Istraživanja potvrđuju i da češnjak ima značajna antikancerogena svojstva

Češnjak ima snažno dezinfekcijsko, antibakterijsko i fungicidno djelovanje koje se lako može usporediti s najboljim antibioticima, no kada ga pojedete na prazan želudac, učinak je mnogo jači.

Znanstvenici su potvrdili da konzumiranje bijeloga luka na prazan želudac povećava njegovu učinkovitost u smislu prirodnog antibiotika jer su bakterije otkrivene i ne mogu se obraniti od “strašnog bijelog luka”.

Bijeli luk sadrži oko 400 aktivnih sastojaka, bogat je vitaminima i mineralima kao što su adenozin, alicin, aminokiseline, biljna vlakna, biljne masti, vitamin A, vitamin B1 i B2, vitamin C, željezo, enzimi, eterična ulja, jod, kalij, kalcij, selen, sumpor i fosfor.

Redovnom uporabom češnjak potiče prokrvljenost i olakšava protok krvi, snižava povišeni krvni tlak i masnoće u krvi, kao i bolesti srca. K svemu, odličan je antioksidans.

U povijesti medicine, antibakterijska i antivirusna svojstva češnjaka itekako su poznata. Češnjak i njegovi sastojci podvrgnuti su brojnim istraživanjima koja su masovno dokazala njihovo djelovanje na infekcije uzrokovane bakterijama i virusima. Istraživanja potvrđuju i da češnjak ima značajna antikancerogena svojstva. Redovito konzumiranje većih količina češnjaka smanjuje rizik od pojave mnogih vrsta raka, osobito raka rektuma i bubrega.

Ovo je tek nekoliko konkretnih slučajeva u kojima vam češnjak može biti od velike pomoći.

1. Imate li na tijelu bradavicu ili sličnu izraslinu, stavite na to mjesto prerezani komadić češnjaka i zatvorite to mjesto flasterom. Ostavite preko noći i ponavljajte nekoliko dana dok bradavica posve ne otpadne.

2. Boli li vas uho, prokuhajte dva češnja češnjaka pa nekoliko kapi nakapajte u uho.

3. Kod reumatskih bolova natrljajte prerezani režanj češnjaka na bolno mjesto, bol će popustiti.

4. Patite li od nesanice, navečer jedite salatu s češnjakom.

5. Bole li vas mišići, jedite češnjak, opušta mišiće.
 

 
(dnevno.hr,youtube/uredio:nsp)

Zbog toga su se mnoge “super – bakterije” pojavile. To su bakterije koje su otporne na antibiotike i koje se razvijaju mnogo brže nego što znanstvenici mogu pronaći lijek za njih. Već je procijenjeno da će u nekoj daljoj budućnosti bakterije biti na vrhu hranidbenog lanca

Prvi antibiotici koji su se prodavali u ljekarnama su razvijeni ’40 – ih godina. Prije toga, ljudi su uzimali samo prirodne lijekove, kao što su hrana ili biljke koje su se borile protiv virusnih infekcija i čestih zaraza.

Svjetska holistička medicina i dalje koristi neke od ovih prirodnih antibiotika. Naši preci su koristili organske antibiotike izravno iz prirode, kako bi se izborili s infekcijama. Ovo su neki od njih:

1. Češnjak

Ovo povrće ima nevjerojatne ljekovite “moći”. Češnjak je vrlo efektan u borbi protiv infekcija, kao što je gripa, jer ubija bakterije prije nego počnu negativno djeluju na tijelo. Češnjak sadrži alicin koji se bori protiv bakterija, parazita i ostalih mikro organizama. On vam ne može škoditi ni u kojem slučaju.

2. Med

Poznato je da su Rimljani koristili med na ratištu da bi izliječili rane i spriječili infekciju.

Med se i dalje smatra jednim od najefektnijih prirodnih antibiotika na svijetu, jer ima antibakterijsko, protuupalno i antiseptično djelovanje. Med sadrži enzime koji ispuštaju vodikov peroksid. Taj proces pruža organizmu podršku kada se bori protiv infekcija i sprečava njeno širenje. On čisti krv od toksina i pomaže jetri da radi bolje. Također ima pozitivan učinak na probavni trakt.

Ako želite ojačate imunološki sustav, pomiješajte med sa cimetom kako bi se povećao broj bijelih krvnih zrnaca. Najbolji izbor je organski, neprerađeni med jer se u procesu pasterizacije gubi veći dio antioksidantne moći.

