Kratom je naziv za drvo Mitragyna speciosa, autohtona u Jugoistocnoj Aziji (Tajland, Malezija, Mianmar, Indonezija itd.) kao i naziv za psihoaktivni pripravak koji se radi od lisća ovog stabla

Iako se naziv Kratom koristi za Mitragyna speciosa stablo i njeno lisće tako se i proizvodi koji se rade od tog stabla takoder nazivaju Krahtom, Ketum, Kakuam, Ithang, Biak ili Thom u raznim Azijskim područijima.

Kratom dolazi od Tajlandske riječi กระท่อม koji se izgovara [krā?tʰɔ̀ːm], a preveli su ga krathom.

Kratom stablo i njegovu etnobotanicka upotreba u jugoistocnoj Aziji zbiljezio je nizozemski botaničar P.W. Korthals u 19. st. Treba naglasiti da upotreba Kratoma u njegovim autohtonim regijama ima dugu i tradicionalnu upotrebu, i kao ljekovita biljka i kao psihoaktivna.

Kratom se tradicionalno skoro uopće nije pripremao za konzumaciju, lisće bi se zvakalo ili pušilo, pripremio čaj.

Što se tiče kemijskog sastava, Kratom spada u “ne-opioide” zbog svojeg sedativnog djelovanja, iako treba naglasiti da je kratom i stimulativan. Kratom sadrži 25 alkaloida od koji su najvazniji 7-hidroksimitraginin, mitraginin, i ostale.

Tradicioanlna upotreba

Mitragyna speciosa – Kratom raste u jugoistocnoj Aziji i vrlo malo se zna o njegovoj upotrebi van Tajlanda, Malezije, Burme… razlog tome jeste sto iako se koristio u većim gradovima, njegova upotreba je cesca u ruralnim krajevima koji se nisu puno istrazivali.

Ovo stablo mozemo npr. naci i u Indoneziji, Vijetnamu, Laosu i Kolumbiji – iako dokaza o konzumaciji nema, sumnja se da ljudi tog podneblja nisu znali za djelovanje Kratoma. Većina informacija o konzumaciji i upotrebi dolaze iz Malezije i Tajlanda.

Kratom i njegova priprema lisža tradicioanlno su se koristili kao lijek, za širokom paletom upotrebe, kao anelgetik protiv bolova, jačanje imuniteta, liječenje dijareje, sexualni stimulant (kao i za produzavanje sexualnog odnosa) ali i kao moderan lijek za tretiranje ovisnosti. Takoder poznati kao odličan oblog za tretiranje rana i ozljeda kao i smanjenje visokih temperatura. Poboljšava cirkulaciju krvi u tijelu, umanjuje simtome dijabetisa kao i odličan napitak za energiju.

Kao psihoaktivna droga ima zanimljivo djelovanje pošto ga se moze koristiti i kao stimulant (u manjim dozama) i kao sedativ i relaksaciju (u vecim dozama)

U tradicionalnoj upotrebi najpopularniji način konzumacije Kratoma jeste žvakanje svježih listova Kratoma, što daje lagani stimulativni efekt.

Djelovanje

U manjim dozama Kratom je stimulativan, no povećavajuci dozu moze biti vrlo sedativan.

Mnogi ga usporeduju sa djelovanjem kofeina, efedre, efedra i alkohola, a neki čak opisuju djelovanje kao slaba doza kokaina. Osoba se osjecam budno, manje umorno, pojacana fizicka energija, motivacija i ponekad velik libido i jaka sexualna energija.

Ovakvo djelovanje omogućava obavljanje monotonih poslova i zadataka, a i za to je poznata njegova tradicionalan upotreba.

Osoba se moze osjećati komunikativijom i otvorenijom, pricljivijom i ugodnijom. No neki govore da ih djelovanje čini malo nervoznim, a ne ugodnim. Stimulacija i djelovanje se smanjuju tijekom vremena i osjeca se lagano sedativno djelovanje. Takoder se često osoba moze osjećati umorno i opušteno, ali nikako pospano.

Neki izvještaji spominju da redovna upotreba Kratoma ima tendenciju da uveća stimulativno djelovanje na manjim dozama, dok opet rijeda upotreba izaziva vise manje opiatsko djelovanje, sedativno djelovanje.

Neki spekuliraju da stimulativni efekt stvara manju toleranciju nego sedativni, posto znamo da kratom djeluje stimulativno i sedativno u tandemu, brzo navikavanje i tolerancija sedativne strane djelovanja dovodi do osjetljivije stimulacije čak i na manjim dozama.

Stimulativni i sedativni učinci Kratoma imaju simultano djelovanje, ali tolerancija se razvija brže kod sedativnog djelovanja, što uzrokuje povećanu stimulaciju tijekom vremena, čak i sa nižim dozama.

Ako govorimo o jacim dozama, slicni su kao i ostali opijati: suženje zjenica, povećanje krvnog tlaka i lupanje srca, smanjen apetit, opuštajući učinak na mišiće, sjećaj tjelesne topline, povećanje tjelesne temperature i znojenje. Ipak za razliku od drugih opijata, kratom moze dovesti do mučnine i mamurnog osjećaja no ipak ne prouzrokuje povraćanje.

