Imate li osjećaj letargije ili depresije? Osjećaj tjeskobe ili stresa? Možda ste zaglavili u danu bez vašeg omiljenog dnevnog “fiksa”

Možda se “rušite” iz osjećaja dobrog raspoloženja i začarani krug uzrokuje dugoročni učinak na vas.

Što možete učiniti kada izgradite toleranciju na cigarete ili kavu, ili možda neki energetski napitak koji bi vam mogao prouzrokovati infarkt miokarda?

Hoćete li se napuniti nekim kolačima, kolačićima, krafnama ili samo GMO čokoladnim slatkišima kako biste izašli iz svoje dopaminske krize?

To je sve dio stanja u kojem nedostaje dopamina u vašem tijelu zbog dugotrajnog preopterećenja kofeinom, nikotinom ili procesuiranim šećerom. Pogledajmo što se tada događa s vama.

Baš kao i dijabetičari koji jedu previše šećera i mesa, potrošači koji pretjerano konzumiraju hranu, piće i “puše” da bi redovito osigurali velike količine dopamina u tijelu, pretrpjet će dugotrajnu depresiju zbog nedostatka proizvodnje dopamina i serotonina.

Osim toga, mnoga energetska pića na policama danas u Americi sadrže umjetni kofein koji dolazi iz kravljeg urina (urea).

Ova vrsta kofeina je još opasnija jer može prijeći krvno-moždanu barijeru. Nijedan liječnik u Americi neće vam to reći da uz pomoć tog kofeina idete polako prema depresiji. Budite na oprezu.

Dopamin potiče vaše hormone za “borbu ili bijeg”, i bez ispravnog funkcioniranja tog sustava, ljudi postaju uznemireni

Je li vaš seksualni život u krizi? Vaš libido za pravilno funkcioniranje treba proizvodnju prirodnog dopamina.

Čini li vam se i manji problem kao veliki u posljednje vrijeme? To je zbog nedostatka dopamina. Ne možete se uzbuditi zbog nekog događaja ili čak ne možete vježbati bez cigarete, energetskog napitka ili obroka punog šećera?

Kad pušači pokušaju prestati pušiti, teško im je oko 2 tjedna zbog rata nikotina i dopamina. Ako se dogodi neki stres, oni MORAJU imati cigaretu kako bi podigli razinu dopamina do mjesta gdje se mogu jednostavno “nositi” sa stvarnošću.

Ta jedna cigareta je dovoljna da ih povuče natrag u pušenje jedne kutije cigareta dnevno unutar mjesec dana.

Kofein i ovisnosti o šećeru mogu biti jednako opterećujuće za središnji živčani sustav dok istroše energiju umjesto da je “pružaju”.

Ako pijete kofein tijekom dana svaki dan, i pokušavate prestati, najvjerojatnije ćete osjetiti glavobolje nekoliko dana. To je također zbog nedostatka dopamina.

Promjene raspoloženja uzrokovane nedostatkom šećera su slične kao i gornje navedene. Baš kao u nevjerojatnom dokumentarnom filmu od prije nekoliko godina pod nazvanom “SuperSize Me”.

Pripovjedač je jeo McDonaldsovu brzu hranu svaki dan tijekom 3 tjedna. Nakon dva tjedna, dobio je strašnu migrensku glavobolju dva sata nakon svakog obroka tijekom šećerne krize. Jedino rješenje, rekao je jesti i jesti više McDonalds-a, koji jednostavno hrani ovaj dopaminski ciklus.

Neki su ljudi uzbuđeni kada se probude ujutro i krene im život. Neki ljudi su bogati i mogu raditi što god žele cijeli dan. Sreća njihova. Milijuni potrošača, međutim, jedu i piju i uzimaju prepisuju lijekove koji doslovno uništavaju sreću, energiju, živce i fokus.

Mozak ima gotovo 90 milijardi neurona koji međusobno komuniciraju pomoću kemikalija u mozgu zvanih neurotransmiteri. Od toga svega dopamin je temeljito istražen i igra vitalnu ulogu u zadovoljstvu, raspoloženju, kretanju, pažnji i učenju.

Bez pravilne, prirodne proizvodnje dopamina, ljudi pate od nedostatka motivacije, drugih ovisnosti, a ponekad i vrlo opasnih rizika “traženja užitka”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ako se želite baviti kreativnim poslom i želite naučiti puno stvari, morate zaboraviti na stres

Svakog dana ljudi susreću stvari koje ih dovode u stres, bilo da se radi o školi, poslu ili čak drugim ljudima.

