Crijevne bakterije dobivaju sve veću pažnju zbog uloge koju igraju u našem cjelokupnom zdravlju

S obzirom na svoj utjecaj na skoro sve, od funkcioniranja imunološkog sustava do probave i funkcija mozga, istraživanja su dosljedno pokazala moć zdravih bakterija u crijevima – i opasnosti da se one shvate kao nevažne.

Nažalost, jedna vrlo uobičajena kemikalija koja je ušla u našu opskrbu hranom sada je pokazala da uništava te korisne mikroorganizme u crijevima. Ime te kemikalije je glifosat.

Ova kemikalija je već u središtu velikih tužbi podnesenih od strane pacijenata koji su obolili od raka, a ova vijest još sve dodatno pogoršava.

Kao glavni sastojak najčešće korištenog herbicida, Monsantovog Roundupa, on radi ogromnu štetu na ljudsko zdravlje.

Neki od medicinskih problema povezanih sa neravnotežnim crijevnim bakterijama uključuju rak debelog crijeva, dijabetes, bolest jetre, kardiovaskularne bolesti, astmu, bolest upale crijeva, autizam i pretilost.

Najnovija studija je provedena strane tima kojeg je predvodio profesor Gilles-Eric Seralini sa Sveučilišta u Caenu. Istraživanje je proučavalo fekalne uzorke štakora i procijenilo njihove mikrobiome crijeva.

Otkrili su da su ženski štakori doživjeli značajne promjene zbog prisutnosti Roundupa bez obzira na dozu kojoj su bili izloženi. Roundup također oštećuje mikrobnu aktivnost tla.

Istraživači sugeriraju da bi upotreba glifosata mogla biti iza nedavnog velikog porasta probavnih bolesti zabilježenih u industrijaliziranim nacijama, a koje genetsko istraživanje nisu uspjeli objasniti ovu pojavu.

Naravno, Roundup nije 100-postotni glifosat, pa stručnjaci vjeruju da bi bilo korisno ponoviti studiju pomoću veće skupine životinja kako bi se usporedili učinci izloženosti samom glifosatu, kao i Roundupu. Moguće je da ostali sastojci u Roundupu, poput adjuvansa, čine ovaj učinak još izraženijim.

Zapravo, u regulatornim procjenama pesticida, samo glifosat u svom izoliranom obliku je taj koji se testira na dugoročnu sigurnost, što znači da su izračuni sigurnosnih razina inherentno netočni.

Profesor Seralini je rekao: “Prihvatljive razine glifosatnih ostataka u hrani i pićima treba odmah podijeliti sa faktorom od najmanje 1000 zbog tih skrivenih otrova”.

Opasne razine teških metala u pesticidima

Povrh toga, nedavno je nađeno da herbicidi na bazi glifosata kao što je Roundup sadrže otrovne razine arsena i drugih teških metala.

U istraživanju je utvrđeno da 22 pesticida – uključujući 11 koji su bili na bazi glifosata – imaju razinu toksičnih teških metala koje su premašile one dopuštene u pitkoj vodi.

Na primjer, u Šri Lanci, gdje su glifosatni herbicidi sada zabranjeni nakon izbijanja kroničnih bolesti bubrega kod seoskog stanovništva, pronađene su velike količine arsena u herbicidima na bazi glifosata.

Neki od ostalih toksičnih teških metala koji su prošli istraživanje uključivali olovo, nikal i krom. Ovi rezultati su objavljeni u časopisu Toxicology Reports.

Osim toga, poznato je da glifosat tvori kemijske veze koje mogu lakše transportirati toksične metale u krvne žile ljudi, tako da mogu cirkulirati cijelim tijelom, a to je problem na kojeg su poljoprivredni radnici posebno osjetljivi.

Nije čudo, dakle, da je ova opasna kemikalija zabranjena u nekim zemljama. Dokumenti koji su nedavno objavljeni u sklopu tužbi protiv Monsanta pokazuju da je tvrtka već desetljećima bila svjesna da su njezini proizvodi ugrožavali zdravlje ljudi, ali su se ipak odlučili prodavati.

Štoviše, godinama su se trudili utjecati na istraživače i novinare da podrže njihove proizvode, bez obzira na to da li je riječ o prijetnjama ili mitu. Također su krenuli u kampanju kako bi ušutkali one koji govore protiv njihovih proizvoda i diskreditirati komentatore na društvenim medijima koji se usuđuju kritizirati.

