ o problemima eurozone, pod pretpostavkom da se grčki dug ne sanira. To smatra 84 posto Francuza, 76 posto Nijemaca, čak 90 posto Španjolaca i 88 posto Talijana. Oni vjeruju da će se poteškoće i problemi opasno povećati.

Mali broj ispitanika vjeruje da će Grčka uspjeti smanjiti svoj deficit zahvaljujući pomoći EU-a, kao i vlastitim naporima. U to vjeruje 56 posto Talijana, 44 posto Španjolaca, 39 posto Francuza i samo 27 posto Nijemaca. U slučaju potpunog neuspjeha pokušaja pomoć Grčkoj, većina anketiranih sklona je isključivanju te države iz eurozone. U ovom slučaju najoštriji su Nijemci, njih čak 78 posto i Francuzi sa 65 posto, potom Španjolci 51 posto i na kraju Talijani 49 posto.

Kada je riječ o njihovim državama, većina ispitanih protivi se povratku na staru domaću valutu: 74 posto Francuza protiv je ponovnog uvođenja franka, 75 posto Španjolaca protivi se ponovnom uvođenja pesete, a 71 posto Talijana protiv je povratka na talijansku liru. Najmanje se tome opiru Nijemci, njih 61 posto. Istraživanje je proveo institut Ifop-Fiducial u razdoblju od 18 do 21. lipnja na uzorku od 1001 osobe u Francuskoj, 1003 u Njemačkkoj, 976 Španjolaca i 967 Talijana. Rezultati su istodobno objavljeni u francuskom listu Le Journal du Dimanche, španjolskome ABC-u, njemačkom Bild am Sonntagu i u talijanskom listu Corriere della Sera.

Nisu pomogli ni grčki izbori, euro oslabio

Premda su na izborima u Grčkoj pobijedile stranke koje jamče ostanak te zemlje u eurozoni, na valutnim je tržištima euro prošloga tjedna oslabio prema dolaru zbog zabrinjavajućeg rasta prinosa na španjolske obveznice te niza naznaka slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava.

Cijena eura prema američkoj valuti pala je prošloga tjedna 0,5 posto, na 1,2570 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj eura porastao je 1,6 posto, na 101,05 jena, dok je cijena dolara skočila za 2,1 posto, na 80,40 jena.
Izborna pobjeda stranaka koje podupiru međunarodne programe pomoći otklonila je bojazni od mogućeg izlaska Grčke iz eurozone, no neizvjesnosti ostaju jer nova vlada u Ateni traži promjene uvjeta po kojima je dogovorena pomoć. A Njemačka, glavni uplatitelj u proračun EU-a, protivi se ublažavanju dogovorenih uvjeta.

Ulagače također brine hoće li eurozona moći otkloniti rizike širenja krize na veća gospodarstva, poput Španjolske i Italije. Španjolski troškovi zaduživanja ponovno su se našli u fokusu tržišta jer su ojačale zabrinutosti u vezi fiskalnih i bankarskih problema te zemlje. Prinosi na njezine 10-godišnje državne obveznice dosegnuli su rekordnih 7,30 posto, razinu koja se smatra dugoročno neodrživom cijenom financiranja.
- Euro je opet u silaznoj putanji, što pokazuje da su unatoč dobrom rezultatu grčkih izbora svi svjesni da nam predstoji dug i težak put, a da ništa nije riješeno po pitanju grčkih problema. Čak ako budu nastavile pristizati dobre vijesti iz Grčke, i dalje imamo Španjolsku i njezine probleme – kazala je Jane Foley, valutna analitičarka u banci Rabobank.

S druge strane, dolar je ojačao jer američka središnja banka Fed nije bila toliko agresivna po pitanju popuštanja monetarne politike, koliko se očekivalo. Fed je zasad samo odlučio produljiti na šest mjeseci program kupovine obveznica u sklopu tzv. ‘Operacije Twist’, nakon njegova isteka krajem lipnja.

Euro se također našao pod pritiskom novih sumornih podataka iz gospodarstva eurozone koji svjedoče o drugom uzastopnom mjesečnom padu poslovnih aktivnosti u lipnju, pri čemu su proizvodne aktivnosti u 17-članom bloku pale na najnižu razinu u posljednje tri godine. U Njemačkoj, koja je dosad relativno uspješno odolijevala krizi, aktivnosti su u lipnju smanjene drugi mjesec zaredom, i po najvišoj stopi u zadnje tri godine.

Budno praćeni pokazatelji londonske tvrtke Markit navode na zaključak da je eurozona u drugom tromjesečju možda zabilježila pad gospodarske aktivnosti. Sveukupno podaci ukazuju na sumorne izglede i dodatno podgrijavaju spekulacije da bi Europska središnja banka (ECB) uskoro mogla smanjiti ključne kamatne stope, što je ulagačima dalo povoda za prodaju eura.
 
izvor: radio101.hr, business.hr, lider.hr, hina.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9347"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]