Budući da toliko često doživljavaju stres, mnogi su ga ljudi prihvatili to kao stalni dio svog života i prestali su ga doživljavati. Međutim, to se ne bi trebalo funkcionirati jer stalan stres može biti vrlo štetan za mozak.

Stres se klasificira u dvije glavne vrste: akutni ili kronični.

Akutni stres, koji je također poznat kao odgovor u obliku “borbe ili bijega”, općenito je bezopasan i čak može biti koristan.

Prilikom akutnog stresa se izlučuju hormoni stresa adrenalin i norepinefrin koji su posebno korisni u hitnim slučajevima. Jednom kada više nema potrebe za tim hormonima, tijelo ih se odmah oslobađa.

S druge strane, kronični stres proizvodi kortizol. Ovaj hormon, za razliku od adrenalina i norepinefrina, još dugo ostaje u tijelu. Zbog toga, to može biti vrlo štetno za tijelo, osobito na mozak.

Mnogo je načina na koji kronični stres i kortizol utječu na mozak:

#1. Stvaranje slobodnih radikala – Kortizol stimulira povećanje količine proizvedenog glutamata. To je štetno jer glutamat stvara slobodne radikale, molekule s neparnim elektronima koji su visoko reaktivni za druge tvari.

Ove molekule napadaju moždane stanice stvarajući rupe u njihovim staničnim membranama, uzrokujući njihovo raskidanje i umiranje. Promjene u načinu života koje su povezane sa stresom, kao što su gubitak sna, povećanje unosa “junk” hrane, konzumiranja alkohola i pušenje cigareta, također povećavaju slobodne radikale.

#2. Zaboravljivost i promjene raspoloženja – Ljudi koji su pod stresom imaju tendenciju da lako zaboravljaju stvari, jer su signali mozga koji su povezani s pamćenjem oslabljeni. Nasuprot tome, signali povezani sa raspoloženjem ojačani su tako da ljudi također snažno osjećaju emocije.

#3. Strah i tjeskoba – Amigdala je dio mozga koji je odgovoran za izazivanje straha. Pod kroničnim stresom povećava se aktivnost iz ove regije mozga zbog povećanja veličine i broja staničnih veza.

#4. Inhibicija proizvodnje stanica mozga – Stanice mozga ne traju zauvijek. Na kraju, oni će umrijeti, i morat će ih zamijeniti nove. Za ovaj proces obnove je odgovoran je neurotrofni faktor izveden iz mozga (BDNF). Međutim, kortizol sprječava stvaranje BDNF-a, čime se smanjuje broj nastalih novih moždanih stanica. Ako se razine BDNF ne vrate u normalu, to može dovesti do zdravstvenih problema poput depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, shizofrenije, demencije i Alzheimerove bolesti.

#5. Depresija – Pod kroničnim stresnim uvjetima, mozak proizvodi manje neurotransmitera serotonina i dopamina, poznate kao “molekula sreće” i “motivacijska molekula”. Smanjena razina ovih neurotransmitera dovodi do različitih tipova depresije. Depresija uzrokovana nedostatkom dopamina dovodi do niske razine motivacije, letargije i smanjenja uživanja u životu. U međuvremenu, depresija na bazi serotonina utječe na opće raspoloženje, uzrokujući anksioznost i razdražljivost.

#6. Povećani rizik od mentalnih bolesti – iako uzrok mentalnih bolesti još uvijek nije dobro poznat, studije su pokazale da su mozgovi ljudi koji se suočavaju s kroničnim stresom fizički razlikuju od mozga onih koji nisu pod stresom. Ta promjena povećava rizik od mentalnih bolesti poput anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja, shizofrenije, bipolarnog poremećaja i ovisnosti.

#7. Smanjene kognitivne sposobnosti – Ljudi koji su često pod stresom teško razmišljaju. To se događa zato što se aktivira “borba” za opstanak, što uzrokuje da instinkti imaju prednost pred racionalnim mislima i razmišljanjima.

#8. Manja veličina mozga – prisutnost kortizola negativno utječe na veličinu mozga, posebno hipokampusa i prefrontalni korteks, kroz sprečavanje regeneracije neurona.

