Najveća ruska naftna kompanija Rosneft postavila je euro kao glavnu valutu za sav budući izvoz sirove nafte i rafiniranih naftnih proizvoda

Od rujna kompanija Rosneft traži da euro zamijeni dolar kao zadanu opciju plaćanja njihove sirove nafte i naftnih proizvoda, izvijestio je Reuters u četvrtak citirajući natječajnu dokumentaciju koju je objavila ruska tvrtka.

“Rosneft je nedavno prilagodio sve nove ugovore o izvoznim isporukama u eure”, rekao je Reutersu jedan od menađera kompanije koja redovito nabavlja naftu iz Rosnefta, dodajući da su kupci već obaviješteni o ovoj povijesnoj promjeni.

Rosneft je najveći izvoznik nafte u Rusiji i prodaje oko 2,4 milijuna barela dnevno (bpd) nafte, prema procjenama Reutersa.

U posljednjem natječaju za neposrednu prodaju 100.000 tona nafte sa Urala koja se utovarala u primorskoj luci krajem listopada, Rosneft precizira da je glavna valuta plaćanja bila u eurima, navodi se u natječajnom dokumentu koji je citirao Reuters.

Sjedinjene Države nisu odbacile uvođenje sankcija Rosneftu zbog njegove umiješanosti u trgovinu naftom sa Venezuelom.

Rosneft je naftu preprodavao iz latinoameričke države kupcima u Kini i Indiji i na taj način pomagao kupcima koji se neodlučno približe Venezueli i njenoj državnoj naftnoj kompaniji PDVSA zbog američkih sankcija Caracasu, a istovremeno pomažući Venezueli da nastavi prodaje svoju naftu unatoč sve strožijim američkim sankcijama.

Rosneft je u kolovozu rekao kupcima da će prodaja naftnih proizvoda u natječajnim ugovorima biti u eurima umjesto američkim dolarima, rekli su tada izvori za Reuters.

Potez kompanije Rosneft trgovci i analitičari smatraju budućom zaštitom protiv potencijalnih novih američkih sankcija Rusiji i/ili njenoj naftnoj industriji.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Antivladini demonstranti su prešli na novu taktiku: oni su počeli pozivati preko društvenih mreža i aplikacije „Messenger“ na masovno skidanje novca sa bankomata u cijelom gradu i kupovanje američkih dolara

Oni na ovaj način pokušavaju nanijeti štetu financijskom sustavu megalopolisa i oslabiti hongkonški dolar, piše „Sotuh Morning China post“.

Vodeće banke, kao što su „HSBC“, saopćile su da posjeduju dovoljne zalihe novčanica i da prate situaciju.

„Sačuvali smo te zalihe. Danas je bio običan dan, svi naši bankomati normalno funkcioniraju. Svi naši odjeli raspolažu sa dovoljnom količinom novca za klijente. Svi bankomati također imaju dovoljne zalihe novčanica“ – naveo je predstavnik „HSBC“ banke.

U međuvremenu, pojavljuju se obavijesti — da nema dovoljno zaliha na nekim bankomatima i u filijalama banaka.

Jedan od klijenata „HSBC“ banke je prij eneki dan skinuo 100.000 funti, plašeći se slabljenja tečaja hongkonškog dolara, zbog trenutne krize.

Većina lokalnih bankomata ima dnevne limite na jednog korisnika računa u rasponu od 20 do 40 tisuća hongkonških dolara (od 2,55 do 5,1 tisuća dolara).

„Bankarski sustav Hong Konga je vrlo čvrst i posjeduje značajnu likvidnost. Mi smo sigurni u naš bankarski sektor“ – naglasio je sekretar za financijska pitanja Paul Chang.

On je primjetio da „ljudi imaju pravo da slobodno izražavaju svoje poglede, ali to ne treba narušiti pružanje bankarskih usluga stanovništvu“.

(sputniknews.com)

Rusija bi trebala zamijeniti Saudijsku Arabiju kao četvrtog najvećeg vlasnika deviznih rezervi, plemenitih metala i drugih vrijednosnih papira, u skladu s politikom oslobađanja ekonomske imovine denominiranedolarima zbog američkih sankcija

Međunarodne zlatne rezerve Rusije iznosile su oko 518 milijardi dolara na 1. kolovoza, prema podacima Centralne banke Rusije.

Brojka je značajno porasla u posljednje četiri godine, a Fitch Ratings predviđa da će nastavi rasti do 537 milijardi dolara do kraja 2019. i 591 milijardi dolara do 2021. godine.

