Saudijska Arabija želi da njihovi saveznici vjeruju da je Teheran pokrenuo napade na njihova naftna postrojenja, iako su samo dokazali da je oružje korišteno u napadu iranskog podrijetla

Iako je to tako, Donald Trump neće vjerojatno dati zeleno svjetlo za rat protiv Irana.

Oružje na kojem piše “Made in Iran” nije “lansirao Iran”.

Mogućnost da da je rakete kojima su napadnuta postrojenja proizveo Iran, nije veliko otkriće, izjavio je za RT Viktor Murakhovsky, vojni analitičar i glavni urednik časopisa Arsenal of the Fatherland.

Prikazivanje ostataka raketa i bespilotnih letelica koje su pogodile objekte naftnog postrojenja Abqaiq i Khurais možda je to dokazalo, ali one su identificirane čim su se prve krhotina raketa pojavile nakon udara.

Iran je razvio takve “krstareće rakete dugog dometa” na temelju sovjetske rakete Kh-55, koje je kupio od Ukrajine početkom 2000-ih, rekao je Murakhovsky.

Ali ni na koji način ne dokazuje da je Teheran imao bilo kakve veze s napadom i da su napadi na saudijska naftna postrojenja bili sa iranskog teritorija.

Unatoč napadu koji su pobunjeni Huti izvršili iz Jemena, Rijad je u srijedu tvrdio da isti nije mogao biti pokrenut s jemenskog teritorija i da je Iran “nesumnjivo sponzorirao” taj napad. Jedan od argumenata bio je da Huti nisu bili sposobni provesti takav napad. Murakhovsky to osporava.

“Nije tajna da Iran isporučuje oružje i vojnu opremu pobunjenim Hutima u Jemenu, a krstareće rakete su mogle biti među tim isporukama” – rekao je.

Ako je to slučaj, takve rakete „nije teško lansirati“, a Hutima nije nije bila potrebna pomoć iranskih specijalaca da sami izvedu napad, rekao je vojni stručnjak.

Trump zna da je napad na Iran loša ideja.

Ono što Saudijsko izvješće u osnovi kaže jest da je “oružje mogao isporučiti, i vjerojatno je to bio Iran”, što je potpuno isti način na koji su Velika Britanija i drugi slali oružje oružje Saudijskoj Arabiji, koje je korišteno u ovom četverogodišnjem ratu protiv Jemena” – rekao je Matthew Gordon-Banks, bivši britanski zastupnik i viši znanstveni suradnik britanske Akademije obrane.

No izlazeći s optužbama protiv svojih glavnih geopolitičkih rivala u Teheranu, Rijad “teži očekivanju da će SAD provesti svoj prljavi posao za njih” – što znači uzvratni udar na Iran.

Međutim, malo je vjerojatno da će ostvariti svoj cilj, jer američki predsjednik Donald Trump zna da “bez obzira na to što njegovi savjetnici kažu, napad protiv Irana mogao bi imati pogubne posljedice širom Zaljeva i širom svijeta”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

“Naše je stajalište da nema rješenja za sukob osim pregovora i mira za stolom”

Nakon što su prošli tjedan bili pregovori sa Talibanima o završetku američkog ‘vječnog rata’, Washington je afganistanski militantni pokret spreman boriti se protiv ‘nametnutog’ rata još stotinu godina, rekao je za RT njegov glavni pregovarač.

Dugogodišnji mirovni proces zaustavio je predsjednik Donald Trump samo nekoliko dana uoči službeno potpisanog sporazuma.

Nacrt su čak parafirale obje strane, rekao je vodeći talibanski pregovarač Sher Mohammad Abbas Stanikzai. Dodao je da ipak ne vidi da je američka odluka konačna i rekao da su talibani i dalje posvećeni pregovorima.

“Naše je stajalište da ne postoji rješenje sukoba osim pregovora i izuzev mira za stolom” – rekao je Stanikzai. “Nadamo se da je gospodin Trump ponovno razmislio o svojoj najavi i da će vratiti tamo gdje smo prije bili.”