#9. Ranjivost na neurotoksine – Normalno, mozak je ranjiv na toksine, ali uz pomoć krvno-moždane barijere može podalje zadržati štetne tvari. Kada je osoba pod stresom, krvno-moždana barijera postaje propusnija, tako da štetne tvari lakše dolaze do mozga. Zbog toga se povećava rizik od raka mozga, infekcija i multiple skleroze.

#10. Veći rizik od demencije i Alzheimerove bolesti – Mnogi ljudi se boje dijagnoze Alzheimerove bolesti, pogotovo sada kada je ta bolest postala šesti vodeći uzrok smrti. Studije su otkrile da kronični stres, osobito tijekom srednjih godina, povećava mogućnost razvoja Alzheimerove bolesti. Nadalje, kronični stres je također faktor rizika za početak demencije.

#11. Smrt stanica mozga – Kronični stres uzrokuje da se stanice mozga prestanu dijeliti znatno skraćivanjem telomera, koji su zaštitne kape na kraju kromosoma. To posljedično dovodi do stanične smrti.

#12. Upala mozga – Mozak ima svoj imunološki sustav u obliku mikroglija. Za razliku od ostalih imunoloških stanica, mikroglije se ne mogu isključiti nakon što su aktivirane, tako da nastavljaju stvarati upalu dok ne umru. Kronični stres je jedan od uobičajenih pokretača za aktivaciju mikroglija.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Pametni telefoni i tableti su postali kancerozni u našim životima – nikad nas ne napuštaju, izgladnjuju našu suštinu i usisavaju pažnju, život i energiju

Društveni mediji su poput agresivnog oblika raka mozga koji je prikačen na naš um, koji nam doprinosi jeftinim dopaminskim trenucima, zamjenjujući ljudsku interakciju sa digitalnom fasadom života.

Kradući naše vrijeme, tehnologija je postala bolest koja se infiltrirala u naše mentalno i socijalno zdravlje, ostavljajući nas depresivnim, uznemirenim, zabrinutim, zavidnim, arogantnim i društveno izoliranim.

Ono što pišemo na društvenim mrežama i SMS-amo drugima uzrokuje pretjerano razmišljanje i nerazumijevanje. Način reagiranja na objave postova na društvenim mrežama može se pogrešno protumačiti, što dovodi do društvenog narazumijevanja u odnosima.

Digitalna komunikacija nema prirodni govora tijela, kontakt očiju, dodir, ton glasa i realni odnos. Navikli na digitalnu komunikaciju, a ljudi gube sposobnost da imaju zrele razgovore. To šteti svačijoj sposobnosti rada u timu, raspravljanja o idejama, rješavanju problema i nadvladavanje izazova s više razina.

Popularne društvene medijske platforme vrebaju na ljudske slabosti

Na Facebooku, potraga za “lajkovima” i komentarima može postati ovisnost. Kada pozornost zakaže, korisnik Facebooka može se osjećati manje vrijedno ili nepoželjno. Kada korisnik vidi kako njegovi prijatelji dobivaju više “lajkova”, on može imati mišljenje da drugi ljudi imaju bolji život od njih, što dovodi do depresivnih osjećaja.

Na Twitteru, komunikacija je ograničena na kratke postove. Ti postovi potiču ljude da se uključe u katkad nerazumne rasprave koje se lako pogreško shvate. Twitter se koristi za izgradnju “praćenja”, čime lažno raste popularnost i lako se napuhava ego.

Instagram i Snapchat postali su također popularni, čineći korisnike nestrpljivima da pokažu svoje živote online 24 sata dnevno, 7 dana tjedno.

Ta zaljubljenost u dokazivanje svakog trenutka postaje anksiozni, samo-apsorbirajući način življenja i to nije dobro, jer ti tehnološka trikovi ometaju stvarni trenutak i narušavaju tok stvarnog života.

Zar mi stvarno mislimo da svatko brine o svakoj slici, svakom obroku i svemu što radimo? Kako se digitalni svijet nastavlja preplaviti informacijama, slikama i glasovima, sve to gubi na vrijednosti i privatnosti. S vremenom nitko više zapravo ne brine o tome.

Kao što roditelji umiruju svoju djecu ekranima, djeca su izložena stalnoj stimulaciji svjetlosti koja izlučuje kemikalije u mozgu. Šarene igre i videozapisi previše stimuliraju dijete, čineći ih ovisnima o raznim senzacijama. Posljedično tome, dijete postaje nemirnije i poremećaj ponašanja se povećava dugoročno.

