Medicinski profesor tvrdi da je na temelju medicinskih zapisa Hillary Clinton, kandidata Demokratske, ona vjerojatno ima samo još jednu godinu života

U videu na YouTubeu (dolje), profesor tvrdi da Hillary pati od ozbiljne bolesti koja se zove subkortikalna vaskularna demencija.

Profesor, koji tvrdi da želi ostati anoniman zbog broj žrtava ubojstva koji se vežu sa zviždačima koji govore protiv Hillary Clinton, imao je za reći sljedeće:

Hillary Clinton zapravo može imati samo još 1 godinu života na temelju medicinske dokumentacije koja je procurila i ukazuje da ona ima bolest pod nazivom subkortikalna vaskularna demencija (VaD). Iako su mnogi video materijali napravljeni o njenom zdravstvenom stanju, mnogi od njih su propustili prikazati ozbiljnost njezine bolesti.

Mogla bi umrijeti vrlo brzo, jer vaskularna demencija napreduje i procjenjuje se da sa ovom bolesti čovjek ima životni vijek 3-5 godina života.

Clinton zapravo ima teški oblik bolesti koja utječe na područje mozga pod nazivom “subkorteks”, koji uključuje i moždano deblo. To bi moglo objasniti zašto Clinton Clinton toliko suho kašlje.

Moždano deblo kontrolira primitivne funkcije tijela kao što su disanje, rad srca, i krvni tlak. Kada se pojavi ishemija na ovom području tijela, disanje neće ispravno funkcionirati.

Hillaryn kašalj je toliko uočljiv, jer ga ona ne može prevladati i kontrolirati. Većini ljudi treba samo par kašljeva, i oni su u mogućnosti prevladati ono što ih smeta u grlu. Ali ne Hillary.

Hillary je pokušala objasniti da ima “alergijski kašalj.” Ovo je potpuno netočno i to je laž. Na temelju njezine medicinske dokumentacije, to je povezano s njezinom vaskularnom demencijom, šod koje umire.

Njezina slaba cirkulacija slabi moždano deblo. Vrlo sam zabrinut zbog Hillary, i ako je njezina VaD dijagnoza istinita, ona će se vjerojatno suočiti sa sve većim poteškoćama u narednih nekoliko mjeseci.

Hillaryn zdravstveni karton također navodi da ona ima “kompleksne parcijalne napadaje.”

Ja sam bio svjedok mnogih ljudi koji su imali napadaje, i vjerujem Hillary definitivno pokazuje znakove aktivnosti oduzimanja. S kompleksnim parcijalnim napadajima, pojedinac pokazuje znakove kao što su klimanje glavom ili mljackanje ustima.

Hillary, imao je nekoliko slučajeva gdje je, čini se, imala napad, najpoznatiji napad kada je bila okružena grupom novinara. Vanjski, štetni podražaji mogu pokrenuti napadaj kod određenih pojedinaca. Hillary je imala napadaj pred novinarima.

Nije ni čudno da oni pokušavaju kontrolirati njezine napadaje pomoću diazepam autoinjekcije. Autoinjekcija se koristi sa hitnim lijekovima kao što su diazepam i adrenalin kako bi se zaustavio po život opasan događaj.

Ako Hillary ima napadaje, oni bi mogli uzrokovati nedostatak kisika u mozgu, što rezultira oštećenjem i daljnju progresiju njezine bolesti VaD. Samoubrizgavač je potreban za kontrolu napadaja.

Mnogi liječnici ne govore ništa o Hillarynom zdravlju, ali vjerujte mi, oni razmišljaju o tome i razgovaraju među sobom. Ako se specijalizirate u neurokirurgiji, neurologiji, ili za neurovaskularne bolesti kao liječnik, nema sumnje da je prilično očito da Hillary ima veliki problem. Jedva može hodati po stepenicama i ne može stajati jako dugo, mora se pridržati sa strane.