Razgovori su odjedanput prekinuti zbog bombaškog napada talibana automobilom u kojem je poginuo američki vojnik stacioniran u Kabulu prošlog tjedna – zajedno s gotovo desetak afganistanskih civila – nakon čega je predsjednik Trump naglo otkazao planirani sastanak sa talibanima u Camp Davidu.

Talibani tvrde da su njihov bombaški napad opravdan odgovor na tekuće napade američkih i afganistanskih snaga, te inzistiraju da brane svoju zemlju od neprijateljskog stranog okupatora.

“Rat nam je nametnut. Američki vojnici su u Afganistanu. Mi nemamo niti jednog mudžahedina u Washingtonu.”

Stanikzai je bio skeptičan u pogledu predsjednikovog razloga za zaustavljanje razgovora, tvrdeći da se sukobio s izjavama državnog sekretara Mikea Pompea, koji se sljedećeg dana pojavio na televiziji i hvalio se da je SAD ubio “preko 1.000 talibana” tijekom prethodnih deset dana, čak i kada su pregovori napredovali.

“Ako mogu ubiti tisuću naših talibana, zašto ne bismo mogli ubiti jednog ili dva američka vojnika?” – pitao je Stanikzai. “To je naše pravo. Moramo se branimo i branimo svoj narod. “

Predstavnik talibana je rekao kako se predsjednik Trump ne razlikuje od svog prethodnika Baracka Obame, koji je također pokušao provesti mirovne pregovore s afganistanskim militantima prije nego što je u posljednji trenutak promijenio smjer i otkazao pregovore.

SAD su napale Afganistan u listopadu 2001. nakon terorističkih napada 11. rujna u kojima je ubijeno gotovo 3000 ljudi u New Yorku i Washingtonu.

Američki dužnosnici optužili su talibane da skrivaju članove terorističke skupine Al-Kaida, koja je navodno stajala iza zloglasnog napada 11. rujna.

Rat se vukao gotovo dva desetljeća i koštao je američke porezne obveznike oko 877 milijardi dolara od ožujka 2019. To uključuje i borbu protiv talibana i pokušaj obnove onoga što je preostalo.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

U nagodbi koja bi mogla stvoriti pravni presedan za ostale tehnološke kompanije što posluju u Francuskoj, Google je pristao platiti gotovo milijardu eura francuskim vlastima – kako bi se okončala istraga o fiskalnoj prevari pokrenuta prije četiri godine

Francuski istražitelji pokušavaju otkriti je li tehnološki gigant, čije je europsko sjedište u Dublinu, izbjegao plaćanje pristojbi državi tako što nije prijavio sve svoje aktivnosti u zemlji.

Google je nagodbom pristao podmiriti novčanu kaznu u iznosu od 500 milijuna eura te platiti dodatnih 465 milijuna eura poreza. Tvrtka, dio konglomerata Alphabet, plaća mali iznos poreza u većini europskih zemalja jer gotovo svu prodaju prijavljuje u Irskoj. To je moguće zahvaljujući rupi u međunarodnu poreznom zakonu, ali ovisi i o osoblju u Irskoj koje zaključuje sve kupoprodajne ugovore.

“Sporazum dopušta nagodbu za sve ranije sporove”, rekao je odvjetnik Googlea Antonin Levy na ročištu na pariškom sudu.

Iznos poreza koji će platiti manji je od 1.6 milijardi eura, koliko je ministarstvo financija zatražilo nakon što su pregledani uredi Googlea u Parizu 2016. Tada je ministarstvo odbacilo mogućnost postizanja nagodbe s kompanijom.

Ministar za proračun Gerald Darmanin u četvrtak je za novine Le Figaro izjavio da će nagodba stvoriti pravni presedan te da su u tijeku razgovori s nekoliko drugih tvrtki, ali nije htio otkriti o kojim tvrtkama je riječ.

Francuska se snažno zalagala za uvođenje digitalnog poreza u sve članice Europske unije, ali je nailazila na otpor Irske, Danske, Švedske i Finske.

Francuska je na kraju uvela nacionalni porez, zbog čega je američki predsjednik Donald Trump, u znak odmazde, zaprijetio uvođenjem poreza na francuska vina.

“Još uvijek smo uvjereni da koordinirana reforma međunarodna poreznog sustava najbolje pruža jasan okvir tvrtkama koje posluju širom svijeta”, poručio je Google.