Kraljevina Saudijska Arabija raspolaže s oko 527 milijardi dolara zlatnih zaliha, prema procjenama novinske agencije Bloomberg.

Prve tri zemlje s najvećim deviznim rezervama su Kina, Japan i Švicarska.

Ruska središnja banka pretrpjela je značajni pomak u svojoj politici od prošlog tavnja do danas, kada je počela drastično smanjiti udjel imovine u dolarima kao odgovor na pritisak sankcija od strane Washingtona.

Također je aktivno ulagala u zlato kako bi dodatno smanjila ovisnost o američkom dolaru.

To je dovelo do toga da je Rusija postala najkvalitetniji kupac plemenitog metala u 2018. godini. Zemlja je nastavila istim tempom i u 2019. godini, osiguravajući poziciju najvećeg svjetskog kupca zlata u prvom kvartalu 2019. godine.

Cijena zlata porasla je prošlog mjeseca, probivši rekordnih 1400 dolara po unci, prvi put nakon 2013. godine.

Među faktorima koji stoje iza toga bila su očekivanja nižih kamatnih stopa i politička neizvjesnost zbog nedavne eskalacije trgovinskog rata SAD-a i Kine, navodi se u izvještaju Svjetskog vijeća za zlato (WGC).

Zlatnim i deviznim rezervama u Rusiji upravlja središnja banka što uključuje i devize na računima kod stranih banaka, vrijednosne papire nominirane u tim valutama, kao i monetarno ili fizičko zlato.

Središnja banka kupuje devize za svoje rezerve na otvorenom tržištu od izvoznika.

Prije su se zlatne rezerve koristile za utjecaj na tečaj rublje kroz devizne intervencije, no 2014. godine središnja banka je odlučila je napustiti tu praksu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Dokument su ranije u lipnju potpisali ruski ministar financija Anton Siluanov i čelnik Narodne banke Kine Yi Gang, prenosi dnevnik Izvestia.

Moskva i Peking trenutno razvijaju nove mehanizme prekograničnih plaćanja između ruskih i kineskih tvrtki, piše list, pozivajući se na pismo zamjenika ministra financija Sergeja Storchaka Anatoliju Aksakovu, čelniku Odbora za financijsko tržište Državne dume (donji dom) ruskog parlamenta.

Dvije strane mogu riješiti pitanja plaćanja između svojih domaćih valute u tradicionalnom SWIFT sustavu, ruskom Sustavu za prijenos financijskih poruka (SPFS) i Kineskom prekograničnom sustavu međubankarskih plaćanja (CIPS).

Dvije zemlje morat će razviti financijske instrumente valuta rublje i juana kako bi potaknuli trgovinu među zemljama u tim valutama i ublažili rizike od fluktuacija tečaja, kaže Aksakov.

On je dodao da u narednim godinama, udio trgovine u nacionalnim valutama između Rusije i Kine mogao bi se povećati pet puta – sa 10 na 50 posto.

Mehanizam plaćanja u nacionalnim valutama treba biti razvijen do sljedeće godine.

Isprva će na njega preći velike tvrtke s državnom potporom iz sektora kao što su energetika i poljoprivreda.

Trgovina između juana i rublje također će se vršiti na postojećim ugovorima koji predviđaju trgovinu u dolarima.

Kina je najveći trgovinski partner Rusije, a bilateralna trgovina premašuje 107 milijardi dolara.

Dvije strane također planiraju udvostručiti sadašnji obujam trgovine u sljedećih nekoliko godina.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Odluka je donesena nekoliko dana nakon što se ruski predsjednik Vladimir Putin obrušio na američki dolar kao sredstvo pritiska dok je govorio na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu

Zamjenik premijera Rusije Anton Siluanov i potpredsjednik Europske komisije Maros Sefcovic dogovorili su se da formiraju radnu grupu koja će raditi na praktičnim koracima za prelazak na transakcije u rubljama i eurima, javljav je glasnogovornik Siluanova Andrej Lavrov.

„Prvi potpredsjednik vlade — ministar finansija Rusije Anton Siluanov održao je radni sastanak sa potpredsjednikom Europske komisije Marosom Sefcovicem.

Na sastanku se razgovaralo o transakcijama u međusobnoj trgovini, uključujući trgovinu energentima, u nacionalnim valutama – rublji i euru.