Psihodelično-fizicki efekti kratoma su vrlo kompleksni i ovise od doze. Najčešće uključuju stimulaciju, euforiju, pricljivost i smanjenje stresa, opuštanje kao i laganu pospanost i sedativnost. Sto se tice efekta na umor, može djelovati i kao lijek protiv dok opet moze prouzrokovati nekom i nesanicu.

Većina izvještaja je pozitivna i ima naglasak na euforiju i ugadan osjećaj, iako konstantna upotreba moze dovesti do lagane psihofizicke ovisnosti kod zloupotrebe i neodgovornoe konzumacije. Negativne izvještaje koje mozemo pročitati vezani su uz prevelike doze, kod osoba koje su ovisne o biljci ili kombinacije sa ostalim drogama.

Doziranje

Treba napomenuti da se na netu mogu kupiti razni kratom pripravci koji uvelike variraju u potenciji. Znaju ih nazivati “Organic Commercial Grade” za slabo potentne (doza 5-30 gr suhoh lisca), “Premium” ili “Instant Premium” (doza 2-15 gr), “Super” (2-8 gr) or “Super Enhanced” (doza 1-5 gr). treba se uvijek raspitat.

Mučnina, nelagoda i povraćanje se mogu pojaviti kod većih doza, zato je bitno da krenete pomalo sa doziranjem da bi izbjegli negativno djelovanje.

Čajna žlicica suhog lisća iznosi najčesće oko 1.5 do 2 gr

Pocetak : 5-15 minuta
Trajanje : 2-5 sati
standardni efekti : 3-6 sati

Priprema

Postoje varijacije na temu pripreme i razni načini kako bi bilo najbolje konzumirati kratom ali ova varijanta se pokazala kao najboljom dok sam istraživala.

Kratom u sojinom mlijeku:

1. uzmite svoju šalicu i ubacite 5 velikih zlica vode
2. zagrijte dok ne zavrije (ovo radimo samo da bi mogli lakse promiješati kratom)
3. ubacite željenu kolicinu biljnog materijala u vasu šalicu i promiješajte
4. nek se ohladi nekoliko minuta
5. dodajte šalicu sojinog mlijeka od čokolade
6. pričekajte, popijte, opustite se

Čitajuci sve te recepte i pripravke na kraju ispada da čaj bas nije dobra varijanta. sve se svodi da je najbolje jednostavno ili strpati suho lisce kratoma u prazne kapsule ili napraviti ovaj pripravak od mlijeka.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(themajka.com/uredio:NSP)

PRVA GMO HRANA koja sadrži ljudske gene je dobila dozvolu za masovnu proizvodnju, iako je to izazvalo užas među GM kritičarima i potrošačkim skupina s obje strane Atlantika

Geni, prerađeni i kopirani u laboratoriju da bi proizveli sintetičku verziju, se prenose u embrionalne biljke riže. Do sada, biljke s genima ljudskog porijekla su bile ograničene na malim testiranim parcelama.

Ali sada, riža obogaćen ljudskim genima će se uzgajati po prvi put na otvorenom umjesto u laboratorijima, što vodi korak bliže masovnoj proizvodnji, izvještava Washington Post.

Riža je veliki korak u takozvanoj Frankenstein hrani, prvo miješanje gena ljudskog porijekla i onih iz biljaka.

Proizvođač riže, Ventria Bioscience, sa sjedištem u Kaliforniji, smatra se da već od 2006 godine potajno uzgaja ovu rižu, je dobila preliminarno odobrenje da ga uzgaja na više od 3.000 hektara u Kanzasu, u gradu Junktion, i možda i na drugim mjestima, ali većina ljudi nema pojma o tome. Tvrtka planira stvarati proteine ​​i koristiti ih u pićima, desertima i jogurtima.

Kompanija Ventria je 2007. godine odlučila započeti uzgoj GM riže izvan laboratorija. Izvorno je planirala ga uzgajati u južnom Missouriju, ali pivovara Anheuser-Busch, veliki kupac riže, zaprijetila je da će bojkotirati državu uslijed zabrinutosti zbog zagađenja i reakcije potrošača.

No, Američko Ministarstvo Poljoprivrede (USDA), rekavši da riža “praktično nije rizična”, je dalo preliminarno odobrenje da se uzgaja u državi Kansas, koja nema komercijalne farme riže. Do ovoga je došlo pošto je Komisija za kontrolu hrane i lijekova SAD (FDA) odbila suglasnost da kompanija Ventrilo  proizvodi takvu rižu 2003 godine.

Ventria će također koristiti namjensku opremu za pohranu i preradu što bi trebalo spriječiti riže da se miješa sa drugim kulturama.

Ova riža sadrži ljudske gene za proizvodnju majčinog mlijeka i sline.