(dnevno.hr)

Savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost John Bolton i ratni krvožedni hučkač smijenjen je s te funkcije, objavio je na Twitteru sam predsjednik Donald Trump

- Sinoć sam informirao Johna Boltona da Bijela kuća više ne treba njegove usluge. Imao sam velika razilaženja s brojnim njegovim prijedlozima, kao i druge osobe u mojoj administraciji, stoga sam Johna zamolio da podnese ostavku, a on je to jutros i učinio, napisao je u utorak Trump na Twitteru.

- Zahvaljujem Johnu na njegovoj službi. Sljedećeg tjedna imenovat ću novog savjetnika za nacionalnu sigurnost, dodao je Trump.

Sam Bolton je u pomalo enigmatičnoj objavi na Twitteru dao ponešto drugačiju verziju događaja.

- Ponudio sam sinoć predsjedniku svoju ostavku, a on mi je rekao: ‘Ajmo o tome razgovarati sutra ujutro.’

Novinar Washington Posta Robert Costa izvještava da mu je Bolton, neposredno nakon Trumpove obavijesti o smjeni, poslao SMS poruku u kojoj mu tvrdi da je ostavku podnio samoinicijativno, a ne na Trumpov zahtjev, tj. da nije smijenjen.

Bolton je bio treći Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost: prvoga, Michaela Flynna, smijenio je samo nekoliko tjedana nakon stupanja na dužnost zbog njegovih nedopuštenih kontakata s Rusima, drugoga, H.R. McMastera, smijenio je u ožujku prošle godine.

New York Times navodi da su Trump i Bolton imali fundamentalne nesuglasice oko praktički svih ključnih vanjskopolitičkih pitanja, uključujući Iran, Sjevernu Koreju i Afganistan, a odluka o smjeni stiže u trenutku kada američki predsjednik nastoji uspostaviti diplomatske kontakte i pokrenuti pregovore s dugogodišnjim američkim neprijateljima – Iranom i Sjevernom Korejom. Takva Trumpova inicijativa naišla je na snažne otpore unutar njegove administracije, a jedan od oponenata u tom pogledu bio mu je i Bolton.

Boltona se smatralo vodećim ‘jastrebom’ u Trumpovoj administraciji: tražio je od predsjednika oštriji stav prema brojnim državama, poput Sjeverne Koreje. Bolton, glavni arhitekt Trumpove politike prema Iranu, također je zagovarao oštriji pristup prema Rusiji, Afganistanu i Venezueli.

Sada već bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, preuzeo je tu dužnost u travnju 2018., od H. R. McMastera te se ponekad sukobljavao s državnim tajnikom Mikeom Pompeom, jednim od najvećih Trumpovih “lojalista” u administraciji.

Trump se ponekad šalio s Boltonovim ratobornim i intervencionističkim imidžom te je navodno rekao u Ovalnom uredu, prilikom jednog susreta, da “John nikada nije vidio rat koji ne voli”.

- Svi znate velikog Johna Boltona. On će vas bombardirati. On će vam uzeti cijelu zemlju, znao se našaliti Trump, predstavljajući Boltona vođama drugih zemalja.

Trumpov izaslanik za Sjevernu Koreju, Stephen Biegun, spominje se kao mogući Boltonov nasljednik.

- Biegun, poput Pompea, razumije da je predsjednik predsjednik i da on donosi odluke, rekao je za Reuters izvor blizak Bijeloj kući.

John Sullivan, zamjenik državnog tajnika za kojeg se očekuje da će biti imenovan veleposlanikom u Rusiji, također je jedan od kandidata.

Bolton se protivio mirovnom planu za Afganistan, koji uključuje primirje s talibanima te je protivnik povlačenja američkih snaga iz te zemlje.

Američki su dužnosnici rekli da je Bolton odgovoran za neuspjeh veljačkih pregovora u Hanoiu, s Kim Jong-unom preporučujući popis beskompromisno čvrstih zahtjeva koje je Kim odbio.

(jutarnji.hr)

To znači da ako je potrebno, oni mogu i trebaju stvarati prepreke, donositi zakone protiv ilegalnog ulaska ljudi i provoditi te zakone protiv svih uhvaćenih ilegalnih migranata kako ih prekrše.