3. Jabučni ocat

Jabučni ocat ima antibiotička i antiseptička djelovanja i pomaže u prirodnoj alkalizacije sustava koji pomaže kod smanjenja kolesterola, kao i smanjenja rizika od dobivanja raka. Ono se također može koristiti za dezinfekciju i sterilizaciju prostora i predmeta.

4. Kurkuma

Pored njene boje i okusa, kurkuma je također poznata po svojim beneficijama po naše zdravlje. Ovaj začin je odličan za ubijanje bakterija. Za optimalne rezultate, najbolje je da se pomiješaju kurkuma i med i da se stavi na inficirana mjesta.

5. Ekstrat sjemena grejpa

Nedavno je objavljena studija koja je pronašla da ekstrat grejpfrutovog sjemena može ubiti i do 800 tipova virsa, bakterija, gljivica i parazita. Ovaj ekstrat sadrži mnogo antioksidanata, ojačava imunološki sustav i na prirodni način alkalizira organizam i pomaže u probavi i stimuliranju crijevne flore.

6. Origano i origanovo ulje

Vjerojatno ste već koristili origano kao začin za hranu, iako niste znali kakve sve prednosti ima za zdravlje. Pored toga što ima antibakterisjko djelovanje, origano pomaže kod probave i gubljenja kilograma. Karvakrol, ulje koje je dijelom origanovo, vrlo korisno za uništavanja zaraznih bakterija. Sve u svemu, jako je dobar protiv probavnih infekcija i definitivno više od “običnog” začina.

7. Kupus

Kupus sadrži sumporne spojeve koja imaju pozitivan učinak u borbi protiv raka. Mnogi ljudi su upoznati sa činjenicom da je kupus bogat vitaminom C i da samo jedna soljama kupusa sadrži i do 75% preporučene dnevne doze vitamina C. Pored antibakterijskog dejstva, konzumiranje kupusa, zaslađenog sa malo meda je odličan način da poboljšate probavu, spriječite bolesti i održite idealnu težinu.

8. Kokosovo ulje

Prednosti kokosovog ulja su beskonačne. Pored antimikotskog i antimikrobnog djelovanja, također sadrži neke antioksidanse koji se rijetko mogu naći u prirodi. Koristite kokosovo ulje za jačanje imunološkog sustava, održavanje idealnog razine kolesterola i šećera u krvi, ako i jačanje aktivnosti mozga. Kokosovo ulje je sigurno i za vanjsku i za unutarnju uporabu. Dodati jednu žlicu kokosovog ulja u jutarnju kavu i povećat energiju koja će vam trebati tijekom cijelog dana.

9. Fermentirana hrana

Kefir, jogurt i krastavčići su odlična hrana za crijevnu floru.

10. Koloidno srebro

Koloidno srebro je prirodni antibiotik koji se koristi već dugi niz godina. Ono bi se trebalo koristiiti s vremena na vrijeme, zato što velike količine srebra u organizmu mogu biti toksične. Međutim, koloidno srebro deaktivira enzime koji su potrebni za razmnožavanje bakterija i virusa, što ga čini odličnim antibiotikom.
 
(lepotaizdravlje.rs/uredio:nsp)

Ako ste se počeli pripremati za sudnji dan i ako polako formirate svoje zalihe, ubrzo ćete shvatiti na koje sve stvari niste pomislili prilikom skladištenja

Na početku će vam djelovati kao da je lista vrlo kratka, ali vjerujte da ste mnogo toga propustili.

Možda ne bi bilo loše da provjerite da li ste pripremili sljedeće stvari, pošto će vam one u nekom trenutku sigurno zatrebati:

1. Alkohol
Glavna dva svojstva alkohola koja će nam biti potrebna jesu njegov učinak na naš živčani sustav i sposobnost dezinfekcije. Pomislite samo na sve one ljude koji bi dali sve za bocu svog omiljenog viskija ili piva.

2. Sapun
Pored dezinfekcije, zažaliti ćete ako ne budete imali dovoljno sapuna. Bez osnove sanitacije, razbolit ćete se vrlo brzo, a to sigurno ne želite u razdoblju kada lijekovi ne budu dostupni i kada će vam trebati što više energije i snage. Najbolje bi bilo da osigurate sebi velike količine antibakterijskog sapuna kao što je Lisol.