Strane su istaknule da je širenje upotrebe nacionalnih valuta obostrano korisno, jer smanjuje rizike za poduzetnike iz Rusije i Europske unije“, objasnio je glasnogovornik.

„Za nastavak dijaloga u ovom pravcu Siluanov i Sefcovic su se dogovorili formiranje radne grupe koja će se baviti praktičnim koracima za prelazak na transakcije u rubljama i eurima“, dodao je on.

Na sastanku je razmatrano i pitanje učešća europskih tvrtki u realizaciji nacionalnih projekata u Rusiji.

Siluanov je rekao da je Rusija zainteresovana za ovakvu saradnju i da nema prepreka za učešće stranih kompanija u nacionalnim projektima.

Siluanov je takođe obavijestio zamjenika šefa Europske komisije o mjerama koje će poduzeti ruska vlada sa ciljem poboljšanja investicijske klime u Rusiji i liberalizacije trgovine.

Strane su izrazile nadu u intenziviranje ekonomske saradnje između Rusije i EU, povećanje obima trgovine, kao i uspješnu realizaciju zajedničkih investicijskih projekata na različitim područjima.

Potreba za smanjenjem ovisnosti od dolara postala je jedna od najčešće diskutiranih tema tijekom 2018. godine i to ne samo u Rusiji.

Ruske vlasti su navele da Sjedinjene Američke Države svojom politikom sankcija podrivaju povjerenje u dolar, smanjuju ulaganja rezervi zemlje u američki državni dug i same doprinose povećanju vanjska trgovine u rubljama i drugim valutama.

Istovremeno, ruske vlasti uvjeravaju da politika dedolarizacije ekonomije ne podrazumijeva zabranu cirkulacije dolara — radi se o stvaranju ekonomski povoljnih uvjeta za upotrebu drugih valuta.

(sputniknews.com)

Kineske ogromne zalihe zlata u svibnju su ponovno porasle, što je označilo kontinuirani rast već šesti mjesec zaredom, prema najnovijim podacima koje je objavila Narodna banka Kine

Prošlog je mjeseca središnja banka povećala svoje rezerve zlatnih poluga na 61,61 milijuna unci sa 61,10 milijuna unci u prethodnom mjesecu.

Od kraja svibnja, nacionalne financijske zalihe bile su vrijedne 79,83 milijardi dolara, u usporedbi sa 78,35 milijardi dolara mjesec ranije.

U količinskom smislu to znači povećanje od 15,86 tona, nakon što je tijekom pet mjeseci do travnja dodano gotovo 58 tona zlata.

U svibnju su ukupne devizne rezerve Kine, koje su najveće na svijetu, navodno porasle za 0,2 posto, ili 6 milijardi dolara, dosežući 3.101 bilijun dolara.

Porast je pomaknuo očekivanja analitičara anketiranih od strane Reutersa, koji su predviđali da će se zlatne rezerve smanjiti za pet milijardi na 3.090 bilijuna dolara.

Najnoviji poticaj kineskih zlatnih zaliha navodno odražava kineski korak prema diverzifikaciji svojih poluga i deviznih zaliha usred dugotrajnog trgovinskog spora sa SAD-om.

Kineske vlasti traže “utvrđenu diverzifikaciju” daleko od trgovine u američkim dolarima, kaže Helen Lau, analitičarka iz tvrtke Argonaut Securities, kako navodi Bloomberg.

Stručnjakinja očekuje da Kina do kraja tekuće godine kupiti još 150 tona zlata.

Dvije najveće svjetske ekonomije trenutačno su uključene u uznemirujuću trgovinsku razmjenu koja je rezultirala uvođenjem milijardi dolara carina na međusobni izvoz.

U posljednjoj eskalaciji, SAD su povećale carine za 25 posto na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara.

Kao odgovor, Kina je uvela carine od 25 posto na 5.000 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Rusija i Kina su napravile još jedan korak dalje od američkog dolara nakon što su se dvije zemlje složile razvijati bilateralnu trgovinu koristeći valute – rublju i juan

To je bio samo jedan od glavnih dogovora postignutih nakon što su predsjednici dviju zemalja, Vladimir Putin i Xi Jinping, održali razgovore u srijedu u Moskvi.

“Rusija i Kina namjeravaju razviti praksu ekonomskog poravnanja u nacionalnim valutama” – rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare nakon razgovora. Dodao je kako su države potpisale međuvladine sporazume o proširenju korištenja juana i rublje u bilateralnim financijskim operacijama.

