‘Prošle godine još sam mislio da bi Kina trebala biti bolje integrirana u globalne institucije, no od tada sam zbog Xijevog ponašanja promijenio mišljenje’, rekao je George Soros

Milijarder George Soros obrušio se u Davosu na Kinu i njezina predsjednika Xi Jinpinga, proglasivši ga “najopasnijim neprijateljem” slobodnih i demokratskih društava.

“Kina nije jedini autoritarni režim na svijetu, ali je bez ikakve sumnje najbogatiji, najsnažniji i najrazvijeniji kada je riječ o umjetnoj inteligenciji”, rekao je na večeri koju organizira svake godine na margini Svjetskog gospodarskog foruma. “To znači da je Xi Jinping najopasniji neprijatelj onih koji vjeruju u slobodna društva”, rekao je Soros u četvrtak navečer.

Kina odgovorila: ‘On nije vrijedan odgovora’

Peking je kritiku odbacio. “Jedna osoba miješa dobro i zlo, u izjavi koja nema nikakvog smisla, to nije vrijedno opovrgavanja”, rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying, odgovarajući na pitanja novinara.

“Zapravo, u današnjem svijetu jasno se vidi tko otvara vrata i gradi ceste, a tko zatvara vrata i gradi zidove”, dodala je.

Soros je uz to pozvao SAD da se bori protiv jačanja utjecaja kineskih tehnoloških grupa Huawei i ZTE jer bi one mogle postati “neprihvatljiv rizik za sigurnost svijeta” kada bi uspostavile dominaciju u petoj generaciji mobilne tehnologije 5G koja je neophodna za autonomna vozila i druge povezane predmete.

Soros prozvao i Putinovu Rusiju

“Prošle godine još sam mislio da bi Kina trebala biti bolje integrirana u globalne institucije, no od tada sam zbog Xijevog ponašanja promijenio mišljenje”, rekao je.

Deklarirani protivnik Donalda Trumpa, Soros je kazao da bi odgovarajuća američka reakcija na ponašanje Kine trebala biti “sofisticirana, detaljna i pragmatična” te uključiti i neku vrstu odgovora na ambiciozni kineski program ulaganja u inozemstvo, tzv. Novi put svile.

Ispalio je strelicu i prema Rusiji. “Koncentrirao sam se na Kinu, ali slobodna društva imaju i druge neprijatelje, prije svega Rusiju predsjednika Vladimira Putina“.

(net.hr)

Glavni tajnik UN-a i član kontraverzne Bilderberg grupe Antonio Guterres upozorio je kako svijet “gubi utrku” sa klimatskim promjenama, zahtijevajući od vlada da preuzmu hrabrije poteze protiv globalnog zatopljenja

“Klimatske promjene su ključno pitanje našeg vremena” – kazao je on na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.

“To je apsolutno središnji problem za preokretanje ovog trenda. Potrebna nam je politička volja i potrebne su nam vlade koje razumiju da je to najvažniji prioritet našeg vremena” – naglasio je.

Pariški sporazum o klimi uzdrman je povlačenjem Sjedinjenih Država pod predsjednikom Donaldom Trumpom i prijetnjama da će to učiniti i novi brazilski vođa Jair Bolsonaro.

Glavni tajnik UN-a kazao je kako su obveze iz Pariškog sporazuma već sada “nedovoljne”.

“Ako bi se ono što smo dogovorili u Parizu materijaliziralo, temperatura bi porasla za više od 3,0 stupnjeva (Celzijusa)” – rekao je na Facebook Live uživo u Davosu.

“Zemlje trebaju veće obveze” – kazao je, pozivajući na dodatne mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na iste te mjere, uz financijsku pomoć za siromašnije zemlje.

S njim se slaže i drugi zagovornik klimatskih promjena, bivši državni tajnik John Kerry, koji je potpisao Pariški sporazum za Sjedinjene Države 2016. godine. Međutim, on vjeruje da će sudnji dan doći i prije.

“Krenuli smo prema povećanju od 4,0 stupnjeva u ovom stoljeću, a pasivna ravnodušnost koju većina zemalja prihvaća u osnovi je uzajamni sporazum o samoubojstvu” – izjavio je on, potičući histeriju za kojoj su već do sada mnogi političari zaradili milijarde dolara.

Al Gore je jedan od njih. Bivši potpredsjednik SAD-a i glavni klimatski alamist je zaradio na klimatskim promjenana stotine milijuna dolara. On je također rekao 2003. godine da će se sav led na Arktiku otopiti u roku od 8 do 10 godina. Debljina leda na Arktiku, prema NASA-inim podacima, nikada nije bila veća.