Društveni mediji vrebaju na naše slabosti, zarobljavajući nas u svojoj očaravajućoj fasadi sreće. Prema portalu SurvivoPedia, tinejdžeri koji troše više od pet sati dnevno na svoje uređaje, imaju 72 posto veći rizik od samoubojstva.

Kako bi se ublažili problemi mentalnog zdravlja povezani s društvenim medijima, tinejdžeri se sada okreću prema drugim sredstvima ovisnosti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Dopamin je glavni gazda za kemijsko „zadovoljstvo” u mozgu. Ovaj neurotransmiter je odgovoran za mnoštvo mentalnih i fizičkih procesa

Kada naučite kako stimulirati svoje vlastite razine dopamina, možete prevladati depresiju, anksioznost, apatiju, i strah, i ojačati osjećaj zadovoljstva kojeg stvara ovaj čudesni mali neuron.

Dopamin je nagrada za određena ponašanja tako da ta ista ponašanja možemo ponovo napraviti, i zato su neki farmaceutski lijekovi tako opasni jer stvaraju ovisnost. Kokain, heroin i ostali opijati uzrokuju dopaminsku „super nagradu” što čini njihovo korištenje vrlo poželjnim, sve dok ne osjetite pad dopamina koji dolazi nakon što je droga odsutna iz našeg organizma.

Opijati se vežu na receptore opijata u mozgu, povećavajući oslobađanje dopamina, ali jednom kad nestanu, nastaje sve veća potreba za sve više opijata (ili nekog drugog farmaceutskog lijeka) koji bi izazvao izlučivanje iste razine dopamina. To je ono što uzrokuje da narkomani posežu za sve većim dozama, kako bi dobili svoj sljedeći „fiks”. Visoka razina dopamina je vrlo poželjna.

U pokusima provedenim na miševima, kada se stimulirao isti splet živaca koji uzrokuje oslobađanje dopamina, miševi bi pritisnuli polugu tisuće puta u sat vremena, zbog osjećaja ugode kojeg izaziva dopamin. Kasniji eksperiment (proveden neetički na čovjeku), pokazao je sličan rezultat. Tijekom tri sata, osoba je pritiskala gumb tisuće kada je dobila ogromni emocionalni poticaj.

Mi dolazimo do dopamina u mozgu uz pomoć manje destruktivnog ponašanja – kao što je stvaranje novca, seksa, pa čak i pobjede u video igri, ali postoje načini i aktivnosti kako možemo povećati količinu dopamina u našem tijelu uz pomoć radnji koje redovito mogu potaknuti naše neurotransmitere, i koje ne uzrokovati ovisnost.

Čovjek ima određeni broj dopaminskih neurona u mozgu, i njih ima manje od drugih neurona, negdje oko 0.0006% od svih neurona u ljudskom mozgu.

Dopamin ne samo da povećava naš kvocijent sreće, on je također odgovoran za reguliranje naših pokreta mišića, poboljšava kognitivne funkcije, pomaže da se fokusiramo, donosimo odluke, ocjenjujemo​probleme i rješavamo ih, te regulira lučenje prolaktina.

Dopamin je nesumnjivo iznimno važan za našu dobrobit i sreću. Bez visokih razina dopamina, imate tendenciju da iskusite depresiju, tugu, zbunjenost, strah, negativno razmišljanje i druge emocionalne prepreke.

Evo nekih 100-posto-prirodnih načina kako povećati svoju razinu dopamina:

Vježba

Vježba povećava razinu D2 receptora dopamina u mozgu. Također ona povećava serotonin i ostale endorfine u tijelu, isto tako. Redovita tjelovježba može pomoći u sprječavanju depresije, reducira stres, te ojačava um jednako kao što jača organizam.

Napravite popis i prekrižite stvari koje ostvarite

Mozak izluči malo dopamina svaki put kada uspješno obavite zadatak – bez obzira koliko veliki ili mali bio. Za još više izlučivanje dopamina, razbite velike zadatke na manje komade, te ih rješavajte jednog po jednog. Na ovaj način se krećemo prema našim ciljevima i čistimo mentalni nered u mislima.