3. Otvarači za konzerve
Većina hrane koju budete skladištili će najvjerojatnije biti u obliku konzervi, što znači da je otvarač za konzerve neizbježna stavka. Međutim, sigurno je da vam neće biti dovoljan samo jedan. Što ako ga slomite?

4. Upaljači i šibice
Upaljača i šibica nikad nije dosta. Točno je da možete zapalite vatru i bez njih ali je suviše teško i komplicirano. Uzmite u obzir da upaljači i šibice nisu skupi, a uštedjet će vam puno vremena.

5. Toalet papir
Razlog za pohranu toalet papira je više nego očigledan. Jeste da je u pitanju jednostavna stvar bez koje se može živjeti, ali sigurno je da vam čini život lakšim. Učinite si uslugu i potrudite se da imate dovoljno toaletnog papira za izvanredne situacije. Možda ne bi bilo loše da imate i dodatne zalihe papirnatih maramica i ubrusa za svaki slučaj.

6. Škare
Možete imati mnoštvo noževa, ali škare su definitivno nezamjenjive. Škare režu kosu, nokte i brojne druge stvari bolje nego išta drugo. Ne bi bilo loše da u kući čuvate bar 5-6 pari škara za svaki slučaj.

7. Vijci, alat i drugi materijal
Sigurno nećete požaliti ako odlučite spremiti veći dio opreme za popravak i pravljenje stvari. Čak ćete poželjeti i da ste spremili više jer su to stvari koje je teško mogu improvizirati.

8. Analgetici
Nabavite jake lijekove protiv bolova, jer vrlo lako može dogoditi da dobijete katastrofalnu zubobolju, a to je nešto što nije baš lako trpjeti. Ne brinite zbog roka trajanja jer ovi lijekovi jedino mogu izgubiti na jačini. Najbolje bi bilo sačuvati jake analgetike poput kodeina.

9. Municija
Ova stavka je sasvim očigledna. Čak i ako imate oružje, ono vam ne znači ništa ako nemate streljivo. Municije nikad nije previše.

Između ostalog, ne bi bilo loše sačuvati i nešto lukova i strijela za svaki slučaj, pošto je vatreno oružje prilično glasno i privlači pažnju.

10. Izbjeljivač (H2O2)
Zamislite da vam se prelije septička jama i da je kontaminirani otpad svuda oko vas. Biti će vam potrebno nešto brzo da dezinficirati vodu tako da je možete sigurno piti. Jedan od jednostavnih načina da se riješe  ova dva problema je izbjeljivač. To je jeftino sredstvo za čišćenje koje pjednostavno morate imati pri ruci.
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vestinet.rs,youtube.com/uredio i preveo:nsp)

Jasno je da država neće učiniti ništa da bi prevenirala buduće poplave. Bit će ovo aktualno idućih nekoliko dana, a tada će pasti u zaborav prazne državne blagajne. Ako očekujete da će vam vlada pomoći, varate se.

Posjetili smo jednu od žrtava kako bi cjelokupnoj javnosti dala koristan savjet – što da radi običan čovjek kada se voda povuče iz potopljenih područja, kada političari zaborave na katastrofom pogođeni narod?

Osjećam se jadno i žalosno. Kad gledam, čitam, pratim, naviru mi suze. Žao mi je ljudi, žao mi je svakoga jer sam to proživjela. Suosjećam s njima, nije im lako. A tek što ih čeka kad voda prođe. Onda je tek muka, onda ih čeka teška situacija. Daj Bože da im se to nikad više ne dogodi – priča nam Biljana. Naša sugovornica apostrofira nekoliko stvari koje bi Slavonci trebali znati kada se voda povuče. Naravno, uvažavajući regionalne specifičnosti.

Ostajete sami

Nitko ih neće ni posjetiti, kao što nije ni nas – kaže Biljana. Svi znamo kako politika funkcionira i za očekivati je da će potopljena Slavonija, nakon što se voda povuče, biti zaboravljena. Zato će, kao i sada, najveći teret pomoći morati snositi sami stradalnici i humani građani koji će biti spremni pomoći.

Financijska samoovisnost

Nevjerojatno, ali istinito – Biljanu smo zatekli kako još uvijek čisti kuću od poplave koja se dogodila u veljači. Njenoj obitelji nitko nije financijski pomogao u obnovi kuće. Pokazuje nam oštećene zidove, mjesto na kojem skida drvenariju sa zidova jer je istrulila. Vrata od dnevne sobe ne mogu se zatvoriti, iako su od kvalitetne hrastovine.