U Davosu se nije raspravljalo o činjenici da je prenaseljenost velika prijetnja našoj okolini.

Kao i obično, ideja o porezu na ugljik bila je u fokusu. Porez na ugljik ili karbonski porez bi plaćali svi građani svijeta koji izdišu CO2, a Barack Obama j e najveći zagovornik ovoga poreza.

Ted Halstead, predsjednik Vijeća za upravljanje klimom, ovaj je tjedan u Davosu prodavao ideju o tome da američka kućanstva vraćaju prikupljene prihode u obliku paušalnih rabata.

“Porez na ugljik nudi najisplativiju polugu za smanjenje emisija ugljika na razini zemlje i daje nam brzinu koja je potrebna” – izjavili su nedavno potpisnici inicijative.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Milijarder i investitor George Soros nedavno je kritizirao bitcoin, ali čini se da nije protiv toga da i sam ulaže u njega

Fond ovog tajkuna je kupio dionice ovlaštene kompanije Overstock koja se bavi kriptovalutama.

Sorosev Fund Management je na kraju četvrtog tromjesečja 2017. godine imao 2.472.188 dionica kompanije Overstock, čime je ovaj poslovni čovjek postao treći najveći dioničar ove kompanije, objavio je CNBC, citirajući zakonske podneske.

Dionice su u vrijeme investiranja vrijedile 157,97 milijuna dolara, no od srijede su izgubile više od 10 milijuna dolara.

Kompanija Overstock je bila tradicionalni online trgovac na malo koji se natjecao sa Amazonom i drugim tvrtkama. Međutim, tvrtka je odlučila radikalno preoblikovati svoje poslovanje i počela prihvaćati bitcoin. Održala je izlazak na tržište dionica (IPO) 18. prosinca, putem svoje platforme razmjene, tZero.

Vlasnik Patrick Byrne je izjavio za CNN u prosincu kako želi prodati maloprodajni posao i usredotočiti se na Overstockovo vlasništvo nad 10 blockchain tvrtki.

Soros je javno govorio o bitcoinu u siječnju na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u Švicarskoj. Milijarder je kriptovalute nazvao “kukavičkim jajima za diktatore” i uspoređivao ih sa “tipičnim balonom”.

Dodao je međutim, da se tehnologija kriptovaluta može staviti u “pozitivnu uporabu”, poput slanja novca ilegalnim migrantima koji dolaze u Europu.

Tvrtka u koju je uložio ima sasvim drugačiji stav prema bitcoinu. Byrne iz kompanije Overstock izjavio je da bi bitcoin mogao doći do cijene od milijun dolara i nazvao ga “najvažnijom promjenom u 6.000 civilizacija tehnologije”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Humanoidni robot Sofija je bila gost Svjetskog Ekonomskog Foruma u Davosu te je sudjelovala u sklopu zabavnog program

Navodno na pitanje kako se može riješiti problem endemske korupcije u Urajini – robot Sofija se smrzla.

Taj događa je opisala zastupnica Ukrajinskog parlamenta Alyona Shkrum na svojoj Facebook stranici.

Sofija je prvi robot napredne umjetne inteligencije na svijetu koji je dobio državljanstvo neke države, i to Saudijske Arabije. No, Sofija sad kaže da želi dijete, piše BBC.

Kad je Sofija dovedena do Ukrajinske Kuće u švicarskom Davosu, netko ju je pitao što se može učiniti u svezi problema korupcije u zemlji, nakon čega je “robot prestao biti aktivan i odgovarati na pitanje”, prema zastupnici parlamenta. Nažalost, izvješće ne uključuje video.

Robot u obliku žene je postao medijski miljenik u posljednjih nekoliko godina, te je imao turneje i „davao intervjue” u cijelom svijetu.

Na primjer, Saudijska Arabija je dala Sofiji državljanstvo kada je sudjelovala u predstavljanju futurističkog projekta grada Neom.

Dizajnirala ju je firma iz Hong Konga Hanson Robotics i Sofija sad kaže da bi svoju robotsku kćer nazvala po sebi. Njezin mozak funkcionira zahvaljujući jednostavnoj wi-fi vezi i povezana je s bogatim popisom vokabulara. Premda pokazuje neke doista impresivne sposobnosti, ona još uvijek nema savjest iako David Hanson tvrdi da i to mogu očekivati kroz koju godinu.

Dok Sofija koristi algoritme umjetne inteligencije za neke od svojih funkcija, to nije ni blizu umjetnoj inteligenciji koja se prikazuje u filmovima poput Terminatora i AI.