“Mi doista možemo pomoći djeci s dijarejom, da se brže oporave”, kaže Scott E. Deter, predsjednik tvrtke i izvršni direktor, objašnjavajući proizvod. Dijareja (proljev, probavna virusna infekcija, crijevna viroza), koja je rezultat dehidracije i komplikacija, je inače glavni ubojica djece u zemljama trećeg svijeta.

Oko dva milijuna djece godišnje umre od nje. On je rekao i da je stalna zabrinutost oko sigurnosti i zagađenja “zasnovane na percepciji, a ne realnosti”, s obzirom na sve mjere opreza koje tvrtka primjenjuje. Gospodin Deeter je rekao da je proizvodnja u pogonima daleko jeftinija od drugih metoda, koje bi trebale pomoći da terapija postane pristupačna i u zemljama u razvoju. On je rekao: “Biljke su fenomenalne tvornice. Naše sirovine su sunce, zemlja i voda.”

Istraživanja u Peruu pod pokroviteljstvom Ventria Bioscience pokazala su da su se djeca s teškom dijarejom oporavila dan i pol brže kada su uzimala tekućinu koja sadrži proteine.

Ali to ne označava rižu “srebrnim metkom” za borbu protiv dijareje u zemljama u razvoju, kažu stručnjaci. “Nema jamstava da će se koristiti u siromašnijim zemljama, krajni je ishod rasprave koju su vodili altruisti”, napominje istraživač Brian Hallwail sa Worldwatch instituta.

Mnoge skupine potrošača su zabrinute da će takva riža biti više štetna nego korisna. Genetski modificirane (GM) biljke se sele iz svojih parcela i zagađuju (truju) ostale biljke, bilježe kritičari, a teško je kontrolirati dozu ljudskih proteina koju ljudi namjerno ili nenamjerno unose.

“Ovo nije proizvod koji bi svi željeli koristiti”, rekla je Jane Risler iz Saveza zabrinutih znanstvenika za Washington Post 2007 godine. “Nerazumno je proizvediti lijekove od tih biljki.”

“Ovi genetski modificirani lijekovi mogu pouzdano pogoršati infekcije, izazvati opasne alergije i reakcije imunološkog sustava”, kaže Bill Friz, znanstveno politički analitičar u centru za sigurnost hrane (CFS), koji je još 2007 godine objavio izvještaj o opasnosti Ventria-ine GM riže.

Kler Oksorov je rekla: “Uporaba prehrambenih usjeva i polja, da bi se proslavile tvornice lijekova je vrlo zabrinjavajuća”.

“Ako ovi farmaceutski usjevi završe na tanjurima potrošača, posljedice po naše zdravlje mogu biti pogubne”.

“Vlada mora zabraniti proizvodnju lijekova od ovih usjeva. Ona također mora uvesti oštre mjere da spriječi nelegalne GM usjeve da zagađujuju našu hranu i osigura da biotehnološke kompanije budu odgovorne za bilo kakvu štetu koju njihovi proizvodi izazovu.”

“Postojala bi slaba kontrola nad dozama kojima ljudi mogu biti izloženi, i neki mogu biti alergični na proteine.”

Unija američkih potrošača i centar za sigurnost hrane, sa sjedištem u Washingtonu, se također protive Ventria-nim planovima.

Prema Danijeli Nirnberg, “većina ovih GM-poboljšanih sorti usjeva se zapravo ne bavi glavnim uzrokom problema siromaštva i bolesti.” Svake godine, više od milijun beba i djece umre od bolesti povezanih s neadekvatnim vodom i kanalizacijom.

GeneWatch iz Velike Britanije, koja prati novu GM hranu, je ove vijesti opisala kao “vrlo uznemirujuće”. Istraživač Becky Price je upozorio: “Postoje ogromni zdravstveni rizici i ljudi bi trebali biti s pravom zabrinuti zbog toga.”

Kako se strahuje od zagađenja, tako postoji i ozbiljna moralna zabrinutost zbog miješanja sa sastavnim dijelovima života.

Ipak, ne postoje pravni argumenti koji bi omogućili Britaniji i Europi zabranu takvih proizvoda na etičkoj osnovi

Uvoz bi trebao biti prihvaćen nakon što prođe kroz znanstvene procjene sigurnosti. Razvoj je ono što može uplašiti ljude kao, prije deset godina, kada su znanstvenici pokazali kakvu hranu je moguće stvoriti ubacivanjem kopije gena riba u paradajz, da mu pomogne izdržati mraz.

Ventrilo je proizvela tri sorte riže, svaki s drugačijim genom ljudskog porijekla koji čini da biljke proizvode jedan od tri ljudska proteina.

“Umjesto guranja ovih proizvoda siromašnim potrošačima koji nemaju financijsku sposobnost reći “NE” GMO biljakama, novac uložen u razvoj ovih usjeva bi mogao koristiti za više ciljeve kao što su osiguravanje čiste vode i kanalizacije za sprečavanje same bolesti za čije se liječenje stvaraju ovi usjevi”, kaže Danijela Nirnberg.
 
(vestinet/uredio: nsp)