BP (British Petroleum) je platio rekordnih 20 milijardi $ za podmirenje preostalih građanskih tužbi koje se odnose na „Deepwater Horizon“ katastrofu (4 milijarde dolara odšteta po prethodnim tužbama), a i Volkswagen se suočava sa daljnjim tužbama glede prakse izbjegavanja propisanih standarda emisije štetnih plinova.

I drugi proizvođači su dostigli neslavne vrhunce koji su rezultirali velikim kaznama za sigurnosne prekršaje. Primjerice, General Motors s 900 milijuna dolara novčane kazne s ciljem odgađanja kaznenog progona. U nizu kažnjenih globama se našao i japanski proizvođač zračnih jastuka Takata koji je platio 200 milijuna dolara, a tu su i kazne od 105 milijuna dolara Fiat Chrysleru i 70 milijuna koje je platila Honda.

Najveće banke i dalje plaćaju velike kazne za rješavanje raznih pravnih zavrzlama, stoga je jasno kako je praksa plaćanja kazni isplativija od etičnog poslovanja, ako pretpostavimo da takvo što još uvijek postoji u korporativnom miljeu. Pet banaka (Citigroup, J.P. Morgan Chase, Barclays, Royal Bank of Scotland i UBS) moraju platiti ukupno 2,5 milijarde dolara Ministarstvu pravosuđa i 1,8 milijardi dolara Federalnim rezervama u vezi s optužbama zbog urote u manipulacijama deviznim tržištem. Slučaj je odradilo američko Ministarstvo pravosuđa (Department of Justice), no neobičan je po tome što su banke priznale krivnju, a u konačnici ostaje “neobjašnjeno” kako optužujuća presuda nije omelo njihovo uobičajeno poslovanje.

Anadarko Petroleum je pristao platiti više od 5 milijardi dolara kazne kako bi se riješio optužbi zbog nelegalnog odlaganja toksičnog otpada.

U drugom velikom slučaju zagađivanja okoliša, tvrtka za proizvodnju umjetnih gnojiva Mozaik pristaje na nagodbu oko optužbi za opasne radnje odlaganja otpada u osam objekata i to na način da osniva zakladu „tešku“ 630 milijuna dolara, te troši daljnjih 170 milijuna na projekte ublažavanja nastalih šteta.

Ovi primjeri su, kao i brojni drugi, od kojih su tek neki navedeni u daljnjem tekstu, pobrojani uz pomoć nove baze podataka Tracker, koja prati ponašanje korporacija. Taj istraživački projekt je pokrenut ove godine, a trenutno pokriva pitanja okoliša, zdravlja i sigurnosti u slučajevima iz 13 američkih saveznih agencija, a u 2016. godini će proširiti djelovanje i na sve ostale kategorije prekršaja:

#1. Financijske prijevare – Zavod za financijsku zaštitu potrošača je kaznio Citibanku sa 700 milijuna dolara kazne za zavaravajuću marketinšku kampanju oko kreditnih kartica.

#2. Varanje štediša – Građanska banka je kažnjena s 18,5 milijuna dolara od strane CFPB-a, jer je zadržala razliku u novcu koja je nastala pogrešnim ispunjavanjem slipova od strane građana, klijenata te banke.

#3. Varanje potrošača – Istraga provedena u New Yorku je otkrila kako Whole Foods vara građane time što na zapakiranim proizvodima navodi težinu veću od stvarne, što je rezultiralo grubo napuhanim cijenama proizvoda.

#4. Kontaminacija hrane – Novčane kazne u području sigurnosti hrane su prerijetke, no, podružnica tvrtke ConAgra je ipak kažnjena globom u iznosu od 11,2 milijuna dolara za distribuciju salmonelom zaraženog kikiriki maslaca.

#5. Krivotvorenje lijekova – Johnson & Johnsonova podružnica McNeill-PPC je priznala krivnju u vezi optužbi za prodaju krivotvorenih lijekova za djecu, te su platili 25 milijuna dolara kazne. Radi se o lijekovima u slobodnoj prodaji za koje nije potreban recept liječnika. Ne spominje se koliko je djece pretrpjelo štetu zbog korištenja lažnih lijekova.

#6. Ilegalni marketing – Sanofi, podružnica tvrtke Genzyme je postigla dogovor s državnim tužiteljstvom po pitanju optužnice koja ih je teretila za neistinitu promociju Seprafilm uređaja koji nisu odobreni od strane Agencije za sigurnost hrane i lijekova (Food and Drug Administration). Platili su 32,6 milijuna dolara kazne i time se riješili daljnjeg kaznenog progona.