Vaskularna demencija ima prosječan životni vijek 3-5 godina (oko 4 godina, prema NHS-u). Hillary ulazi u svoju posljednju godinu života, jer joj je VaD dijagnosticiran 2013. godine.

Zašto je ona natječe za predsjednika, ako će uskoro umrijeti? Da li to ima veze s Obaminom trećim mandatom?
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Zbog teških socioekonomskih prilika i svakodnevnog stresa, sve je veći broj anksioznih bolesnika u Hrvatskoj, psihijatrijske ambulante su pune, a potrošnja lijekova za smirenje (diazepama) alarmatno raste

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (Halmed), u zadnjem je desetljeću uporaba diazepama u državi gotovo udvostručena, što je medicinski zabrinjavajući podatak, posebice što se radi o nimalo bezopasnim lijekovima, koji izazivaju ovisnost, a ne liječe uzrok problema.

Teška tjeskoba

Konkretno, u 2014. godini (što su zadnji podaci koje je Halmed obradio), diazepam, a najčešće se radi o normabelu i apaurinu, na dnevnoj je bazi pilo 34 stanovnika na njih tisuću, što bi značilo da je, ako se promatra ukupna populacija u državi, dnevno taj lijek uzimalo oko 146 tisuća osoba. Za te je količine normabela i apaurina u 2014. HZZO potrošio 30,5 milijuna kuna.

Deset godina ranije, prema Halmedovim podacima, na tisuću stanovnika je propisivano 18,7 dnevnih doza diazepama, pa bi, prevedeno na ukupan broj stanovnika, to značilo da je te godine lijekove za smirenje svaki dan uzimalo oko 80 tisuća osoba, što je državu stajalo 26,7 milijuna kuna.

Udvostručenje potrošnje vremenski se poklapa s razdobljem produljenog trajanja ekonomske i društvene krize, a u takvom je vremenu očekivati porast broja osoba preplavljenih anksioznošću, odnosno tjeskobom ili onih izloženih različitim vrstama prolongiranog egzistencijalnog stresa – tumači doc. dr. Tomislav Franić, psihijatar u KBC-u Split, objašnjavajući kako se povećano propisivanje nekog medikamenta, generalno, događa kada se radi o novom lijeku, kada se sličan lijek povlači iz uporabe ili kada se mijenja zakonska regulativa propisivanja.

No, kod diazepama ništa od toga nije slučaj, nego se skok potrošnje može tumačiti većom učestalosti stanja koja zahtijevaju taj lijek. Pri tome, dodaje dr. Franić, treba uzeti u obzir i činjenicu da je razmišljanje ljudi toliko promijenjeno da lakše i češće odlaze liječniku. Traže pomoć jer teško podnose životne nedaće. I pri tome obično traže ekspresna rješenja jer čovjek današnjeg doba nije spreman gotovo ništa trpjeti. Potvrđuju to i iskustva liječnika opće i obiteljske medicine.

Zdravi, a bolesni

Sve više nam se javljaju ljudi koji su tjelesno i duševno zdravi, no preopterećeni su brojnim socijalnim i emocionalnim teškoćama s kojima se ne znaju nositi, pa su i duhovno nesređeni, i sve to velikim dijelom kao posljedica bolesti našeg društva i društvenih odnosa u kojima živimo.

Nedovoljna je svijest o utjecaju društvenih zbivanja i društvenog okruženja na zdravlje svakog od nas pojedinačno. Posljedica ovih procesa je sve veći broj anksioznih bolesnika koje susrećemo u našim ordinacijama i u kojih je indicirana uporaba lijekova iz skupine benzodiazepina kojoj pripada i diazepam, stoga ne treba čuditi porast potrošnje ovog lijeka.

No, trebali bismo razumjeti da ovakvim pristupom mi samo liječimo simptome ovih bolesnika te da je pravo liječenje uzroka u domeni poboljšanja društvene i političke organizacije, poboljšanja životnog standarda, zadovoljstva i doživljaja sreće naših ljudi – komentira dr. Galibedin Galijašević, obiteljski liječnik iz Zagreba.

