Može li skupina insekata koji nose genetski modificirane viruse spasiti američke farme, ili je to nekontrolirano biološko oružje u izradi?

Novi kontroverzni plan Pentagonskog istraživačkog projekta pod nazivom financiran je od Agencije za obrambene istraživačke projekte (DARPA).

Projekt uključuje korištenje genetskih tehnika za uređivanje poput CRISPR-a za zarazu insekata s modificiranim virusima koji bi mogli pomoći da američki usjevi budu izdržljiviji.

Primjerice, ako je kukuruzno polje bilo pogođeno neočekivanom sušom ili iznenada izloženo patogenima, “Kukci saveznici”, koji bi u ovom slučaju mogle biti lisne uši, nose genetski modificirani virus koji bi usporio stopu rasta biljke kukuruza.

Prema web stranici DARPA, ove “ciljane terapije” mogu imati učinak u jednoj vegetacijskoj sezoni, potencijalno štiteći američki sustav usjeva od prijetnji sigurnosti hrane poput bolesti, poplava, mraza.

Članovi znanstvene zajednice skeptični su. U pismu objavljenom 5. listopada u časopisu Science, tim od pet znanstvenika izrazio je zabrinutost zbog toga što se projekt može lako iskoristiti kao biološko oružje, ili da ga se kao takvog percipira od ostatka svijeta.

“Prema našem mišljenju, opravdanje nije dovoljno jasno, na primjer, zašto se koriste kukcima, a mogu koristiti sustave za prskanje’, Silja Voeneky, koautor pisma i profesor međunarodnog prava na Sveučilištu u Freiburgu u Njemačkoj, rekao je The Washington Postu. “Koristiti insekte kao vektor za širenje bolesti je klasično bio oružje.’

Blake Bextine, voditeljica programa “Kukci saveznici”, manje je zabrinuta. “Svaki put kad razvijate novu i revolucionarnu tehnologiju, tu je taj potencijal za ofenzivnu i defenzivnu sposobnost’, rekao je Bextine Washingtonu. “Ali to nije ono što radimo, dajemo pozitivne osobine biljkama … Željeli bismo osigurati sigurnost hrane, jer je sigurnost hrane nacionalna sigurnost u našim očima’.

Projekt “Kukci saveznici” još uvijek je u ranoj fazi razvoja, a najmanje četiri američka koledža (Institut Boyce Thompson, Sveučilište Penn State, Državno sveučilište Ohio i Sveučilište Texas u Austinu) dobili su sredstva za provođenje istraživanja.

Bextine je za Washingtona objavio kako je projekt nedavno postigao svoj prvi korak, testiranje može li lisna uš zaraziti stabljiku kukuruza s virusom koji je prouzročio fluorescenciju.

Washington Post piše kako se “kukuruz sjajio”.

(dnevno.hr)

Razvoj genetičkih tehnologija, kao što je promjena genoma uz pomoć “CRISPR”, prema potencijalnoj opasnosti koju sa sobom nosi može se usporediti s oružjem za masovno uništavanje

Tehnologija za promjenu genetike “CRISPR” zamijenit metodu korištenja gena uz pomoć kojeg se proizvode svi GMO, i po potencijalnoj opasnosti u slučaju nepravilnog korištenja može se usporediti s oružjem za masovno uništenje, piše u godišnjem izvještaju šefa Nacionalne obavještajne službe SAD James Klepera.

Za razliku od široko rasprostranjene tehnologije korištenja tuđeg genoma u postojećim organizmima, tehnologije “CRISPR” i Kas-9 uz pomoć specijalnih bjelančevina omogućavaju promjene na razini DNK u stanicama organizma.

“One mogu otkriti dati lanac DNK u organizmu čovjeka, izvaditi ga i zamjeniti novim lancem koji su izradili genetičari”, priopćio je znanstveni časopis “Nature”.

Znanstvenici smatraju da se uz pomoć “CRISPR”-a može izbjeći daljnja predaja i širenje degenerativnih bolesti koje se predaju putem genetike.

Ipak, Nacionalna obavještajna služba SAD smatra se ova tehnologija neće koristiti samo u medicinske svrhe.

“Uzimajući u obzir široku uporabu, nisku cijenu i ubrzani tempo izrade ove tehnologije dvojnog korištenja, namjerno ili slučajno, njeno korištenje može dovesti do ozbiljnih posljedica po ekonomsku i nacionalnu sigurnost SAD”, navodi se u izvještaju Kleper, objavljenom na sajtu njegovog resora .

Ovaj izvještaj je sastavljen na temelju informacija i prognoza koje su predstavile CIA, ANB i druge specijalne službe SAD. U izvještaju se navodi da se bazni spojevi potrebni za dobivanje “CRISPR”-a mogu nabaviti preko interneta za sumu od 60 dolara.

Kleper u svom izvještaju zaključuje da nedovoljno visoku razinu etničkih standarda i profesionalizma nadzornih tijela izvan zapadnih država može dovesti do nastanka potencijalno opasnih bakterioloških organizama ili pripravka.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)