#7. Neprijavljivanje sigurnosnih nedostataka – U vrhu liste tvrtki koje ove godine nisu prijavile sigurnosne nedostatke, prema Komisiji za zaštitu potrošača i sigurnost proizvoda, su General Electric (3,5 milijuna dolara kazne), Ured Depot (3,4 milijuna kazne) i LG Electronics (1,8 milijuna).

#8. Sigurnost na radu – Tvrtka Bumble Bee pristaje platiti 6 milijuna dolara kazne zbog optužnice koja ih je teretila za namjerne teške prekršaje zanemarivanja sigurnosnih mjera, koje su dovele do smrti radnika koji je ostao zarobljen u industrijskoj peći spomenute tvrtke u južnoj Kaliforniji.

#9. Povrede sankcija – Deutsche Bank je kažnjena sa 258 milijuna dolara za prekršaje vezane uz transakcije sa zemljama poput Irana i Sirije, koje su pod američkim sankcijama.

#10. Onečišćenja zraka – Proizvođač stakla, Guardian Industries, prekršivši odredbu Zakona o čistom zraku prisiljen je potrošiti 70 millijuna dolara na nove uređaje za kontrolu štetnih emisija.

#11. Zagađenje mora – Talijanska tvrtka Carbofin je kažnjena s 2,75 milijuna dolara za kazneno djelo krivotvorenja svoje evidencije, kojom je pokušala prikriti činjenicu da je pomoću uređaja poznatog kao “čarobna cijev” prikupila mulj, otpadna i kontaminirana ulja i otpadne vode, te ih ispustila direktno u more bez korištenja pročišćivača.

#12. Klima – Odvjetnik iz New Yorka istražuje je li Exxon Mobil namjerno obmanjivao dioničare i javnost o rizicima klimatskih promjena.

#13. Lažna potraživanja – Millennium Health pristaje platiti 256 milijuna dolara nagodbe u tužbi zbog naplaćenih nepotrebnih ili nepostojećih testova Medicareu, Medicaidu i drugim saveznim zdravstvenim programima.

#14. Ilegalno lobiranje – Lockheed Martin je platio 4,7 milijuna kazne po optužbi da je nezakonito koristio državni novac u svrhu lobiranja kod saveznih službenika za produženje ugovora laboratoriju za nuklearno oružje Sandia.

#15. Fiksiranje cijena – Američko Ministarstvo pravosuđa je optužilo njemačkog proizvođača automobilskih dijelova Roberta Boscha za urotu oko prepravljanja cijena. Nakon što je priznao krivnju, kažnjen je globom od 57,8 milijuna dolara.

#16. Mito i korupcija – Goodyear Tire & Rubber plaća globu u iznosu od 16 milijuna, nakon što ih je Povjerenstvo za sigurnost i vrijednosne papire optužilo za davanje mita kako bi nastavili s prodajom svojih proizvoda u Keniji i Angoli.

#17. Krađa plaća – Oilfield services company Halliburton plaća 18 milijuna dolara kazne zbog nepropisno kategoriziranih preko 1000 zaposlenika kojima su uskratili platiti prekovremeni rad.

Mnoge korporacije su sudionici u teškim kršenjima ljudskih prava i onečišćenju okoliša. Politika globalne ekonomije i slobodnog tržišta koju predvode velike korporacije otežava kontrolu načina njihovog poslovanja, a same korporacije su sve spretnije i inovativnije u zataškavanju vlastitih zlodjela, gotovo da postaju „nedodirljive“. Gore spomenute tvrtke i djela za koja su kažnjene su tek kap u moru, dok daleko veća zla koja proizvedu opstaju i ostaju nekažnjena. Ponovimo, praksa plaćanja kazni ostaje i nadalje daleko isplativija od etičnog poslovanja.

Da korporativni zločini nisu nikakva novost, valja spomenuti i one koji se desetljećima neometano odvijaju pred očima cijelog svijeta.

Primjer 1 – Ahava

Nakon arapsko-izraelskog rata 1948. godine, Palestina je podijeljena u tri dijela, Izrael uzima 77% područja, Pojas Gaze i Zapadnu obalu. To je rat koji traje 65 godina. Stotine tisuća autohtonih Palestinaca su izbjegli i prisiljeni pronaći domove u susjednim zemljama, Gazi i na Zapadnoj obali.