Vlaga se uvukla svugdje, njen smrad je sveprisurtan, voda na mjestima još uvijek probija. Biljana nam kaže kako i Slavonci moraju biti spremni svu ušteđevinu uložiti u obnovu kuće jer, ako će čekati da im netko drugi pomogne, od toga neće biti ništa. Stanovnici Čičke Poljane dizali su pločice, mijenjali knauf, bacali laminat, namještaj, elektroničke naprave.

Zdravstvena ispravnost vode

Biljana objašnjava kako do danas nitko nije provjerio je li voda u Čičkoj Poljani zdravstveno ispravna. Kako priča, ona je ne pije, ali nije joj jasno zašto nitko nakon poplava to nije ispitao.

Štakori, komarci i ostala gamad

Iako zvuči kao mala napast, komarci nam mogu zagorčati život. –Jučer nismo mogli večerati koliko ih je bilo – kaže Biljana. Pokazuje nam kako izgledaju kanali ispred njene kuće – kao malene bare. U kombinaciji sa toplom zimom i vrućinama koje slijede, lako je moguće je da i će stanovnici potopljenih slavonskih područja ovo ljeto zbog komaraca izludjeti. Uz komarce, opasnost je i druga gamad, poput štakora, no u Čičkoj Poljani za to se pobrinula velikogorička komunalna služba.

Veliki računi za struju

Biljana strahuje od sljedećeg obračuna struje. Nakon što se voda povukla, u prizemlju njene kuće dva su tjedna radila dva isušivača. Sumnja da će se itko u HEP-u kod idućeg obračuna sjećati da su ljudi bili prisiljeni trošiti veće količine struje jer su se oporavljali od poplave. Epidemija velikih računa za struju stoga bi mogla zahvatiti i Slavonce. Barem one kojima instalacije nisu u potpunosti uništene.

Prijevoz

Nakon što je tijekom poplava proveo osam dana u kući, jer nije mogao stići do posla, Biljanin suprug imao je isti problem i nakon što se voda povukla jer im je voda uništila automobil i kombi. Po njega je, stoga, svako jutro neko vrijeme dolazio – bager. U sličnim problemima bi se mogli naći i ljudi s potopljenih područja, koji o automobilu ovise. Nadajmo se kako će oni koji su zaposleni naići na razumijevanje poslodavaca dok svoje probleme ne riješe. Nažalost, javnog prijevoza nema svugdje.

Psihofizičko zdravlje

Poplave su trauma koju nikako ne treba podcijeniti. Uostalom, dvoje je ljudi i poginulo. No, najgora stvar za zdravlje ljudi nije proživljena trauma nego pitanje – što ako se ovo ponovi? Jasno je da država neće učiniti ništa da bi prevenirala buduće poplave. Bit će ovo aktualno idućih nekoliko dana, a tada će pasti u zaborav prazne državne blagajne. To najbolje znaju stanovnici Čičke Poljane, koji ne broje godišnja doba nego poplave. A u razdoblju između žive iščekujući ih. Kako onda ne oboljeti kada je, sve što vidiš u budućnosti, samo – voda?

PET SAVJETA ZA ŽIVOT NAKON POPLAVE Najveća opasnost je…

PITKA VODA Najveća opasnost tijekom i nakon poplava dolazi od konzumiranja onečišćene vode koje dovodi do crijevnih i kožnih zaraznih te parazitarnih bolesti. Ni u kojem slučaju ne smije se koristiti bunarska voda, a treba pomno pratiti informacije o kvaliteti vodovodne vode. Preporučuje se prokuhavanje vode – ne samo za piće, već i za pranje suđa, zuba, ruku i lica. Ako je voda zamućena, ne smije se konzumirati ni prokuhana. Za djecu, trudnice, kronične bolesnike i starije najbolje bi bilo da konzumiraju samo flaširanu vodu.

ZAŠTITA OZLJEDA Iznimno je važno paziti da rane i otvorene ozljede ne dođu u dodir s onečišćenom vodom. Treba ih dezinficirati i pokriti zavojem.

ELEKTRIČNI VODOVI I PLINSKI UREĐAJI Nakon povlačenja vode treba dobro provjeriti električne i plinske vodove te prijaviti svaki, i najmanji kvar prije upotrebe takvih uređaja. Poplavljene podove i zidove treba dezinficirati i oprati vrućom vodom.

