NA AUKCIJI U JERUZALEMU PRODANA PISMA VELIKOG ZNANSTVENIKA ZA 210.000 DOLARA

Pisma koje je pisao Albert Einstein o bogu, Izraelu i fizici prodana su za ni više ni manje 210.000 dolara na aukciji u Jeruzalemu, a najvišu cijenu dostiglo je ono o stvaranju svijeta.

Osam pisama napisanih na engleskom jeziku od 1951. do 1954. godine s Einsteinovim potpisom prodano je u aukcijskoj kući Winners koja je prvotno procijenila njihovu zajedničku vrijednost između 31.000 i 46.000 dolara.

Najviše, 84.000 dolara, ponuđeno je za pismo eminentnom fizičaru Davidu Bohmu, prenose izraelski mediji. U njemu je Einstein napisao da “ako je Bog stvorio svijet, njegova prva briga sigurno nije bila da ga učini lako razumljivim za nas”. Napisano je u veljači 1954, godinu dana prije Einsteinove smrti.

U drugom pismu Bomu, prodanom za 50.400 dolara, Einstein je diskutirao o vezi koju je njegov koledž uspostavio između kvantne teorije i relativističke teorije polja.

“Moram priznati da nisam sposoban pogoditi kako se takva veza može postići”, napisao je u pismu pisanom pisaćim strojem koje sadrži jednadžbu ispisanu čitko rukom i piščev potpis.

Bohm koji je rođen u SAD radio je sa Einsteinom na Princeton sveučilištu prije nego što je pobjegao u Brazil, nakon što je izgubio svoj položaj za vrijeme lova na vještice senatora Joseph McCarthya.

U pismu iz veljače 1953. Einstein uspoređuje “trenutno stanje svijesti” Amerike tijekom tog progona komunista sa paranojom u Njemačkoj početkom 20. stoljeća za vrijeme Kaiser Wilhelma II.

Izraelski iluzionist i mađioničar Uri Geller kupio je pismo iz 1954. godine u kojem Einstein diskutira o mogućem Bohmovom preseljenju u Izrael.

“Izrael je intelektualno živ i interesantan, ali ima vrlo uske mogućnosti i odlazak tamo bez namjere da ga napustiš prvom prilikom bilo bi za žaljenje”, navodi on.

Bohm je postao gostujući profesor na poznatom Tehnološkom institutu Technionu u Haifi 1955. i poslije dvije godine preselio se u Englesku. Sam Einstein je odbio ponudu 1952. godine postati predsjednik Izraela, ali je bio u prvom upravnom odboru Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu i u svojoj oporuci ostavio svoje bilješke toj ustanovi.

Aukcijska kuća je priopćila da su pisma bila u vlasništvu pokojne Bohmove udovice.
 
(fakti.org)