Na forumu u Davosu, robot je sudjelovao i na drugim događajima, uključujući i poslovni doručaj Sberbanke.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

No, prije toga moramo objasniti ljudima da su globalizacija i Novi svjetski poredak za njih dobri, inače ćemo dobiti nacionalizam i ekstremizam, rekao je Macron u prilično upozoravajućem govoru

Francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je govor koji je ispočetka zvučao pomalo neočekivano, no prema kraju je za elitu bio vrlo logičan. Rekao je kako Europa sebi mora pronaći novu ambiciju, jer ekonomski rast ne može biti sam sebi svrhom.

“Napravili smo pogrešku govoreći kako će se sve popraviti budemo li imali rast. No, potraga za rastom ponekad nas natjera da zaboravimo što je potrebno kako bismo ga postigli”, kaže Macron i nastavio kako danas živimo u fragmentiranim svijetu u kojem su društva sastavljena od nomada.

“Sve više ljudi misli kako je izlazak iz globalizacije najbolja opcija što je i vlade dovelo do toga da misle kako moraju biti više nacionalističke. Jer smo godinama išli u pogrešnom smjeru”, misli Macron.

Napominje kako ključne tehnologije poput umjetne inteligencije ili automatizacije nadziru privatne kompanije jer nije oformljena organizacija koja će se time baviti.

“Moramo se opet spojiti s okvirom koji garantira opće dobro. Održivi razvoj, zdravlje, ljudska prava, toga se nikada ne smijemo odreći, sve to mora postati uobičajeno.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
Nadam se da će i u našu zemlju doći privatni sektor koji stvara radna mjesta. No, prije toga moramo objasniti ljudima da je globalizacija za njih dobra, inače slijedi nacionalizam i ekstremizam”, rekao je Macron u prilično upozoravajućem govoru.

Za više žena u vrhu biznisa

Koliko god se trudili Emmanuel Macron, Angela Merkel pa i Justinu Trudeau, no ovogodišnji skup u Davosu živi u iščekivanju Donalda Trumpa.

Nije niti krenuo, a već je izazvao zanimanje jer, najavljeno je, Donald Trump u švicarsko skijalište stići će bez svoje supruge Melanije, koja je navodno ljutita zbog navodne Donaldove ljubavne afere sa šeficom komunikacija Bijele kuće Hope Hicks.

A Melania, ni kriva ni dužna, bez obzira na to što je tamo neće biti, već je bila tema jednog intervjua. I to ne bilo s kim, gošća je Svjetskog ekonomskog foruma poznata glumica, oskarovka Cate Blanchett.

Australska je filmska zvijezda inače i UN-ova ambasadorica za izbjeglice, pa je ovom prilikom osudila manjak političke volje u rješavanju najvećeg svjetskog problema ne imenujući tom prigodom osobno Trumpa.

No, obratila se publici na temu Melanije izjavivši kako ne vjeruje da bi joj netko ponudio njezinu ulogu, no i da jest tako, tumačila bi je na realističan način.

“Nastojala bih shvatiti situaciju u kojoj živi i potaknuti neka pitanja kod publike. Kakav je njezin položaj kao žene, o čemu ona razmišlja, kako je biti udana za, pa znate već koga” – kazala je glumica.

U onom ozbiljnijem dijelu, jučer je svoj govor održao kanadski premijer Justin Trudeau. Kritizirao je nejednakost među spolovima na kojoj bi Zapad mogao pasti ako se na vrijeme ne zatvori veliki jaz koji se tijekom desetljeća stvorio između bogatih i siromašnih, koji bi se mogao smanjiti upravo povećanjem broja žena u velikom biznisu i njihovim napredovanjem.

Bitno, ali publika je željela čuti što će sada deset zemalja koje su pristupile Trans Pacific Partnershipu, TPP-u odnosno sporazumu o zajedničkom tržištu tih zemalja, nakon što je Donald Trump odlučio da mu Sjedinjene Države ne pristupe iako bi sporazum ojačao američki položaj u regiji Azije i Pacifika gdje je sada glavni igrač Kina.

Ništa, odgovorio je Trudeau, sporazum ide dalje. Isto kao što dalje ide i Trumpova protekcionistička politika koja se, prema riječima njegova ministra trgovine Wilbura Rossa, neće libiti ni trgovinskih ratova kako bi se takav pristup održao.

