Njemačka spisateljica poziva na odricanje od rađanja djece iz ekoloških razloga

Ona kaže da ljudi ne shvaćaju da je ova ideja moralno opravdana.

“Dijete je ponekad najgora stvar koju možete učiniti okolišu”, kaže njemačka spisateljica i učiteljica Verena Brunschweiger.

Ona je nedavno objavila knjigu “Kinderfrei statt kinderlos – Eine Manifest” koja je izazvala javnu raspravu. Kad se prije nekoliko godina udala za svog partnera, počela je odbijati rađanje djece.

Kroz opsežno istraživanje došla je do zaključka, da se posebice iz ekoloških razloga, suzdrži od djece.

“Svako dijete koje nije rođeno u svijetu može uštediti oko 58,6 tona CO2 godišnje” – kaže Brunschweiger za švicarski 20min.ch. Za usporedbu, vegetarijanci godišnje izluče do 3,8 tona CO2 manje, tvrde kanadski istraživači. Odricanje od djeteta je stoga posebno učinkovit korak u zaštiti klime, zaključuje autorica.

“Uvijek su mi govorili da ne volim djecu. Ali to je pogrešno. Ja sam uglavnom ekološki svjesna. Gotovo nikad ne vozim auto, ne letim zrakoplovom i ne jedem meso. Jednostavno se nisam mogla složiti sa rađanjem djece ako bih znala da su oni najveća prijetnja klimi i izlučivanju CO2“ – objašnjava Brunschweiger.

Prije nekog vremena, skupina stručnjaka došla je na ideju nagrađivanja žena u dobi do 50 godina koje nemaju djecu sa više od 50.000 franaka. Volim ovaj pristup. Općenito, još uvijek postoji veliki pritisak na žene kada je u pitanju rađenje djece: “Samo zato što imam maternicu i dva jajnika ne znači da ih moram koristiti.”

Ekološki svjesna žena, koja ima snažnu želju za djecom, mogla bi lako roditi samo jedno umjesto nekoliko djece. Usvajanje je također dobra opcija.

“Naš planet ne može primiti beskonačan broj ljudi. Zato pozivam na smanjenje broja stanovnika na 7 milijardi ljudi” – kaže Brunschweiger. “Samo ako nema previše ljudi, priroda i divlje životinje mogu se očuvati.”

Njemački etičar Ulrich Thielemann je rekao: “Redefiniranje ekološkog problema u problem populacije uvijek je bila omiljena koncepcija konzervativaca i globalista.”

“Donijeti djecu na svijet i pustiti ih u život je ljudsko pravo. To bi sada trebalo postati moralna ljudska dužnost da se suzdrže od toga“ – kaže Thielemann.

On ne smatra da je vjerojatno da će se ideja Verene Brunschweiger o nerađanju djece širiti. Ideja uskraćivanja željenog vlasititog potomka zbog ekološkog problema bila bi u suprotnosti s temeljnim ljudskim idejama.

Međutim, bilo bi opasno ako bi moralna obveza postala zakonska obveza. Iako Verena Brunschweiger to ne sugerira izravno, naknada za nerođenu djecu koju spominje ima za cilj ići u tom smjeru.

“Pitanje je odakle bi došla financijska sredstva za takvo što, jer bi se istodobno smanjio i rast stanovništva” – kaže Thielemann.

U zapadnom svijetu, stopa nataliteta je ionako na niskoj razini već desetljećima. Stope su visoke tamo gdje prevladavaju siromaštvo i ekonomski pritisak na osnovne ljudske potrebe.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao je pripadnicama nježnijeg spola Međunarodni praznik žena – 8. ožujka. Ruski predsjednik je naveo da se upravo u dostojanstvu i milosrđu predstavnica ljepšeg spola ogleda duša Rusije

“Drage žene, srdačno vam čestitam Međunarodni praznik žena. Ovaj praznik u Rusiji obilježavaju s posebnom toplinom, kao nigdje u svijetu. On je ispunjen darovima i cvijećem, naboljim osjećajima prema našim majkama, ženama, kćerkama, kolegicama – svim ženama koje su bliske našem srcu”, naveo je Putin u čestitki.