Jedite hranu koja povećava dopamin

Bitna aminokiselina pod imenom tirozin je prekursor dopamina. Jedući namirnice koje sadrže tirozin, možete naravno povećati razinu dopamina. Tirozin se nalazi najviše u ovim namirnicama:

- jaja
– zeleni čaj
– mlijeko
– lubenica
– kava
– bademi
– banane
– tamna čokolada
– jogurt

Smanjite lipopolisaharide

Lipopolisaharidi (LPS), poznat i kao lipoglikani i endotoksini, su velike molekule koje se sastoje od lipida i polisaharida, sastavljeni od O-antigena, vanjskog i unutrašnjeg jezgra povezanih kovalentnom vezom.

U osnovi je to endotoksin koji uzrokuje da imunološki sustav pomahnita. Lipopolisaharidi također inhibiraju proizvodnju dopamina. Jedući hranu koja štiti crijeva, poput jogurta, kefira, kimchi, i uzimanje probiotika, možete sniziti razinu lipopolisaharide i dopustiti dopaminu da bude proizveden s lakoćom.

Detoksikacija

Dok smo na temi toksina, važno je redovito provoditi detoksikaciju. Akumulacija previše toksina u tijelu može spriječiti proizvodnju dopamina. Postoji bezbroj načina detoksikacije. Od zelenih sokova, do uzimanja aktivnog ugljena, ili vježbanje joge. Što ste manje toksični, to više možete izlučiti dopamina.

Slušajte veselu glazbu

Jedan od najlakših i najbržih načina da biste dobili dovoljnu razinu dopamina u mozgu je od slušanja glazbe. Glazba stvara „emotivne trenutke” tako što naš mozak „pjevaja”. Glazba je pomagala ljudima da se osjećaju bolje još od paleolitskog doba.

Budite kreativni

Nije bitno ako ste izraziti svoju kreativnost kroz umjetnost i obrt, ili napisali cijelu simfoniju, svaka kreativna aktivnost povećava razinu dopamina. Ples, slikanje, pisanje pjesme, kuhanje nečeg novog, ili čak napisati plan održavanja automobila, može vam povisiti vaše razine dopamina.

Dodaci prehrani

Razine dopamina također se mogu podignuti kroz dodatke prehrani:

- L-teanin povećava brojne neurotransmitere u mozgu, uključujući dopamin. Zeleni čaj je bogat izvor ovog biljnog spoja.
– Kurkumin se pretežno nalazi u kurkumi, učinkovito povećava dopamin u mozgu.
– Ginkgo biloba može povisiti razinu dopamina.
– Acetil-L-tirozin je građevni blok dopamina, i zdrava doza istoga može poduprijeti proizvodnji dopamina u mozgu.

Meditacija i joga

Meditacija i joga mogu učinkovito promijeniti moždane mehanizme koji omogućuju veće razine dopamina. Jedan od razloga zašto ljudi koji meditiraju bolje se nose sa stresom je zbog povećanja GABA i dopamina. Meditacija nas također oslobađa i od uvjetovanih živčanih putova koji blokiraju oslobađanje dopamina i drugih “dobrih” neurotransmitera.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Priznajte, i vi ste na Facebooku – ako niste, znate barem nekoga tko je. Platforma kao što je ova, zove se sučelje društvenih medija koji dolaze i odlaze s godinama

Međutim, samo jedna tvrtka – Facebook – je prošla test i raste svake godine sve više. Ali što Facebook ima, a druge društvene mreže nemaju?

Psiholog Simon McCarthy-Jones sa sveučilišta Trinity College Dublin pripisuje uspjeh stranica društvenih medijima njihovoj sposobnosti da utječu na ponašanje osobe ili korisnika njihove mreže.

Facebook je platforma društvenog medija koju je stvorio Mark Zuckerberg, koja je počela kao FaceMash u 2003. godini, platforma gdje su Harvardski studenti uspoređivali dvije studentske fotografije i odlučivali tko je bio zgodniji.

Stranica je brzo stekla slavu na obližnjim fakultetima, i uprava Harvarda je odlučila isključiti rad mreže zbog povrede sigurnosti internetske mreže unutar sveučilišta i narušavanja privatnosti pojedinca.

Nakon odbacivanja optužbi protiv Zuckerberga, on je nastavio pisati novi kod za daljnje stvaranje web stranica za povezivanje ljudi diljem sveučilišta u zemlji.