Nacrt vladine uredbe o trgovini nacionalnim valutama objavljen je ranije tijekom dana. Dokument predviđa da će Moskva i Peking surađivati na razvoju nacionalnih platnih sustava, kao i na olakšavanju prekograničnih plaćanja u nacionalnim i drugim valutama.

Tijekom ceremonije potpisivanja postignuti su i drugi važni sporazumi. Ruska državna nuklearna tvrtka Rosatom i kineska tvrtka China National Nuclear Power (CNNP) potpisali su opći ugovor o izgradnji treće i četvrte jedinice u nuklearnoj elektrani Xudapu u sjeveroistočnoj Kini.

Ranije su izvijestili da je posao vrijedan 1,7 milijardi dolara, a izgradnja bi trebala početi u listopadu 2021. i kolovozu 2022. godine.

U drugom važnom sporazumu, potpisanom nakon razgovora na visokoj razini, ruski Fond za izravna ulaganja (RDIF), kineski Alibaba i ruska Mail.Ru grupa pristali su uložiti ukupno 382 milijuna dolara u zajedničko ulaganje u e-trgovinu. Alibaba Group će osigurati oko 100 milijuna dolara, dok će ostatak financirati ruska strana.

RDIF je također potpisao ugovor s Kineskom investicijskom korporacijom (CIC) za stvaranje zajedničkog fonda za znanstvene inovacije i ulaganje milijardu dolara u njega.

“Očekujemo da će njegove aktivnosti značajno doprinijeti razvoju i implementaciji najnaprednijih tehnologija i rješenja za razvoj gospodarstva naših zemalja i daljnjem jačanju našeg partnerstva” – izjavio je glavni izvršni direktor RDIF-a Kirill Dmitriev.

Nakon razgovora u Moskvi, predsjednici Putin i Xi Jinping otputovat će u Sankt Peterburg kako bi sudjelovali u ključnom godišnjem poslovnom događaju Rusije.

Očekuje se da će na desetine ugovora vrijednih više milijardi dolara vezanih uz energiju, industriju i financije biti potpisano tijekom ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, koji traje od 6. lipnja do 8. lipnja.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Još dvije zemlje, Srbija i Filipini, povećale su svoje nacionalne zlatne rezerve. Oni slijede globalni trend drugih središnjih banaka koje akumuliraju zlatne poluge u potezu koji se smatra odmakom od američkog dolara

Beograd će do kraja ove godine povećati zlatne rezerve s 20 na 30 tona, priopćila je srpska medijska kuća Večernje novosti. U izvješću se navodi kako zemlja planira povećati svoje zalihe na 50 tona do kraja 2020. godine kao sigurnosnu financijsku mjeru. Statistika Narodne banke Srbije pokazuje da su devizne rezerve trenutno na razini vrijednosti od 11 milijardi eura.

Odluka o povećanju zlatnih rezervi zabilježena je, kako se izvješćuje, nakon sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s delegacijom MMF-a. Predstavnici fonda kazali su predsjedniku da će odobriti kupovinu zlata Beogradu ako se uklopi u strategiju povećanja deviznih rezervi Srbije.

Središnja banka Filipina objavila je prošle srijede kako je usvojen zakon kojim se male rudarske kompanije oslobađaju poreza na transakcije i porez na dohodak. Taj je potez objašnjen kao način povećanja deviznih rezervi zemlje i sprječavanja krijumčarenja zlata.

Prema Reutersu, male rudarske kompanije su pronašle način da zaobiđu poreze uvedene 2011. godine prodajom zlata na crnom tržištu.

Zakon im daje pravo prodati sve proizvedeno zlato središnjoj banci zemlje po cijenama na svjetskom tržištu. Filipinske zlatne rezerve ostale su nepromijenjene na oko 198 tona i u prvom tromjesečju 2019. i u četvrtom tromjesečju 2018. Zlato čini gotovo deset posto deviznih rezervi zemlje od 83,96 milijardi dolara krajem travnja.

Zemlje širom svijeta gomilaju zlatne poluge u pokušaju diverzifikacije deviznih rezervi daleko od američkog dolara.

Prema podacima organizacije World Gold Council (WGC), ukupna neto kupnja od strane središnjih banaka dosegla je najvišu razinu, u smislu neto kupnje u prvom tromjesečju, od 2013. godine. Kupnje su porasle za 68 posto u odnosu na prethodnu godinu na 145,5 tona u svijetu, podaci su pokazala.