Predsjednik Rusije je naveo da se muškarci u Rusiji ponose svojim ženama i da ih vole.

“Žene nam daju život, griju nas svojom ljubavlju, podrškom i brigom. Upravo u ženi, u njenom dostojanstvu i milosrđu otkriva se istinska duša Rusije”, naveo je Putin.

Ruski lider je posebno priznanje odao ženama iz ratne generacije.

“Vaša snaga duha, vaši podvizi naučili su nas da budemo pravi muškarci, da pobjeđujemo unatoč svemu. Suvremene žene su rame uz rame s vama. Sve uspijevaju: da dostignu vrhunac u profesiji, u stvaralaštvu, u društvenom radu, da stvaraju radosnu i udobnu atmosferu u obitelji, da odgajaju djecu”, rekao je Putin.

“Vi, drage naše žene, vladate nedokučivom tajnom: sve stići, izaći na kraj s ogromnim teretom briga i ostati nježan, upečatljiv, zavodljiv. Vi donosite ovom svijetu dobro i ljepotu, svjetlost i nadu. Ponosimo se vama i volimo vas”, rekao je predsjednik Rusije.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Tijekom i nakon raspada Jugoslavije, 8 ožujak se “slavi” na način da to nema nikakve veze s feminističkim, političkim prvobitnim idejama, već je u službi kapitalističkog konzumerizma, kupnje cvijeća i poklona

Da je umjesto podsjetnika na status i prava žena 8. mart (ožujka) slavlje konuzmerizma, dokazuje potrošačka groznica koja je ovih dana zamijenila najave o debatama, akcijama ili protestima kojima žene u hrvatskoj podsjećaju da su manje plaćene od muškaraca, da ih je malo na mjestima odlučivanja, te da ih i dalje određuju rodni stereotipi

Da bi se održao takmičarski duh u što skupljem poklonu, mnoga djeca su već danas, dan prije praznika, odnijela poklone svojim učiteljicama.

Tako su dan prije praznika ispred škola osvanuli prodavci cvijeća, ali se odavno učiteljicama ne daruje samo cvijet. Postalo je uobičajeno da se djeca takmiče u što skupljem osmomartovskom poklonu učiteljicama: Uoči praznika koji bi trebalo podsjetiti kako položaj žena još nije zadovoljavajući, mnoga udruženja i zaposlene žene se umjesto debata, akcija ili protesta zadovoljavaju besplatnim parfemom od direktora ili bonom za kupovinu u shopping centrima.

Dan žena je tako u Hrvatskoj izgubio suštinsko značenje.

Čini se da je to za mnoge danas samo modificirana verzija Dana ljubavi.

Osmi mart kroz povijest: Od protesta za prava žena do cvijeća i poklona

Širom svijeta današnji dan se obilježava kao Dan žena. Međutim, povijest ovog praznika i važnost obilježavanja 8. ožujka ne veže se samo za poklanjanje cvijeća i pažnje tog jednog dana, već za cilj ima skrenuti pažnju na hrabrost, snagu i mogućnosti žena koje istinski pokreću svijet.

Zašto je važno obilježavati Dan žena?

Deformacijom tradicija, 8. mart, Dan žena, veoma se približio danima čija je simbolička vrijednost gotovo suprotna njegovoj – Danu majki i Danu zaljubljenih. Iako su, bez sumnje, mnoge žene ujedno i majke i/ili zaljubljene žene, povijesti ustanovljenja ovih datuma rijetko su se križale.

Ideja da se obilježava međunarodni dan žena prvi put se pojavila početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do štrajkova zbog loših uslova za rad. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno prosvjedovale 8. marta 1857 u New Yorku.

Tekstilne radnice su protestovale zbog loših radnih uslova i niskih plaća. Demonstracije je rasturila policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Prosvjedi 8. marta su se događali i narednih godina, najpoznatiji je bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistkinje Clare Zetkin.

