Ne tako davno, više od 60.000 ljudi sterilizirano je u Sjedinjenim Američkim Državama na temelju zakona eugenike

Većina tih operacija izvedena je prije šezdesetih godina prošlog stoljeća kod takozvanih “mentalno oboljelih” i “mentalno zaostalih”.

Nedavno obavljeno istraživanje bacilo je novo svjetlo na to mračno razdoblje američke povijesti.

Početkom 20. stoljeća diljem SAD liječnici, zakonodavci i društveni reformatori bili su bliski programu sve većeg broja eugeničkih pokreta koji su udruženim snagama pokušavali ozakoniti sterilizaciju pojedinih ljudi.

Takvi propisi bili su motivirani surovim teorijama o nasljeđivanju određenih stanja i osobina, pa čak i kriminaliteta i seksualnih devijacija.

Mnogi zagovornici sterilizacije smatrali su da je potpuno neophodno uvesti reproduktivnu politiku kojom bi “nepodobni” bili lišeni prava na roditeljstvo i kako bi društvo bilo zaštićeno od njihovih štetnih gena.

S današnje točke gledišta, to je u najmanju ruku neetična medicinska i zakonodavna praksa, ali su između 1907. i 1937. čak 32 američke države donijele zakone koji su omogućavali zabranu produžetka loze onima koji su “nepodobni”.

Najveći broj sterilizacija obavljen je od kraja tridesetih do početka četrdesetih, a tek početkom sedamdesetih ponovno je preispitana opravdanost takvih zakona.

Prema nedavnom istraživanju koje su proveli stručnjaci Sveučilišta u Michiganu i koje je obuhvatilo analizu zdravstvenih kartona 19.995 osoba koje su sterilizirane, otkriveno je da su među njima najčešće bile mlade žene proglašene promiskuitetnim, sinovi i kćeri meksičkih, talijanskih i japanskih imigranata roditelja koji nisu bili u stanju se brinuti o njemu, ali i muškraci i žene koji se nisu uklapali u seksualne norme.

Preliminarna statistička analiza demonstrira da je tijekom vrhunca ovog pokreta, bilo 3,5 puta više pacijenata sa španjolskim prezimenom, nego ostalih.

Iako je zakon o sterilizaciji napušten 1979, u Americi je do nedavno bila dopuštena sterilizacija zatvorenika, doduše, prema strogom setu kriterija. Međutim, između 2006. i 2010. 146 zatvorenice u dva kalifornijska zatvora sterilizirane su bez ispunjavanja tih kriterija, a barem još trideset je imalo problematičan proces davanja pristanka na zahvat.

U većini slučajeva bile su to Afroamerikanke i Latinoamerikanke. Liječnik koji je bio odgovoran za većinu tih operacija je u duhu kolega iz tridesetih godina rekao da se tim zahvatom državi uštedjelo mnogo novca “u usporedbi s tim koliko bi koštala njega neželjene djece, ukoliko bi se i dalje razmnožavale”.

Priču o ovim slučajevima razotkrio je novinar Centra za istraživačko novinarstvo 2013. što je konačno dovelo do zabrane sterilizacije u kalifornijskim zatvorima.

Ova otkrića demonstriraju da čak i u doba bioetike i svijesti o neetičnim medicinskim eksperimentima, ljudi nisu imuni na ostavštinu prošlosti.
 
(b92.net,huffingtonpost.com/uredio:NSP)