LEŠINE ŽIVOTINJA Nakon povlačenja vode po okolišu će ostati najraznovrsniji otpad, koji treba očistiti uz pomoć stručnih službi. Lešine uginulih životinja treba prijaviti posebnim komunalnim i veterinarskim službama koje će ih ukloniti na siguran način.

KOMARCI Uz stajaće vode stvaraju se ogromne količine larvi komaraca, kojima treba desetak dana da se razviju. Stručne službe već sada trebaju donijeti planove za suzbijanje ličinki i larvicidne tretmane. Nakon što se pojave komarci, koristit će se klasične metode zaprašivanja i zamagljivanja.

Kuće će se sušiti i do osam mjeseci

U Slavoniji je trenutačno najveća potražnja za velikim, industrijskim pokretnim ventilatorima koji će ubrzati proces isušivanja stanova i spriječiti namnožavanje gljivica i drugih mikrorganizama štetnih za zdravlje. Također, građevinari preporučuju da se posebnim uređajima izmjeri količina vlage u zidovima i tek onda pristupi isušivanju i sanaciji. Osim ventilatora, postoje i posebni odvlaživači prostora za koje proizvođači navode da automatski sprječavaju proces stvaranja plijesni, ustajalog mirisa, hrđe i kondenzata.

Stanovi se ne smiju grijati

Građevinari upozoravaju građane da potopljene stanove ne zagrijavaju prije nego se dezifinciraju zidovi jer grijanje ubrzava razvoj štetnih mikroorganizama. Upozorava se i da se razni organizmi u zidovima i na njima, kao i ispod parketa razmnožavaju velikom brzinom, a kod ljudi uzrokuju infekcije, astmu, alergijske reakcije.

Upozoravaju i da se u stanovima i kućama ne smije živjeti prije nego se dezifinciraju i osuše, a to može trajati od nekoliko tjedana pa do čak osam mjeseci. Naime, postupak isušivanja profesionalnom opremom traje tri do četiri tjedna, a provjetravanje kuće osušit će zidove tek za 3 do 8 mjeseci, sve ovisno o godišnjem dobu.

Najprije treba ukloniti tepihe, madrace i sve prostirke. Najbolje ih je baciti jer se u natopljenim tepisima i drugim tekstilnim materijalima razvijaju i najopasniji mikroorganizmi. Odjeću treba odmah oprati i dobro osušiti. Nakon pranja i sušenja treba je odložiti što dalje od poplavljenog prostora. Komadi namještaja od punog drva-masiva mogu se spasiti. Namještaj odvojiti od mokrog poda aluminijskom folijom, plastična folija ne dopušta isparavanje vlage.

Nečistoće treba oprati sredstvima za čišćenje drva ili parketa i dobro osušiti krpom ili papirnim ubrusima. Izbjegavati sredstva na bazi klora jer se tako uništava površina drva. Namještaj od iverice uglavnom je uništen nakon poplave i mora ga se baciti što prije jer se natopljena iverica ne može popraviti ili je popravak skup i ne isplati se.

Također, krevete i tapacirani namještaj najbolje je baciti. Gotovo ih je nemoguće potpuno očistiti i dezinficirati, a poplavljeni tapecirani namještaj mogući je izvor bolesti. Jastuke i prekrivače također treba baciti – upozorili su građevinari i liječnici stanovnike potopljenih mjesta, a njihove savjete i te kako mogu koristiti i Slavonci.

Čišćenje pod maskama

Stručnjaci ističu da prilikom čišćenja treba koristiti zaštitne rukavice, obuću i maske.

Parni čistači su odlični za čišćenje i dezinfekciju nakon poplava, profesionalni se teško nabavljaju pa će i manji kućni poslužiti uz više truda i vremena. Ako se nema parni čistač, zidove i podove čistiti četkom i otopinom za dezinfekciju. Treba oprezno koristiti kućna sredstva na bazi klora! Profesionalna sredstva za dezinfekciju treba potražiti u ljekarni. Zidovi i podovi se nakon čišćenja četkom i vodom mogu poprskati sredstvom za dezinfekciju.

Zidovi se ne smiju gletati i bojiti prije potpunog isušivanja. Razne glet mase i boje zatvaraju pore pa se zidovi sporije suše. Dobro je rješenje da se već za vrijeme čišćenja ostruže što više boje sa zida! Sve što bubri i odvaja se treba što prije ukloniti jer time se ubrzava sušenje.