Stoga, neće biti iznenađujuće kada Monsanto pokuša diskreditirati i ovu studiju. Kao istraživač koji je otkrio neke od najopasnijih dokaza opasnosti glifosata, Seralini je u prošlosti bio poznata meta Monsanta. Seralini poziva na izravnu zabranu herbicida na bazi glifosata. (NN)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Uzimanje probiotika za poboljšanja crijevnog zdravlja može koristiti kao bonus, jer je nova studija na životinjama je pokazala da korisne crijevne bakterije mogu smanjiti tendencije prema depresiji

Tim istraživača na Sveučilištu Aarhus u Danskoj je ispitao učinke bakterija mliječne kiseline na štakorima kao dio studije. Štakori su bili podijeljeni u četiri skupine koje su bile hranjene ili masnom prehranom bez vlakana ili nezdravom prehranom koja je bila pojačana probioticima.

Podaci su otkrili da štakori kojima su dani probiotici su pokazali neutralno ponašanje nakon testa plivanja, unatoč njihovoj nezdravoj prehrani.

Nasuprot tome, štakori koji nisu dobili probiotike su bili više depresivni nakon testa. Istraživači su također opazili značajno povećanje bijelih krvnih stanica u tkivu mozga netretiranih štakora, što može ukazivati​na početak kronične upale.

Voditelj istraživanja dr. Anders Abildgaard naveo je dokaze o povezanosti nezdrave prehrane i napada depresije. Prema ovom stručnjaku, pacijenti koji pate od depresije imaju općenito nezdravi način života u prosjeku jer vjerojatno ne dobivaju dovoljno potrebnih resursa koji promiču zdrav život.

„Posebno u ovoj studiji, štakori su ublažili posljedice masne prehrane, uz pomoć probiotika, tako da su u rangu sa onim štakorima koji su bili zdravo hranjeni. To je fascinantno otkriće koje podupire zaključak da probiotici, koji normalno doprinose dobrobiti u crijevima, također utječu na mozak. Ovaj rezultat je zanimljiv za liječenje depresije„ rekao je dr. Abildgaard u časopisu Nutra Ingredients.

Studija je objavljena u časopisu “Brain, Behavior, and Immunity”.

Probiotici mogu ublažiti neželjene efekte depresije

Druga studija na životinjama je pokazala da stresni događaji mogu dovesti do značajnog gubitka probiotika u crijevima. Istraživači su zapazili da neadekvatna prehrana sa manjom razinom probiotika može rezultirati simptomima depresije.

Međutim, hraneći miševe sa hranom koja sadrži probiotički soj Lactobacillus reuteri je pomogla životinjama da vrate na gotovo normalanno stanje.

Znanstvenici su objasnili da probiotici mogu utjecati na razinu kinurenina, metabolita u krvi koji je poznat po tome aktivira nastanak depresije. Prema stručnjacima, smanjenje probiotika u crijevima je rezultiralo istovremenim povećanjem razine kinurenina.

To pak dovodi do pojave simptoma depresije u životinja. Istraživački tim je upozorio da održavanje visoke razine kinurenina može inače umanjiti blagotvorne učinke probiotika.

„Postoji velika nada za ovu vrstu istraživanja, te se nećemo morati gnjaviti sa složenim lijekovima i njihovim nuspojavama, kada se možemo igrati sa mikrobiomima. Rezultati bi mogli biti magični samo ako promijenite svoju prehranu, promjeniti unos korisnih bakterija i popraviti svoje zdravlje – i vaše raspoloženje„ – rekao je voditelj istraživanja Alban Gaultier u sveučilišnom priopćenju.

Druga studija je pokazala da konzumacija probiotika može poboljšati raspoloženje. Tim nizozemskih znanstvenika je na 40 zdravih ispitanika proveo svoju studiju. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine.

Jedna skupina je dobila probiotike, a druga placebo. Rezultati su pokazali da su pacijenti u skupini koja je dobivala probiotike bili manje izloženi tužnim raspoloženjima u usporedbi s onima u placebo skupini. Nalazi su objavljeni u časopisu “Brain, Behavior, and Immunity.”

„Ovi rezultati pružaju prvi dokaz da unos probiotika može smanjiti negativne misli povezane sa tužnim raspoloženjem. Kao takvi, naši rezultati bacaju zanimljivo novo svjetlo na potencijal probiotika koji služe kao pomoćno sredstvo ili preventivna terapija za depresiju„ – rekao je autor studije Lorenza S. Colzato za Medical Daily online.
 
NoviSvjetskiPoredak.com