Od tamo, on je stvorio Facebook, vodeću svjetsku platformu za društveno povezivanje, i najovisniju web stranice svih vremena. Od hira sa koledža do senzacije širom svijeta, Facebook je poznat po tome što zadržava svojih stotina milijuna korisnika već desetljećima.

Nitko se nije pitao koliko su ljudi ovisni o toj socijalnoj mreži, ali mnogi ljudi su sada primjetili kako se društveni život promijenio, ali ne na bolje.

U restoranima, vi možete vidjeti ljude kako prazno zure u svoje ekrane pametnih telefona. Umjesto da razgovaraju međusobno fizički, studenti odabiru komunikaciju putem ažuriranja statusa i komentara.

Ovisnost o platformama društvenih medija kao što je ova ima tendenciju stvoriti društvenu prazninu u fizičkom svijetu, a to nije uopće zdravo. McCarthy-Jones objašnjava da Facebook iskorištava ljudsku psihološku zamku, potičući našu inherentnu potrebu za pripadanjem i želju da dobijemo društveni status.

Ljudsko ponašanje

Ljudi nisu po ponašanju tako daleko od golubova. U 1950. godini, B.F. Skinner je proveo studiju koja je pratila ponašanje golubova koje može biti u vezi sa ljudskim ponašanjem.

U studiji, on je uvjetovao golubove da povezuju udaranje u gumb sa dobivanjem hrane. Rezultati studije su pokazali da su golubovi koji su dobili hranu nakon udaranja u gumb mnogo češće razvili sklonost kljucaju, a sekundarna skupina golubova koji su dobili hranu samo ponekad nakon udaranja gumba razvili su mahnito i kompulzivno ponašanje kljucanja.

Zuckerberg je razumio ovu prazninu i primijenio na ljudsku psihu. On je stvorio online platformu na kojoj smo nagrađeni za „pritisak na gumb.” Ova nagrada za nas ljude je dopamin, kojeg pokreće svaki „like” i komentar na statusu ove platforme.

Što više „lajkova” status prima, više ćete napraviti ažuriranja statusa. Što više pozitivnih komentara dobijate na objavu slike, to ćete više slika stavljati.

Kada ne bi dobijali reakcije od svojih Facebook „prijatelja”, frustracija vas počne preuzimati jer vas nitko nije primijetio; dakle, više postova se objavljuje na način da se dobije pozornost. Slično kao i marihuana i kokain, Facebook izaziva i iskorištava dopamin, neurotransmiter koji kontrolira naš mozak kroz centre zadovoljstva.

Kako se ‘otkačiti’

- Ograničite svoje vrijeme na Facebooku do 10 minuta dnevno. To bi moglo biti teško u početku, ali to morate činiti postupno – jedan sat, 30 minuta, 10 minuta na dan.

- Svaki put kada provjeravate Facebook obavijesti, napravite jedan sklek. Na taj način, vi ćete se skinuti sa Facebooka i steći fizičku kondiciju u isto vrijeme.

- Provedite vrijeme s prijateljima u stvarnom svijetu, odlaskom na kave, ili jednostavno razgovorajte sa kolegama u uredu tijekom pauze.

- Prije odlaska u krevet, odmaknite svoj telefon na nakoliko koraka od vas. Ako koristite svoj telefon kao alarm, hodanje prema njemu će vam pomoći da se ustanete.

Poput odvikavanja od loše navike, silazak sa Facebooka treba vremena i puno truda. Na kraju, vidjet ćete da sreća ne dolazi sa Facebooka, već iz životnih iskustava kako i treba biti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Jeste li znali da se Aspartam doslovce pretvara u formaldehid i metanol unutar vašeg tijela? I to Amerikanci zovu hranom!?

Prema znanstvenom istraživanju, aspartam se razgrađuje na “fenilalanin (50%), asparaginsku kiselinu (40%) i metanol (10%) tijekom metabolizma u tijelu. Suvišak fenilalanina blokira transport važnih aminokiselina u mozak što doprinosi smanjenju razine dopamina i serotonina”.

Drugo znanstveno istraživanje navodi: “Aspartam, koji se naširoko koristi kao umjetni zaslađivač je povezan s pedijatrijskim i adolescenskim migrenama. Tijekom probave, aspartam se razlaže, konvertira o oksidira u formaldehid u različitim tkivima.”