Ali građani Europe i Amerike su sada u onome što se naziva “postustavnim” razdobljem, gdje “statisti” i ljevičari “duboke države” krše dugo držana načela suvereniteta, neovisnosti i slobode.

Budući da su Sjedinjene Države jedina prepreka svjetskoj vrsti globalističke autoritarne noćne more koju ovi ljudi žele nametnuti svijetu, njihov je cilj uništiti ovu zemlju na bilo koji mogući način.

Jedan od načina za koji vjeruju da to mogu učiniti jest primanje desetaka milijuna ljudi koji ne žele prihvatiti američku povijest, vrijednosti, tradiciju i kulturu.

To pomaže objasniti zašto bi se dužnosnik Ujedinjenih naroda se usudio sugerirati da Amerika i Amerikanci nemaju pravo blokirati ljude koji ulaze na tlo Amerike ako žele doći tamo.

Kao što primjećuje Summit News, šefica UN-ove globalne komunikacije Melissa Fleming napisala je na Facebooku da je „pravo na traženje azila predviđeno člankom 14. Opće deklaracije o ljudskim pravima i obvezujuće Konvencijom o izbjeglicama iz 1951. godine“.

Kao takva, dodala je: “Nikada nije zločin tražiti azil u nekoj drugoj zemlji, čak i ako neko uđe u neku zemlju.”

Primjetite kako se nije mogla natjerati na riječ “ilegalno”. Jer, opet, za Ujedinjene narode ne postoji takva stvar poput “ilegalnog ulaska” u neku zemlju.

A Flemming je, usput rečeno, Amerikanka.

Obzirom da UN diktira politiku američke granice i politiku azila da bi oteo američki suverenitet od njezinih građana – nijedan narod, čak i mnogo manje države, to ne želi učiniti.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američka će vojska vjerojatno ubrzati ritam svojih operacija u Afganistanu kako bi se suprotstavila jačanju napada talibana, rekao je u ponedjeljak američki general nakon što je Washington privremeno prekinuo mirovne pregovore s pobunjenicima

Američki general marinaca Kenneth McKenzie, čelnik Američkog središnjeg zapovjedništva, rekao je tijekom posjeta Afganistanu da su talibani u mirovnim pregovorima precijenili svoju poziciju izvodeći niz velikih napada, uključujući i jedan u kojem je prošli tjedan ubijen američki vojnik.

Talibani, koji nadziru više teritorija nego ikad nakon 2001. kada su vladali zemljom, rekli su u nedjelju da će još američkih života biti izgubljeno.

McKenzie je odbio komentirati priopćenje talibana. On je međutim napomenuo da američke snage u Afganistanu nisu “bespomoćne”.

“Svakako nećemo mirno gledati i dopustiti im da izvedu neku samozvanu brzu pobjedu. To se neće dogoditi”, rekao je McKenzie skupini novinara koji putuju s njim tijekom zaustavljanja u zračnoj luci Bagram u sjeveroistočnom Afganistanu.

Upitan hoće li jačanje operacija protiv talibana uključivati i zračne udare i napade američkih i afganistanskih komandosa McKenzie je odgovorio: “Mislim da govorimo o cijelom dijapazonu”.

“Koje god mete budu raspoložive, koje god mete možemo napasti zakonito i etički, mislim da ćemo progoniti te mete”, rekao je.

Riješenost pobunjenika da pojačaju napade na pokrajinska središta kao i samoubilačke bombaške napade čak i za vrijeme mirovnih pregovora bila je glavni čimbenik koji je naveo predsjednika Donalda Trumpa da objavi u subotu kako otkazuje pregovore usmjerene na završetak najduljeg američkog rata koji traje već 18 godina.

Trump je u ponedjeljak potvrdio da su pregovori s čelnicima afganistanskih talibana prekinuti te da još i dalje razmatra povlačenje američkih snaga iz Afganistanu.

“Što se mene tiče mrtvi su”, rekao je Trump novinarima govoreći o pregovorima.

Povlačenje američkih vojnika iz Afganistana jedan je od glavnih Trumpovih vanjskopolitičkih ciljeva i on je rekao kako njegova administracija još uvijek razmišlja o povlačenju 14.000 američkih vojnika koji su u toj zemlji.