Globalni trend vodile su Rusija i Kina. Ranije ovog mjeseca, WGC je izvijestila da je neto otkup zlata od strane ruske središnje banke najviši u prvom tromjesečju 2019. godine. Zemlja je kupila 55,3 tone, čime su ruske zlatne rezerve narasla na 2.168,3 tone, čime je Rusija postala najveći kupac ovog svjetskog plemenitog metala.

U isto vrijeme, Moskva je drastično smanjila svoje udjele u američkoj blagajni u sklopu planova de-dolarizacijskih zemlje. Šesti najveći svjetski vlasnik zlata, Kina, kupila je 33 tone zlata u prvom tromjesečju ove godine.

Indija je slijedila vodeću poziciju, kupivši do sada 8,2 tone žutog metala. 2018. godine je Indijska banka navodno kupila 42,3 tone zlata. Indija trenutno drži 608,7 tona žutog metala koji čini oko sedam posto deviznih rezervi zemlje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Caracas je trenutno u pregovorima s Moskvom o mogućnosti korištenja ruske rublje u međusobnim trgovinskim sporazumima i napuštanja transakcija u dolarima, izjavio je venecuelanski predstavnik u uredu UN-a u Ženevi Jorge Valero

Veleposlanik je dodao da zemlje također razgovaraju o korištenju venezuelanske kriptovalute pod nazivom El Petro koja ima temelj u nafti, koja je pokrenute prošle godine.

Caracas je vrijednost petro-a uračunao u cijenu barela venecuelanske nafte.

Vlada je također prošlog ljeta fiksirala venezuelansku nacionalnu valutu, bolivar, za kriptovalutu El Petru.

Brojne sankcije koje su SAD uvele protiv Venezuele prisilile su Bolivarsku Republiku da prestane koristiti dolar za svoje međunarodne transakcije.

U listopadu prošle godine je Venezuela prešla na euro. Osim toga, zemlja je počela robnu zamjenu sirove nafte za uvozne proizvode.

Venecuela trenutno pokušava premostiti jednu od najgorih gospodarskih kriza u povijesti sa hiperinflacijom koja je ove godine iznosila 10.000.000 posto, prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda.

Valero je dodao kako Caracas računa na potporu Kremlja u restrukturiranju vanjskog duga Venezuele.

Diplomat je naglasio kako su kazne SAD-a protiv venecuelanskog naftnog sektora, uz zamrzavanje njihovim računa u dolarima, imale ogroman negativan utjecaj na gospodarstvo zemlje.

Mjere su latinoameričkom narodu uskratile slobodan pristup međunarodnoj financijskoj potpori i ulaganjima u svoj naftni sektor.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ruska središnja banka nastavlja kupovati zlato, dodajući u ožujku dodatnih 18,7 tona plemenitog metala velikoj zalihi zlatnih rezervi Rusije, objavio je državni regulator

Povećanje je dovelo do zadnje procjene vrijednosti zlata u Rusiji koja je veća od 2.170 tona (69.700.000 unci), što iznosi gotovo 18 posto ukupnih deviznih rezervi zemlje, priopćila je središnja banka.

Rusija je od siječnja do ožujka kupila 56 tona zlata, znači da je u siječnju i veljači kupila 37,3 tona plemenitog metala.

Posljednji korak odražava ukupnu predanost zemlje ranije najavljenom planu diverzifikacije svojih deviznih rezervi zbog raznih geopolitičkih rizika i eliminiranacije oslanjanja ruskog gospodarstva na američki dolar.

Kao dio te politike, središnja banka je znatno smanjila udio novčanica u svojim inozemnim udjelima.

Tijekom proteklih pet godina, kupovina plemenitog metala se održavala na oko 200 tona godišnje, a državni regulator planira zadržati tu stopu kupovine u bliskoj budućnosti.

Rusija je trenutno peti najveći svjetski posjednik zlata, a ubrzava da preuzme mjesto Francuske i Italije u roku od godinu dana.

Istovremeno, Rusija je drastično smanjila svoje udjele u američkim vrijednosnim papirima. Prošle godine, središnja je banka tijekom travnja i svibnja odbacila i prodala 81 milijardu američkih državnih obveznica.

Ta brojka je blizu trenutne vrijednosti ruskih zlatnih rezervi čija vrijednost iznosi oko 90 milijardi dolara. Udio američkih dolara u ruskim deviznim rezervama pao je sa 46 posto na 22 posto u 2018. godini, prema podacima prikupljenim od strane banke Bank of America Merrill Lynch.

Novi-Svjetski-Poredak.com