Grčka nova vlada očito nema interesa za produženjem programa pomoći toj zemlji. U tom slučaju teško da će se moći spriječiti državni bankrot i izbacivanje Grčke iz monetarne unije, tvrde stručnjaci

Donatori ustraju na tome da Grčka prihvati uvjete produženog programa pomoći.

Ali i oni znaju: „To će grčki premijer Tsipras ‘progutati’ samo ako je dobro začinjeno“, smatra glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer za DW. “Kompromisom bi moglo biti predviđeno da se produži rok otplate bilateralnih kredita na 50 godina, a da se u prvih deset godina Grke oslobodi plaćanja duga i da se dodatno spusti ionako niska kamatna stopa“, kaže on.

Osim toga bi, dodaje Krämer, kreditori Grčkoj mogli predložiti „trampu“: oni bi mogli odustati od zahtjeva da Grčka, kako je to bilo izvorno planiralo, nastavi s privatizacijom i „kresanjem“ javnog sektora. Ali samo ako se Atena zauzvrat učinkovito obračuna s utajom poreza i korupcijom, „za što se lijevo-radikalna Siriza ionako založila tijekom predizborne kampanje.“ Dio kompromisa bi mogao biti da EU ipak grčkoj isplati posljednju tranšu paketa pomoći u iznosu od 1,8 milijardi eura.

Zavrće se slavina

Propadnu li svi dogovori, vjerojatnost državnog bankrota Grčke I napuštanje eurozone po mišljenju Commerzbanke više ne bi iznosio 25% posto, kao u ovom trenutku. “Morali bi to osjetno povećati”, kaže Krämer. Čim se počne nazirati mogućnost da Grčka više ne može otplaćivati dug, onda će bezvrijednima postati i državne obveznice koje posjeduju grčke banke.

Onda bi Europska središnja banka (ESB), pojednostavljeno govoreći, zavrnuti slavinu preko koje su do sada “curila” likvidna sredstva, tj. krediti. “ESB-u nije dozvoljeno održavanje na životu bankarskog sustava koji više nije solventan.” Grčka bi tako bila odsječena od dotoka novca i time faktički izašla iz monetarne unije.

Na drugoj strani Grčka bi mogla pokušati ponovno uvesti drahmu. Mnogi stručnjaci upravo u tome te u drastičnoj devalvaciji od otprilike 50% vrijednosti drahme, vide najbolju mogućnost ponovne uspostave grčke konkurentnosti. Putovanja u Grčku bi time postala mnogo povoljnija i tako bi se ojačalo turističku industriju koja je važna za tu zemlju. Jeftiniji (grčki) izvozni proizvodi mogli bi potaknuti razvoj domaće privrede. No, osjetno bi poskupile robe i usluge koje Grci uvoze iz inozemstva.

Drahma nije alternativa

Međutim, nova drahma bi već bila stvorena s jednom velikom manom. Bez obzira što se dogodi: grčki dugovi ne bi bili izbrisani, oni bi i dalje postojali u nepromijenjenom obliku, ali u eurima. Zbog devalvacije nove vlastite valute, preuzeti dugovi bi drastično narasli ako bi Grci jeftinom drahmom morali vraćati stare dugove. Vjerovnicima, a to bi pogotovo bilo kobno za grčke banke, time prijeti totalni gubitak svih potraživanja.

Dodatna je opasnost pritom i navala na banke, ukoliko Grci navale isprazniti svoje račune u domaćim bankama kako bi stabilne eure zaštitili od konverzije u slabašne drahme (“Bank Run”). To bi moglo uništiti nacionalne banke i na koncu bi to dovelo do kolapsa cjelokupnog grčkog novčanog krvotoka.

Teška vremena

Bez novih kredita Grčka država vjerojatno ne bi mogla financirati tekuće izdatke. Grci bi se našli pred teškim vremenima. Zemlja bi se morala potruditi da održi funkcioniranje socijalnih sustava i da državnim službenicima i umirovljenicima isplaćuje plaće i mirovine. Rezanje izdataka moglo bi pogoditi i javnu infrastrukturu, bolnice, javni prijevoz, odvoz smeća i obrazovni sustav.

Što bi grčki bankrot značio za Njemačku i EU?

„Grčki stečaj njemačku bi državu koštao 80 milijardi eura. Izlazak iz euro-zone ne bi koštao ništa, sasvim suprotno od toga“, napisao je predsjednik Ifo-instituta Hans-Werner Sinn, nedavno za gospodarski tjednik “Wirtschaftswoche”. „Samo kad Grčka napusti euro-zonu ona može provesti devalvaciju, postati konkurentnom i uopće otplatiti nešto dugova. Nužne gubitke prilikom napuštanja eura ne treba brkati sa stvaranjem troškova.”

Njemačka vlada u međuvremenu smatra grčki izlazak iz monetarne kao nešto što bi se moglo podnijeti. Ponajprije zato što su druge krizne zemlje poput Španjolske, Portugala i Irske na gospodarskom putu oporavka. Osim toga su EU i ESB donijeli mjere kojima se treba spriječiti širenje krize iz Grčke na druge članice monetarne unije. S jedne strane je to ESM, fond iz kojeg se u slučaju nužde zemljama članicama može pomoći i kreditima koji sežu do 500 milijardi eura. A s druge strane zahvaljujući izuzetno labavoj monetarnoj politici ESB-a Europa se polako, ali sigurno gospodarski oporavlja.
 

 
 
(dw.de/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=20010"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]