Štetna praksa

Psihijatar dr. Franić dodaje kako je “prokletstvo” diazepama i sličnih lijekova to da oni, slično alkoholu, na kratke staze vrlo učinkovito i još važnije brzo uklanjaju simptome, ali ne i uzroke smetnji. A to je ono što se danas nameće pred pacijente i liječnike – brzo uklanjanje smetnji.

rlo često to rezultira kratkoročnim poboljšanjem i osoba više nije toliko motivirana da ulazi u duži tretman psihoterapijom ili farmakoterapijom koji bi smetnje uklonio uzročno ili barem na duže vrijeme.

Takva praksa dugoročno je štetna jer se nakon nekog vremena smetnje se vrate i osoba je ponovno sklonija takvom površnom, kratkoročnom uklanjanju smetnji. Pri tome nije svjesna ili prihvaća rizik da dugotrajnom uporabom dovedu sebe u stanje ovisnosti, izloži se riziku poput veće mogućnosti obolijevanja od demencije ili jednostavno ubije u sebi prirodne, psihološke mehanizme suočavanja s problemima – upozorava dr. Franić.

Opći trend ‘hipermedikalizacije’

Na povećanu potrošnju diazepama utječe također i opći trend “hipermedikalizacije”, pretjeranog propisivanja lijekova (što je problem struke koji tek trebamo ozbiljnije početi rješavati), kao i trend “obrambenog medicinskog pristupa pacijentu”, gdje se zbog straha od pacijentove tužbe, ili zbog straha od sukoba, pacijentu ispunjavaju terapijske zamolbe i želje i onda kada bismo bolje rezultate mogli očekivati nekim drugim psihoterapijskim ili socioterapijskim zahvatom, umjesto željenim lijekom – navodi dr. Galijašević.

Recept na preporuku psihijatra

Diazepam je lijek koji ide na recept, a koristi se u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja vezanih uz stres, anksioznih stanja (napetost, uznemirenost, agresivnost, strah), kao hipnotik za kratkotrajno liječenje teške nesanice, za ublažavanje simptoma apstinencije od alkohola, kao dodatna terapija pri ukočenosti skeletne muskulature (npr. križobolja), kod konvulzija, za smirenje bolesnika u pripremi prije operativnog zahvata. Većina stanja je iz područja psihijatrije, pa bi se moglo kazati da lijek najčešće preporučuju psihijatri – objašnjava dr. Franić.
 
(slobodnadalmacija.hr)

Kupovina lijekova od neovlaštenih distributera, odnosno krijumčara, krije mnoge opasnosti, upozoravaju stručnjaci

“Hitno potreban lijek Anagrelide!!!”, “Povoljno prodajem Zelboraf (vemurafenib), dvije kutije sa po 120 kapsula, doza za jedan mjesec”, “Prodajem Bensedin, Ksalol, Rivotril, Diazepam, Xanax, Midazolam…”, “Odakle mogu naručiti jeftino Novothyral?”

Ovi i slični navodi su samo dio od mnogih molbi i oglasa objavljenih na brojnim regionalnim portalima, forumima, oglasima u dnevnim novinama i internetskim stranicama na kojim se kupuje i prodaje sve od igle do kuća i vozova. Međutim, kupovina lijekova od neovlaštenih distributera, odnosno brojnih krijumčara, krije u sebi mnoge opasnosti, upozoravaju stručnjaci.

Magistar farmacije Pavle Zelić, menadžer za međunarodnu saradnju Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, navodi da – prema podacima relevantnih međunarodnih organizacija i referentnih institucija, kao što su Svjetska zdravstvena organizacija, Interpol, agencija za lijekove država članica Europske unije… – praktično nema zemlje na svijetu u kojoj se ne pojavljuju falsificirani lijekovi, a tako je i u Srbiji.