“Željeli bismo izaći, ali izaći ćemo u pravo vrijeme”, rekao je.

(jutarnji.hr)

Američki savezni sud i službeno je okončao slučaj milijardera Jeffreyja Epsteina, optuženog za organiziranje lanca prostitucije s maloljetnicama početkom 2000. na Floridi i u New Yorku

I dok je svijet iščekivao koga će sve od svojih moćnih prijatelja optužiti za sudioništvo, Epstein se 10. kolovoza objesio u ćeliji. Žrtve su bijesne i američki tužitelji obećavaju da to nije kraj.

Još intenzivno rade na raspetljavanju mreže pomagača koji su financijašu pomogli u organiziranju njegova “Lolita Expressa”.

Sve ćemo mi tužiti Procesuirat ćemo sve koji su omogućili Epsteinu seksualnu zloporabu maloljetnica, poručio je glavni savezni tužitelj William Barr.

Epstein je uhićen 6. srpnja, njegovi su odvjetnici tvrdili da mu se nema razloga suditi, jer je već procesuiran za ista djela: 2008. postigao je nagodbu s tužiteljstvom na Floridi, tako da je odslužio 13 mjeseci u zatvoru.

Samo je svakog dana, šest dana u tjednu, odlazio raditi: po njega bi rano ujutro došla luksuzna limuzina i kasno navečer ga vratila pred zatvor. Žrtve uopće nisu znale za sramnu nagodbu, sve je izbilo na površinu tek kad je Miami Herald krajem prošle godine objavio niz tekstova o Epsteinovim zločinima bez kazne.

To je bilo previše čak i za Trumpovu vlast, da se izvuče nekažnjeno netko tko je namamljivao maloljetnice na seks-orgije sa starijima.

Američki financijaš Jeffrey Epstein kretao se u širokom krugu ljudi, održavao veze s glumcima, kao i sa znanstvenicima, s političarima i bogatim nasljednicima. Družio se s Melanijom i Donaldom Trumpom, letio je s Billom Clintonom i Kevinom Spaceyjem, zbog njega se sada pred javnošću brani britanski princ Andrew, jednako kao znanstvenici s Tehnološkog instituta Massachusetts (MIT) čiji je rad financirao.

Kao Epsteinovi glavni suradnici u zloupotrebi maloljetnica, često siromašnih i bez odgovarajuće roditeljske skrbi, dosad se ističe dvoje ljudi: bivša partnerica i kasnije prijateljica Ghislaine Maxwell, kći medijskog tajkuna Roberta Maxwella, i Jean-Luc Brunel, 72-godišnji Francuz, jedan od najvažnijih agenata u modnoj industriji, koji se bavi angažmanom manekenki i fotomodela.

Virginia Roberts Giuffre optužuje Brunela da je tinejdžerice dovodio u Ameriku kao modele i onda ih podvodio Epsteinu i drugima. Giuffre tvrdi da je i ona bila natjerana više puta na seks s Brunelom u nekoj od Epsteinovih vila, na Floridi ili u luksuznom stanu na Manhattanu.

Tri bivše manekenke optužuju danas Brunela da ih je seksualno zloupotrebljavao osamdesetih i devedesetih u Parizu, gdje je u to vrijeme bio jedan od najvažnijih igrača u globalnoj modnoj industriji. Osamdesetih je radio kao skaut u pariškoj agenciji Karin Model i hvali se da je odgovoran za lansiranje manekenki, poput Jerry Hall ili Christy Turlington.

Tri bivše manekenke koje optužuju Brunela razgovarale su s novinarima britanskog Guardiana.

Agencija mc2

Brunel je uz Epsteinovu financijsku pomoć osnovao MC2, modnu agenciju u Miamiju, no danas negira vlasništvo nad tom agencijom, preko koje je nove modele dovodio u Sjedinjene Države.

Jedna od onih koje ga danas optužuju je Thysia Huisman, danska manekenka koja je imala 18 godina kad je došla u Pariz. Brunel joj je ponudio smještaj, u stanu u kojem je živio sam. Jedne večeri u rujnu 1991. popila je piće koje joj je dao Brunel. Počela se osjećati čudno, odveo ju je u spavaću sobu.