Za vrijeme sušenja pojavljivat će se kristali minerala na površini. Ove kristale skidajte struganjem i odlažite što dalje od kuće. Na mjestima gdje su oštećenja žbuke dublja, najbolje je ukloniti svu žbuku do zida, pričekati isušivanje i sanirati posebnim materijalima za sanaciju vlažnih zidova. Zidove treba obojiti tek kada su potpuno suhi!

Laminate bacite! Laminate odmah treba ukloniti. Ako je poplava trajala nekoliko sati, parketi će početi bubriti pa je bolje što prije ih ukloniti da se omogući čišćenje i sušenje podne glazure. Podignute i valovite parkete nemoguće je ispraviti, takvi parketi vade se i bacaju.

Knjige i dokumente stavite u zamrzivač! Vrijedne knjige i dokumenta treba zamrznuti u zamrzivaču. Smrzavanjem dehidriramo – isušujemo vlagu iz papira, listovi se lakše odvajaju i zaustavlja se propadanje štampe na papiru! Knjige i dokumente treba ostaviti u zamrzivaču nekoliko dana do nekoliko tjedana. Smrzavanjem isto tako sprječavamo pojavu plijesni i gljivica u celuloznim materijalima.

U NEW ORLEANSU: Nakon uragana Katrina trostruko više srčanih udara

Iako su srčani udari češći u prijepodnevnim satima i radnim danom, a najčešće ponedjeljkom na početku radnog tjedna, razorni uragan Katrina promijenio je taj obrazac u New Orleansu, gradu koji je 2005. najviše stradao u njezinu naletu, pokazalo je američko istraživanje po kojem se od 2005. broj srčanih udara u tom gradu utrostručio

‘Činjenica da se radi o takvoj promjeni obrasca doista je iznenađujuća’, kazao je voditelj istraživanja Matthew Peters sa sveučilišta Tulane u New Orleansu.

Znanstvenici smatraju da se broj srčanih udara uvišestručio zbog toga što se broj pušača povećao. Utvrdili su da su nakon Katrine infarkti učestali radnim danom navečer i preko vikenda, prema podacima objavljenima u časopisu American Journal of Cardiology.

Prije uragana 23 posto svih srčanih udara zbivao se ponedjeljkom što je u skladu s nacionalnim prosjekom no nakon Katrine broj infarkta ponedjeljkom pao je na deset posto što je manje nego bilo koji drugi dan u tjednu.

Srčane udare ponedjeljkom i u prijepodnevnim satima znanstvenici pripisuju radnom stresu.

Kao moguće objašnjenje promjene obrasca srčanih udara u New Orleansu znanstvenici su ponudili tezu da su se nakon razaranja grada izvori stresa promijenili, primjerice, ljudi koji su ostali bez posla više nisu bili izloženi pojačanom stresu na početku radnog tjedna. Za one koji su još imali posao odlazak na radno mjesto postao je dobrodošli predah od posljedica uragana na dom.

Katrina je bez domova ukupno ostavila oko 1,3 milijuna Amerikanaca.
 

 
 
tportal,dnevno,slobodnadalmacija, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=17629"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

22. OŽUJAK – SVJETSKI DAN VODA

PIJEMO LI NAJBOLJU VODU U EUROPI? JESTE LI ZNALI DA JE UN MJERODAVNA ORGANIZACIJA KOJA DAJE VAŽNE PREPORUKE O PROBLEMIMA VEZANIM ZA VODU I VODNE RESURSE?

Prema izvješću o vodnim zalihama, koje je izradio UNESCO snimajući stanje u čak 188 zemalja svijeta, Hrvatska se na prostoru Europe smjestila na visoku treću poziciju. Bogatije vodom od Hrvatske samo su dvije sjeverne zemlje: Norveška i Island. Isti taj UNESCO (UN) je je zamijenio neučinkovitu masonsku organizaciju “Ligu naroda”, osnovanu 1919.

No, kada je u pitanju skrb o vodi i kvaliteta vode, onda nismo tako visoko pozicionirani.

Naši „stručnjaci za vodu“ zaposleni u državnim institucijama uporno tvrde da mi pijemo najbolju vodu u Europi.

No, to isto tvrde i “stručnjaci za vodu” u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, …, (tzv. balkanski sindrom najbolje vode).

Tko je u pravu – naši ili njihovi „stručnjaci za vodu“? Čija voda najbolja – naša ili njihova?

Kako naši „stručnjaci za vodu“ znaju da je naša voda za piće najbolja u Europi?