5 znanstvenih radova su citirani u ovom videu, koji pokazuje upravo ono što Aspartam radi u tijelu, uključujući jednu studiju koja se igra đavoljeg odvjetnika, i iskreno govori sasvim suprotno.

Aspartam se razlaže tijekom procesa probave na metanol koji može izazvati sljepilo, također je povezan sa propadanja vida, nekoliko vrsta raka, te mnogo drugih bolesti.

Još jedan kemijski spoj koji se dobiva u procesu probave u tijelu iz Aspartama je asparaginska kiselina, koja djeluje kao ekcitotoksin (otrov).

Ovaj video objašnjava što je doista Aspartam, i kako je dva puta ministar obrane Donald Rumsfeld gotovo vlastoručno pritisnuo Američku Agenciju za hranu i lijekove (FDA) da legalizra Aspartam za farmaceutsku korporaciju Searle.

Za više informacija o kompaniji Searle i Donald Rumsfeldu, pogledajte ovaj najnoviji video:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Znanstvenici sa Sydneyskog sveučilišta prvi su put istražili utjecaj umjetnih zaslađivača na mozak životinja i ljudi

Zbog niske kalorične vrijednosti umjetni zaslađivači preporučuju se osobama koje su na dijeti, onima s prekomjernom težinom i osobama koje boluju od dijabetesa, no nedavna studija australskih znanstvenika pokazala je da zamjenski zaslađivači zapravo stimuliraju apetit i potiču na konzumaciju dodatnih 30 posto kalorija kroz hranu.

Znanstvenici sa Sydneyskog sveučilišta prvi su put istražili utjecaj umjetnih zaslađivača na mozak životinja i ljudi.

Milijarde ljudi u svijetu redovito koriste sukralozu, umjetno sladilo niske kalorične vrijednosti. Većina takvih sladila dobiva se iz saharoze, a među najpoznatijima su aspartam, acesulfam kalij, neotam, natrijev ciklamat i saharin. Aspartam se dobije od genetski modificiranih bakterija E.Coli koje se uzgajaju na otpadnim vodama, a njihov izmet je zapravo aspartam.

Testiranja provedena na muhama, kojima su tijekom pet dana davana umjetna sladila, pokazala su da su ovi insekti nakon kronične izloženosti zaslađivačima, bili hiperaktivni, da su patili od insomnije, od netolerancije na glukozu, da su imali veću potrebu za slatkim, kao i pojačan apetit te su konzumirali više kalorija.

Znanstvenici su ustanovili da umjetna sladila mijenjaju način na koji mozak percipira okus slatkog na razini centara za nagrađivanje – pojačavao ga je, stvorivši neravnotežu između razine “pravog šećera” i razine glukoze, što je organizam poticalo na konzumiranje još više šećera.

Kada konzumiramo “pravi šećer” u mozgu se oslobađa dopamin, a u krvi raste razina glukoze. U slučaju umjetnih sladila, dopamin potiče osjet ugode, no s obzirom na to da zaslađivači ne sadrže šećer ne raste razina glukoze u krvi, zbog čega organizam kao nadoknadu traži kalorije iz hrane.

Rezultati testa bili su isti kod štakora, a objavljeni su u časopisu “Cell Metabolism”.
 
(express.hr)

Glavni razlog je antocijan, prirodni pigment koji se nalazi u crnim ribizlama i ostalom bobičastom voću

Konzumiranje soka od crnih ribizli značajno poboljšava zdravlje našeg mozga i omogućuje mu da se bori protiv raznih bolesti, tvrde znanstvenici.

Sok od ovih malih crnih bobica stimulira funkcije mozga, ističe se u studiji objavljenoj u časopisu Journal of Functional Foods čiji su autori istraživači sa novozelandskog Instituta za istraživanje biljaka i hrane i njihove kolege s britanskog Sveučilišta u Northumbria.

Glavni razlog je antocijan, prirodni pigment koji se nalazi u crnim ribizlama i ostalom bobičastom voću.

Da bi došli do ovog zaključka, znanstvenici su tijekom tri tjedna pratili 36 osoba starosti između 18 i 35 godina čiji je zadatak bio da jednom tjedno popiju čašu (140 ml) soka od crnih ribizli prije nego što se podvrgnu seriji testova.