Iako je na globalnom nivou procjena da postoji otprilike 10 posto lažnih lijekova u prometu ukupno, taj procenat u Srbiji je ipak značajno manji i ograničen je na ilegalni promet.

Doktorica farmaceutskih nauka Viola Macolić Šarinić, direktorica Agencije za lijekove i medicinske proizvode Hrvatske, navodi da, zahvaljujući prvenstveno djelovanju HALMED-a, u Hrvatskoj još nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe, odnosno u legalnoj distribucijskoj mreži, koju čine javne i privatne apoteke, bolničke apoteke, veleprodaje lijekova i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima.

S druge strane, na crnom tržištu Hrvatske, koji čine ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnici, elektronska pošta i slično, zabilježeni su lijekovi neodgovarajuće kvalitete i krivotvorine.

Opasni lijekovi

Kupovina lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente, jer je u većini slučajeva porijeklo tih lijekova nepoznato, njihova kvaliteta je upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima, koji ozbiljno mogu ugroziti zdravlje pacijenata, upozorava direktorica HALMED-a.

Pavle Zelić naglašava da postoji rigorozna kontrola lijekova prilikom uvoza i nijedna serija uvoznog lijeka ne može doći na tržište Srbije bez da je dobila certifikat Agencije, čime se potvrđuje kvaliteta lijekova i štite pacijenti od štetnih pojava.

Koliko je sigurna online kupovina, prema istraživanju SZO-a, procjenjuje se da je gotovo 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno, upozorila je magistrica farmacije Rajka Truban Žulj, voditeljica Odjela službenog laboratorija za provjeru lijekova u HALMED-u.

Da bi dospio na hrvatsko tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri HALMED-u te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kvalitete, sigurnosti i djelotvornosti. Odobravanjem lijekova nadzor nad njima ne prestaje, već se oni i nakon stavljanja na tržište neprekidno prate kroz niz mehanizama, poput provjere kvalitete iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave i drugo, dodala je ona.

Macolić Šarinić navodi da se na crnom tržištu nalaze lijekovi koji se distribuiraju i proizvode u neodgovarajućim uvjetima i od neovlaštenih osoba, a isključivo u svrhu nezakonitog stjecanja profita. Oni su rezultat organiziranog kriminala, koji, u svrhu stvaranja nezakonite dobiti, plasira na tržište lažne i/ili nekvalitetne lijekove koji mogu biti opasni po zdravlje i život.

Brojne opasnosti

Opasnosti korištenja ovakvih lijekova su brojne, upozorava Zelić. Naizgled najmanja posljedica je izostanak terapijskog djelovanja, ali ni to nije bezopasno, jer možda pacijentov oporavak, pa čak i život, zavisi upravo od tog djelovanja, što se vidjelo u slučaju falsificiranih lijekova za maligne bolesti u EU prošle godine, ili na primjeru lažnih antimalarika, koji, zbog neefikasnosti, uzrokuju više desetina hiljada smrtnih slučajeva od malarije svake godine u nerazvijenim zemljama, pojasnio je on.

“Drugi opasan rezultat je unošenje nekih toksičnih supstanci u organizam, a imajući u vidu da falsifikatori koriste šta god im je pri ruci da imitiraju izgled originalnog leka, imamo primere da su se u lažnim lekovima mogli naći i teški metali, boja za puteve, prah od cigle, pa čak i otrov za štakore.”

Čak i kada koriste originalne aktivne supstance, sam proces proizvodnje lažnog lijeka je takav da ne garantira njenu ravnomjernu raspoređenost među tabletama, pa je tako bilo slučajeva da neke sadrže manjak aktivne supstance, dok je u drugima smrtonosna doza, kazao je Zelić.