1. Naše javne službe redovito analiriraju vodu iz europskih vodoopskrbnih sustava, pa su usporedbom i praćenjem dobivenih rezultata došli do takvog zaključka?
2. Naši “stručnjaci za vodu” koriste podatke iz analiza voda različitih europskih neovisnih laboratorija?

U Europi nije uobičajeno da je vlasnik poduzeća za distribuciju vode istovremeno i vlasnik ustanova za analizu vode, kao što je to slučaj kod nas (država).

Bismo li sumnjali u vjerodostojnost zdravstvene ispravnosti i kvalitete nekog pića kada bi interni laboratorij dotičnog proizvođaća pića bio jedini ovlašten i nadležan za konrolu zdravstvene ispravnosti svojih napitaka?

MONITORING VODE ZA PIĆE

Kako naši “stručnjaci za vodu” znaju kakvu vodu mi pijemo kada stručne službe, koje su zadužene za monitoring vode ne uzorkuju vodu u našim domovima? Naime, monitoring vode uključuje uzorkovanje i kontrolu zdravstvene ispravnosti vode na vodocrpilištima i na određenim ispitnim punktovima, koji su daleko od naših domova, pa uvijek postoji rizik naknadnog zagađenja vode.

Od tih kontrolnih (ispitnih) punktova do naših kućnih slavina kilometri su vodovodnih cijevi i kućnih vodovodnih instalacija, koje su izrađene iz loših i nezdravih materijala kao što je azbest, olovo, cink, …, a koje su stare, porozne, pucaju.

Javno su dostupni podaci da su gubici u distribuciju vode veći od 40%.

(NE)ODGOVORNOST ZA VODU ZA PIĆE

Vodoopskrbna poduzeća odgovorna su za vodu za piće samo do glavnog vodovodnog okna (vodomjera) ispred objekta – DRUŠTVENA ODGOVORNOST, a nakon glavnog vodovodnog okna odgovorni smo mi (vlasnici objekta)  – INDIVIDUALNA ODGOVORNOST.

Slijedeći pozitivnu praksu napredne Europe,  hrvatska vodoopskrbna poduzeća i dr. nadležne  institucije (društvo) trebali bi poticati, jačati i stimulirati INDIVIDUALNU SKRB o vodi za piće.

Problematično i opasno je što naši „stručnjaci za vodu“, svojim neutemeljinim i neodgovornim tvrdnjama da je naša voda iz slavine najbolja u Europi, sustavno otupljuju i oslabljuju individualnu skrb za vodu za piće.

Kada bi naša vodoopskrbna poduzeća bila zakonski odgovorna za zdravstvenu ispravnost vode za piće sve do slavina krajnjih korisnika, kontinuirano bi (kao i u Europi) upozoravala javnost:

1. Da je voda bila eventualno zdravstveno ispravna samo na mjestima uzorkovanja, te bi objavile točne lokacije svakodnevnog uzorkovanja vode.
2. Da postoji potencijalna opasnost naknadnog zagađenja vode nakon ispitnih punktova.
3. Da svakodnevne analize vode ne uključuju testove na mnoga onečišćenja koja nisu uobičajena, ali se ipak povremeno događaju, kao npr. mineralna ulja u vodi na Vrbanima 3, u Zagrebu, prije nekoliko godina.

Josip Čulig, svojevremeno smijenjeni ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, izjavio je kako je istinita tvrdnja docenta Zorana Nakića da HZJZ ima mogućnost manipulacije podacima o kvaliteti vode.  „Ako u vodi na nekom zdencu ima kadmija, a Državni zavod nam naredi da vodu testiramo samo na željezo i bakterije, rezultati će pokazati da je voda ispravna za piće.“
(http://www.jutarnji.hr/zagreb-uskoro-bez-pitke-vode/271844/)

KLOR U VODI ZA PIĆE

Poznato je da naša vodoopskrbna poduzeća dodaju KLOR u vodu u tzv. „dopuštenim količinama“ zbog dezinfekciju vode.  Tvrde da bez klora ne bi bila moguća distribucija vode. Voda se može dezificirati i na druge načine,  npr. ozonom (O3) ili UV dezinfekcija, ali klor je jeftiniji i jednostavniji za uporabu. A, što je sa zdravstvenim rizicima kloriranja vode za piće?