Slijedeće godine Međunarodni dan žena obilježili su milioni ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su se poklopili s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu označene kao razlog za veliki broj žrtava. Pred početak Prvog svjetskog rata žene širom Europe su održale mirovne demonstracije 8. marta 1913. godine.

Prvi svjetski rat, položaj žena i pravo glasa

Prvi svjetski rat je neizravno ojačao položaj žena jer su se dokazale kao nositelji gospodarstva dok su muškarci ginuli u rovovima.

8. ožujka 1917. godine 90.000 žena je u poluvremenu ruske boljševičke revolucije u St. Petersburgu prosvjedovalo za “mir, hljeb i zemlju”, a prosvjed je doveo do abdikcije ruskog cara. Zaslugama Aleksandre Kolontaj, neposredno po svršetku Oktobarske revolucije 8 ožujka službeno postaje praznik u Sovjetskom Savezu.

Nakon rata, Velika Britanija (1918.) i SAD (1920.) su ženama dali pravo glasa. Do tada su samo muškarci uživali ovo pravo, a mnoge velike svjetske zemlje su pravo glasa (izbora) ženama dali puno godina kasnije.

Tijekom tridesetih godina XX. stoljeća pa do sredine šezdesetih Međunarodni dan žena je povezivan s komunizmom i na Zapadu se nije slavio. Sredinom šezdesetih feministički pokret ponovno uzdiže taj dan.

Ujedinjeni narodi su 1975. godinu proglasili “Međunarodnom godinom žena”, a 1977. su donijeli i rezoluciju o redovitoj proslavi Međunarodnog dana žena.

U SFRJ…

Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka, službena politika SFR Jugoslavije je poticala prisustvo žena u javnoj sferi, podrazumijevajući da su neravnopravnosti ukinute u naprednom sustavu samoupravljanja, ali je istodobno malo činila da bi se drugarice zaista izvele iz tradicionalne uloge žene.

Ukidanje revolucionarnog duha u realnom socijalizmu možda se najbolje vidi u približavanju Dana žena i Dana majki. Sa povlačenjem žena iz javnog života, vraćanjem u kuću i ulogama koje iz tog okruženja proistječu, i “Osmi ožujka” se postupno odvaja od svoje prvotne orijentacije i mijenja svoj smisao i sadržaj. Umjesto nekadašnjeg “borbenog dana” preobražava se, šezdesetih godina, u dan majki, blagdan roditeljice i odgojiteljice.

Iako bez osnovnih političkih i socijalnih prava 1913. godine u Sarajevu, 2000 žena iz BiH svih vjeroispovesti održalo je prvu proslavu ženskog dana.

U vrijeme SFRJ, “Dan žena” je polako gubio svoju jasnu feminističku, političku i ideološku osnovu i postajao je potrošački blagdan, banalizujući se i pretvarajući u vlastitu parodiju. Nakon raspada Jugoslavije, 8 ožujak se “slavi” na način da to nema nikakve veze s feminističkim, političkim prvobitnim idejama, već je u službi kapitalističkog konzumerizma, kupnje cvijeća i poklona.

Prava žena danas

Nesumnjivo je da su prava žena danas u znatno većem fokusu nego što je to bilo godinama unatrag, ali to još uvijek nije dovoljno. U mnogim zemljama svijeta, pa i u našem okruženju, svakodnevno se događa nasilje nad ženama, žene su podčinjene, diskriminirane i omalovažavane. Na razgovorima za posao još uvijek se ženama postavljaju pitanja ‘da li ste udati’ i ‘da li namjeravate zatrudnijeti’, plaće su manje u odnosu na plaće muškaraca na istim pozicijama, a uloga i položaj žene se i dalje veže za spremanje doma i odgajanje djece.

Zbog toga je bitno na današnji dan prisjetiti se svih važnih, jakih i inspirativnih žena koje su kroz povijest utrle put za bolje sutra.

Zato žene, odbijte poklone na današnji dan kao protest protiv konzumeracije “Dana žena” i pretvaranje ovog praznika u “Dan povećane potrošnje jednog građana”!
 
(radiosarajevo,youtube.com/uredio:nsp)