“Trgovinski su ratovi nešto sasvim uobičajeno i vode se svakog dana. Na nesreću, svakog dana različite strane krše pravila kako bi ostvarile prednost, a protekcionizam nije traženje da netko igra prema pravilima. Niti je to početak trgovinskog rata” – rekao je Ross, dodajući da je i njegova zemlja u prošlosti trpjela štete zbog protekcionističkih mjera drugih država te se ne boji eventualnih kineskih protumjera.

Nezdrav rast monopolista

Američka je delegacija i bez Trumpa jaka, s Rossom je i predsjednički savjetnik za domovinsku sigurnost Tom Bossert, kao i ministar financija Steven Mnuchin koji je izjavio da je slabiji dolar dobar za SAD, a da je njegova zemlja i dalje predana slobodnoj trgovini.

I sve to u trenutku uvođenja žestoko kritiziranog novog carinskog programa za uvoz solarnih ćelija iz Kine. Zanimljiva je to situacija jer je jučer protiv protekcionizma govorio indijski premijer Narendra Modi.

Mogućnost trgovinskog rata ipak je odbacio čelnik Svjetske trgovinske organizacije Roberto Azevedo navodeći da se i prije godinu dana puno govorilo o trgovinskom ratu izazvanom Trumpovim mjerama, pa se nije dogodilo ništa. Azevedo, međutim, ne očekuje da će u svojem govoru u petak Donald Trump izreći bilo što drugačije, no upozorava da izolacionizam i podjela svijeta na više zatvorenih tržišta znači i više troškove, pogotovo za potrošače.

Za kraj prvog dana skupa u Davosu profesor David Autor iznio je na raspravi o monopolu da uopće nije nevjerojatno da Facebooka neće biti za 20 godina.

“I prije smo imali monopolističke kompanije koje su ili rascjepkali regulatori ili su naprosto propale. Sada Amazon i Facebook organski rastu, no to ne znači da je taj rast zdrav ili je dugoročno održiv” – rekao je David Autor kritizirajući i američki korporativni model prema kojem se zaposlenike ne tretira kao dionike, što bi mogla biti situacija koja će proizvesti takvu nejednakost koja bi mogla dovesti i do šireg političkog prevrata.
 
(vecernji.hr)

Njemačka kancelarka Angela Merkel je priznala da je Novi svjetski poredak je „pod prijetnjom” zbog rasta popularnosti Donald Trump i drugih populističkih vođa

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, njemačka premijerka je izjavila da je rast protekcionizma i odbacivanje globalizma trenutno rastući problem širom Europe i SAD-a.

„Iskreno govoreći, zemlja koju imam čast predstavljati i gdje sam ja kancelarka – ima poteškoće. A polarizacija je nešto što vidimo u našoj zemlji, i nešto što nismo imali desetljećima„ – rekla je Merkel.

Ona pripisuje povećanje populizma i polarizacije krizi u eurozoni i migracijskoj krizi u Europi u posljednjih nekoliko godina, nakon priliva izbjeglica, ali je dodala kako se Njemačka neće maknuti sa svjetske pozornice.

„Njemačka želi biti zemlja koja daje svoj doprinos u rješavanju problema u svijetu u budućnosti, i smatramo da ako se isključimo i izoliramo, nećemo imati dobru budućnost. Protekcionizam nije pravi odgovor„ – rekla je.

Merkel nije bila jedini državni vođa u Davosu koji su kritizirali protekcionistički i izolacionistički stav prema svjetskim problemima.

Takvi komentari koji su se pojavili su bili usmjereni i prema predsjedniku Donald Trumpu koji je usvojio retoriku i stav „Amerika prva” u svojim stranim i ekonomskim politikama.

„Nismo naučili lekcije iz povijesti”

Nasuprot tome, Merkel je rekla da rješenje svjetskih problema vidi u multilateralnim rješenjima umjesto „jednostranog i protekcionističkog” djelovanja.

Na početku svog obraćanja Merkel je pozvala na oba svjetska rata u 20. stoljeću, rekavši da su „politički akteri bili uključeni gotovo spavajući u groznu situaciju.” Također je rekla da postoji opasnost da svijet nije naučio lekcije iz povijesti.

Rekla je da je temelj Ujedinjenih naroda (UN) multilateralno i kooperativno rješenje koje je rođeno iza Drugog svjetskog rata, dodajući da je multilateralni odgovor pomogao u rješavanju globalne financijske krize 2008-2009.
 

Angela Merkel: Protectionism and isolation won't fix the world's problems https://t.co/X7vq0GqDKg #WEF18 pic.twitter.com/68vKblnmOx

— CNNMoney (@CNNMoney) January 24, 2018

 
NoviSvjetskiPoredak.com