Klor je opasan je po sve žive organizme, pa tako i po zdravlje čovjeka, posebno djece u razvoju. Brojne studije povezuju dopuštene količine klora u vodi i mnoge zdravstvene tegobe, pa i one najteže. Nažalost, statistike pokazuju da je Hrvatska u europskom vrhu po stopi porasta karcinoma i po broju karcinoma želuca i debelog crijeva, a koje ne uzrokuje pušenje, niti sunčanje.

Postoji li neka ozbiljna znanstvena studija u HR kojom se dokazuje da su dopuštene količine klora u vodi za piće potpuno bezopasne pri dugogodišnjoj  konzumaciji klorirane vode, npr. tijekom 30, 40 ili 50 godina?

Iz knjige “Zdrava voda za duži život“, dr. MARTIN FOX:
„Ukratko, kad bih morao preporučiti samo jednu stvar koju bi svaki čovjek što se tiče pitke vode trebao učiniti, rekao bih: Nemojte piti kloriranu vodu.  Samo ova jednostavna zaštitna mjera  mogla bi spasiti tisuće osoba od srčanih bolesti i raka – dvije najveće ubojice.“

Posebno su opasni TRIHALOMETANI, nusprodukti klora i organskih tvari u vodi za piće.

ČINJENICE O STANJU U HRVATSKOJ

Činjenice koje ukazuju da ne ipak pijemo najbolju vodu u Europi:

• Niska razina ekološke svijesti
• Problemi zbrinjavanja komunalnog otpada
• Nedovoljna zaštita vodoopskrbnih područja
• Gubici u distribuciji vode > 40%
• Nekvalitetne vodovodne cijevi i kućne instalacije (azbest, olovo, cink, …)
• Zdravstveni rizici vezani za dezinfekciju vode klorom

Zaključak 8. znanstveno-stručnog skupa održanog još 2002. godine
“KAKO ZAŠTITITI VODE HRVATSKE?” bio je:
“Hrvatska je bogata rezervama vode, ali zaštita pitkih voda ne funkcionira!”
(Jutarnji list, 28. 06. 2012., 18. stranica)

NAŠA VODA NIJE NAJBOLJA U EUROPI

1.      Zašto naši „stručnjaci za vodu“  uporno tvrde da je naša voda za piće najbolja u Europi,
ignorirajući sve poznate činjenice i incidente koji se događaju? Koji interesi stoje iza toga?
Npr. evidentni su napori naše policije da informira i educira građanstvo o potrebi individualne skrbi za osobnu sigurnost i sigurnost imovine. Ali, kada bi bilo suprotno, kada bi nas naša policija stalno uvjeravala da imamo najbolji sustav policijske zaštite u  Europi,  te stoga ništa ne trebamo osobno poduzimati u cilju zaštite imovine,  a istovremeno bi se događale provale u stanove, otuđenja imovine, krađa automobila, …,   tada bi se s pravom zapitali za koga radi naša policija?

2.      Brinemo li se mi više i bolje za naš okoliš od Europljana?
3.      Sortiramo li i zbrinjavamo li komunalni otpad bolje od njih?
4.      Skrbimo li bolje o iskorištenom automobilskom ulju?
5.      Koristimo li manje pesticida i herbicida po hektaru?
6.      Imamo li napredniji i sigurniji kanalizacijski sustav?
7.      Pročišćavamo li kvalitetnije otpadne vode?
8.      Je li naš sustav nadzora i kontrole vode za piće bolji?
9.      Je li bolji naš pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće?
10.   Jesu li naše vodovodne cijevi izrađene od boljih materijala i novije?

Dr. Viktor Simončić,
jedan od vodećih europskih stručnjaka za zaštitu okoliša, svojevremeno je izjavio:
“Hrvatska gotovo ne pročišćava otpadne vode i nema ni jednog kilograma krutog otpada koji pravilno odlaže. Rješavanje pitanja otpadnih voda, što je u svijetu davno riješeno, u nas se naprosto ne razumije. Naš sustav, po kojem bez pročišćavanja otpadnih voda pijemo čistu i pitku vodu, treba patentirati Europi”.

PRILOG O KAKVOĆI VODE U ZAGREBU

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka.

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina).

Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto.

Tako je npr. 1995. godine obilježen pod motom: “Žene i voda”, 2004. godine: “Voda i katastrofe”, a 2007. godine: “Kako se nositi s oskudicom”. Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.(wikipedia)
 
 
S poštovanjem,

Zvonimir Zvone
Istinski zaljubljenik u čistu vodu
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=17091"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]