Sjeća se kako je ležao na njoj, a ona ga pokušavala gurnuti, ali nije se mogla maknuti. Nakon toga se ničega više ne sjeća, ujutro se probudila u nečijem kimonu. Sve ju je boljelo.

Thysia Huisman je nakon toga prekinula karijeru modela. Skupila je stvari i pobjegla iz pariškog stana. Godinama se osjećala loše. Svom tadašnjem dečku ispričala je da je u Parizu srela užasnog tipa, ali nije išla u detalje.

Majka joj je bila nedavno umrla, a ocu se nije svidjelo što se bavi manekenstvom, pa se njemu nije mogla požaliti. – Jako sam se sramila – kaže.

O tome što joj se dogodilo prvi put je progovorila prije osam godina, kad je ispričala tadašnjem partneru da su je zlostavljali u pariškoj agenciji. Postupno mu je ispričala sve detalje, pa i Brunelovo ime.

Brunel je preuzeo agenciju Karin Models i 1995. se proširio na SAD. On je 2005. imao urede u New Yorku i Miamiju. Smatra se da mu je Epstein dao novac, no Epstein je to demantirao. Jedno vrijeme Brunel je živio u Trump Toweru, radio je između New Yorka i Miamija, gdje se zbližio s Epsteinom i s Ghislaine Maxwell.

Često je Epsteinovim avionom letio za Bahame, Djevičanske otoke i na druga luksuzna odredišta koja se spominju u Epsteinovoj optužnici. On je imao ono što je Epsteinu trebalo, stalni dotok novih mladih cura, često maloljetnica. – Tip je bio zla svinja – opisuje ga fotograf Clayton Nelson. Ako je cura htjela biti model, nije imala izbora.

- Djevojke koje su spavale s njim dobivale su poslove. Ako bi koja odbila, on bi rekao agentima da je više nikad ne angažiraju – prenosi Nelson.

siromašne obitelji Francuz je koristio posao modne agencije kao pokriće za sex trafficking. Djevojkama bi ponudio posao modela, a onda ih ucjenjivao seksom.

Mnoge su stigle iz siromašnih zemalja ili iz siromašnih obitelji i nisu bile u stanju odbiti unosnu ponudu. Jedna od tih koje su tako došle do New Yorka je Nadia Marcinkova. Kad je stigla, imala je 14 godina.

Danas policija i nju istražuje kao Epsteinovu pomagačicu, jer je sudjelovala u dovođenju mladih djevojaka na Epsteinove zabave.

Uz Brunela se kao najbliža Epsteinova suradnica ističe bogata nasljednica Ghislaine Maxwell (57). Virginia Giuffre još je 2015. tužila Maxwell zbog njezine uloge u podvođenju djevojčica krajem 90-ih i početkom 2000. Giuffre tvrdi da ju je Ghislaine pozvala kao 15-godišnjakinju da dođe masirati Epsteina.

Virginia Giuffre u tom je trenutku radila u clubu Donalda Trumpa Mar-a-Lago na jugu Floride, ali ističe da Trump nije sudjelovao u orgijama. Među ostalim, prisilili su je da spava s britanskim princom Andrewom, ističe Virginia Giuffre.

Prema njoj, Ghislaine Maxwell ponašala se kao “madam” u bordelu koji je organizirala za Epsteina. A njega su zanimale jako mlade cure.

(jutarnji.hr)

Afganistan je 2017. godine proizveo najviše opijuma u svojoj povijesti – procjenjuje se 9000 tona, objavio je ured UN-a za droge i kriminal u svojem izvješću

Sjedinjene Države će zadržati 8.600 vojnika u Afganistanu pošto potpišu ugovor o kojemu trenutačno pregovaraju s talibanima i kojim žele zaustaviti osamnaestogodišnji rat, rekao je u četvrtak Donald Trump.

“Smanjit ćemo broj vojnika na 8.600 i zatim ćemo vidjeti što dalje”, rekao je američki predsjednik u razgovoru za radio Fox News. “Uvijek ćemo biti prisutni” u Afganistanu, dodao je.