Stručnjaci su bili prilično iznenađeni rezultatima. Naime, konzumiranje ovog soka imalo je jako pozitivne efekte kognitivne sposobnosti sudionika, i to samo sat nakon apsorpcije, a analize krvi su pokazale povećanje koncentracije monoaminskih oksidaza.

Poznato je da ovi neurotransmiteri (noradrenalin, dopamin, serotonin) utječu ne samo na regulaciju raspoloženja već i na razvoj pojedinih neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsona. Znanstvenici objašnjavaju ovaj fenomen utjecajem antocijana koji inhibira djelovanje pojedinih enzima – monoaminskih oksidaza.

Vjerojatno da sve vrste ribizla imaju isti učinak – navodi Anthony Watson, jedan od autora studije, dodajući da je u tijeku drugo istraživanje čiji je cilj da se utvrdi trajanje ovog efekta.
 
(Stil.kurir.rs)

Govoreći na TEDx-u, Jaak Panskepp je istaknuo što nas čini sretnima i kako doći do toga

U svojoj knjizi “Umijeće postizanja sreće” Dalaj Lama napisao je sljedeće:

“Moramo naučiti kako željeti ono što imamo i pomiriti se s onim što nemamo kako bismo pronašli stabilnost i sreću.”

A sada je ove riječi potvrdila znanost. Neuroznanstvenik Jaak Panskepp tvrdi da je put ka sreći, a ne dolazak na cilj, ono što nas čini sretnima. Objasnio je kako ispunjenje naših želja neće izazvati dugotrajnu sreću.

Govoreći na TEDx-u, naveo je sedam primarnih emocija: radost, panika, briga, požuda, strah, bijes i znatiželja, odnosno želja za traženjem nekog ili nečeg. Baš ova posljednja emocija, tvrdi Panskepp, je ključ naše sreće.

Panskepp tvrdi je dopamin, koji je kemijska supstanca u našem mozgu povezana sa zadovoljstvom, također povezan i s instinktom traženja, i kako istražujemo i zahtijevamo nove informacije, naš mozak oslobađa dopamin što dovodi do zadovoljstva.

“Video igre obično imaju dvije opcije u konačnici – izgubite ili pobijedite. No, postoje i druge vrste igara koje možete igrati u nedogled. U njima se stalno nešto događaja, uvijek imate nešto za raditi ondje”, rekao je Jason Silva, filozof i tvorac YouTube serijala Shots of Awe.

Ova studije se slaže s mnogim prethodnima koje su pokazale da nas bogatstvo i moć ne čine sretnima, već su za sreću zaslužni konstantno traženje i održavanje kvalitetnih odnosa.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(express.hr)

Što se događa s vašim tijelom i mozgom kada pušite marihuanu?

Rezultati su šokantni!

Usisavanje dima marihuane

THC pronalazi svoj put do receptora kanabinoida kroz krvotok, nakon što ste udahnuli dim. Ovi receptori se nalaze u vašem mozgu i kontroliraju memoriju, raspoloženje, koncentraciju, motoriku i percepciju vremena.

Mozak

Tada receptori u mozgu dobivaju THC, funkcije koje on kontrolira postaju pomiješane i preaktivane, uzrokujući da dopamin bude oslobođen, što uzrokuje da se osjećate odlično.

Loše “putovanje”

Ponekad poremećaji raspoloženja i emocija mogu aktivirati i izazvati tjeskobu i paranoju, osjećaj koji se većini ljudi ne sviđa.

Kada jedete THC

Kada jedete svoju marihuanu, to može biti nepredvidljivo zbog činjenice da ona može i dulje potrajati u vašem krvotoku i teže se regulirati. Možete nastaviti jesti marihuanu, ne osjećajući djelovanje, no za sat-dva bi vas moglo omamiti, shvativši da ste pojeli previše.

Brzina otkucaja srca

Pušenje trave uzrokuje da se povećaju otkucaji srca i to može trajati do tri sata nakon što ste pušili. Povećana brzinu rada srca može varirati od povećanja 20% do 100% .

Vazodilatacija također uzrokuje da se otkucaji srca kod pušača povećaju između 20 i 100 posto, i takav učinak može trajati do tri sata nakon pušenja.

Glad

Pa zašto ste toliko gladni nakon što se napušite? Sjetite se da oni receptori koji su odgovorni za raspoloženje, motoričke sposobnosti, itd… oni su također odgovorni za glad i unos energije, tako da su oni okidač koji potiče potrebu za hranom.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)