Truban Žulj navodi primjere iz Nigerije, gdje je 1995. godine nakon vakcinacije s krivotvorenim vakcinama protiv meningitisa umrlo 2.500 ljudi. Još jedan tragičan primjer se dogodio devedesetih godina, kada je gotovo 190 djece umrlo u Nigeriji, Haitiju i Indiji nakon korištenja krivotvorenih sirupa za kašalj, u kojima se, umjesto pomoćne tvari propilenglikola, nalazio antifriz dietilenglikol, podsjeća voditeljica Odjela službenog laboratorija za provjeru lijekova u HALMED-u.

Direktorica HALMED-a navodi da su dva osnovna razloga zbog kojih se pacijenti i korisnici lijekova odlučuju na kupovinu lijekova iz ilegalnog prodajnog lanca. Prvi je povoljnija cijena, odnosno cijena koja je često znatno niža od one u zakonitim prodajnim mjestima, a drugi razlog je izbjegavanje nelagode pri razgovoru s liječnikom ili apotekarom ako je riječ o medicinskom problemu zbog kojeg se korisnik osjeća nelagodno.

Faktori za rizik

Faktori koji utječu na kupovinu nelegalnih lijekova se razlikuju od nerazvijenih do razvijenih zemalja, ali se može reći da kada je god u pitanju nestašica lijekova na manjim tržištima procvjeta šverc, što je također prilika i za falsifikatore, kazao je Zelić.

“Mada je čak i originalan lek koji je ilegalnim kanalima dospeo na tržište opasan, jer, recimo, u slučaju deficitarnosti vakcina za bebe, početkom ove godine smo imali slučajeve šverca u kojem nije ispoštovan hladni lanac prilikom transporta, što postavlja pitanje ko bi pri zdravoj pameti svom detetu ubrizgao takav proizvod?”

Pacijenti također pogrešno misle da je lijek koji se prometuje mimo legalnih kanala podjednako efikasan, pa i kvalitetan kao original, a da je ušteda u tome što se ne proizvodi pod okriljem farmaceutske industrije, rekao je Zelić, iako mjesta proizvodnje tih takozvanih lijekova nemaju ni minimum standarda čistoće, sirovine i kadra.

Iz HALMED-a upozoravaju pacijente da bi preniska cijena lijeka, posebno kada je riječ o onkološkim lijekovima i skupim naprednim terapijama, trebala kod njih odmah pobuditi sumnju da je riječ o krivotvorenom lijeku iz ilegalnog tržišta, koji može biti opasan za njihovo zdravlje.

Zbog svega navedenog stručnjaci upozoravaju da je, zbog zdravlja pacijenata, nužno lijekove kupovati na legalnim mjestima, odnosno od ovlaštenih distributera.

Za bolji stil života

Podaci SZO-a pokazuju da se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života, odnosno lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici…

U zemljama u razvoju najviše krivotvorina među lijekovima je za liječenje po život opasnih bolesti. Tamo se najviše krivotvore onkološki lijekovi, antibiotici, analgetici, kardiovaskularni lijekovi, antivirotici, antimalarici i slični lijekovi.

Borba protiv krijumčara

U svrhu borbe protiv krivotvorenih lijekova, u Hrvatskoj je uspostavljena saradnja između carine, policije, Ministarstva zdravlja i Agencije za lijekove i medicinske proizvode, u kojoj su definirane kontakt osobe te se provodi intenzivna razmjena informacija u skladu s nadležnostima, navode iz HALMED-a.

U borbi protiv krivotvorina ključna je, uz usku suradnju institucija – kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou – i stalna edukacija i informiranje građana kako bi mogli kritički pristupiti sadržajima u ilegalnim oglasima i kako bi izbjegli kupovinu lijeka na ilegalnom prodajnom mjestu.

Stoga HALMED kontinuirano radi na osvješćivanju građana o ovim opasnostima objavljivanjem edukativnih oglasa i tekstova u medijima i na internetskim stranicama te agencije.
 
 
(balkans.aljazeera.net/uredio:nsp)