Između 13.000 i 14.000 američkih vojnika trenutačno je raspoređeno u toj zemlji u kojoj je SAD intervenirao 2001. kako bi uništio džihadističku mrežu al Qaedu odgovornu za napade 11. rujna i srušio tadašnju talibansku vlast u Kabulu.

Talibani od tada nisu prestajali s pobunom, a američke snage su na vrhuncu sukoba 2011. imale 98.000 vojnika.

Republikanski predsjednik je usto upozorio da će Washington u slučaju novog napada koji bi se eventualno planirao u Afganistanu protiv SAD-a, vratiti sa snagama “većim no ikad”.

SAD već godinu dana u Dohi, u Kataru vodi izravne pregovore s talibanima koji su ušli u završnu fazu.

Glavna tema pregovora je veće ili manje vojno povlačenje Amerikanaca popraćeno vremenskim planom, u zamjenu za obećanje pobunjenika da al Qaeda i druge “terorističke” skupine neće više djelovati na teritoriju koje oni kontroliraju.

Američki predsjednik je istaknuo da povlačenje neće biti posvemašnje, nego će zadržati snage kadre da pružaju “važne obavještajne podatke”. “Moramo i ubuduće biti prisutni”, rekao je.

(dnevnik.hr)

Istaknuti psihijatar tvrdio je u intervjuu za CNN da je predsjednik Trump jednako loš kao i najgori diktatori u modernoj povijesti i da bi njegovo predsjedništvo moglo dovesti do puno više žrtava nego oni

Bivši predsjedatelj Odjela za psihijatriju na Sveučilištu Duke dr. Allen Frances rekao je voditeljici CNN-a da je uvreda za psihički bolesne usporediti Trumpa s njima.

Frances, koja je protiv psihijatara koji krše “Goldwaterovo pravilo”, kaže za CNN da će to stigmatizirati ljude s mentalnim bolestima.

“Pa, mislim da medikalizacija politike ima tri vrlo teške posljedice. Prva je da stigmatizira psihički bolesne.

Poznavao sam tisuće pacijenata, gotovo svi su dobro raspoloženi i dobro odgojeni. Trump nije ništa od toga. Uspoređivanje sa Trumpom je užasna uvreda za psihički bolesne i oni imaju dovoljno problema i stigme već i sada.”

“Drugo, nazvati Trumpa ludim skriva činjenicu da smo ludi što smo ga izabrali, a još luđe što smo dozvolili da njegova luda politika traje”, nastavio je Frances.

“Trump je u ovom stoljeću jednako destruktivna osoba kao Hitler, Staljin, Mao Ze Tung u prošlom stoljeću. On je može biti odgovoran za mnogo više milijuna smrti nego što su bili ovi diktatori u prošlosti. “

POGLEDAJTE:

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Peking je napokon predstavio svoj odgovor na najnovije carinske tarife u Washingtonu, obećavši da će povećati namete na američki izvoz u vrijednosti od 75 milijardi dolara i ponovno uspostaviti carine od 25 posto na američke automobile

Mjere odmazde Pekinga provest će se u istoj fazi kao i carine Washington, koji kineskim proizvodima u vijednosti 300 milijardi dolara planira povećati carine 1. rujna i ponovo 15. prosinca.

SAD su u početku prijetile da će dodatni nameti usmjereni na kineski uvoz stupiti na snagu u rujnu, ali su kasnije odgodili dio carina za kraj godine.

Kinesko ministarstvo trgovine izjavilo je u petak da je ovaj korak odmazda američkim “jednostranim” ekonomskim politikama i “protekcionizmu”.

Prije toga, Peking je pozvao Washington da ne nastavlja sa prijetnjama da će uvesti dodatne carine, kako bi izbjegao daljnju eskalaciju trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije.

Kina je također upozorila da će poduzeti mjere odmazne ako američke tarife stupe na snagu, ali prethodno nije razradila koje će korake poduzeti.

Dodatni nameti kretat će se od 5 do 10 posto za razne američke proizvode.

Na primjer, dodatna carina od 5 posto primijenit će se na osjetljivi američki uvoz poput soje i uvoza sirove nafte i započet će sljedećeg mjeseca.

Novi-Svjetski-Poredak.com