Ujedinjeni narodi su osudili izraelsku okupaciju palestinskih teritorija Rezolucijom 242 u kojoj stoji kako je “nedopustivo stjecanje teritorija silom”. Međutim, izraelska naselja su na prostorima suverene palestinske države, tako i naselje Mitzpe Shalem, zasnovano 1970. na okupiranom zemljištu, gdje je smještena i Ahava, kozmetička tvrtka koja koristi blatom bogatim mineralima iz Mrtvog mora u proizvodnji preparata za njegu kože. Blato iz Mrtvog mora već godinama donosi ogromne prihode kompaniji Ahava, izraelskom naselju Mitzpe Shalem i svim dioničarima poput Gaon Holdingsa i Shamrock Holdingsa od 1988. do danas.

U međuvremenu, Palestincima je onemogućeno uživati ​​ekonomsku korist plodova zemlje koja im je oduzeta. Slijedom toga se poslovanje te tvrtke slobodno može okarakterizirati kao „okupacijsko profiterstvo“ i predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava.

Primjer 2 – Bayer

Njemačka kemijska i farmaceutska kompanija koja, između ostaloga, proizvodi ubojite pesticide koji teško remete eko sustav i održavaju monopol nad cijenama lijekova. Biotehnologija kojom se koriste proizvodi visoke vrijednosti polimera. Bayer je, kao i većina velikih korporacija, usmjeren isključivo na profit i dosljedni su u odbijanju priznanja šteta koje uzrokuju aktivnosti tvrtke.

Pesticidi iz njihovih proizvodnih pogona teško oštećuju ljudsko zdravlje, a utječu i na populaciju pčela. Pčele oprašuju 30% prehrambenih usjeva i 90% divljih biljaka. Ove biljke ovise o pčelama koje ih oprašuju, a ljudi ovise o usjevima za opskrbu hranom. U travnju 2013. godine je EU zabranila većinu neonikotidnih pesticida , ali oni se još uvijek koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Bayer je podnio tužbu protiv EU odmah nakon zabrane tih pesticida. Kao i druge velike farmaceutske tvrtke, Bayer kontrolom cijena onemogućava široj populaciji pristup potrebnim lijekovima.

Kako je spomenuto na početku ovog članka, korporativna elita je doista spretna u izvrtanju činjenica, pa Bayer na ročištu održanom u travnju 2014. iznosi tezu kako njihovi pesticidi ne predstavljaju opasnost za pčele, već je za sve kriva grinja Varroa.

Korporacija se služi taktikama koje uključuju cijeli spektar aktivnosti, od PR-a, preko financiranja ili kupnje znanstvenika kojima je domaća zadaća dokazati kako tvrtka brine o pčelama, a krivnju prebacuju na poljoprivrednike. Nedavno je Bayer objavio knjigu za djecu s pričama o pčelama koje su bolesne jer su ih napale Varroa grinje, a Bayer u konačnici briljira u ulozi spasitelja koji ima lijek za bolesne pčelice.

Znanstvena istraživanja su dokazala štetnost spomenutih pesticida i po zdravlje ljudi, posebice na razvoj mozga.

Nadalje, ta tvrtka uporno nastoji omesti proizvodnju generičkih lijekova primjerice u Indiji, a koji bi mogli biti prodavani po daleko povoljnijim cijenama, te samim time dostupni svima. Marijn Dekkers, direktor Bayera je izjavio kako „Bayer proizvodi lijekove za „zapadne pacijente“ koji ih mogu platiti.“

Spomenimo da je Dekkers član Upravnog odbora General Electric u SAD-u. Predsjednik je njemačke grupacije kemijske industrije (VCI) sa sjedištem u Frankfurtu, te potpredsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) iz Berlina. Dekkers je također član poslovnog vijeća i poslovnog okruglog stola, dvije američke udruge poslovnih lidera i izvršnih direktora.

Indijske tvrtke mogu proizvesti generičku verziju lijeka protiv raka za 200 dolara mjesečno, a Bayer prodaje brendiranu verziju lijeka Nexavar za 8000 dolara mjesečno.

Pokretanjem pravnih akcija protiv manjih indijskih tvrtki za proizvodnju generičkih lijekova Bayer pokušava monopolizirati cijene lijekova. Njemačka kompanija tvrdi kako radi na podmirivanju globalnih zdravstvenih potreba, ali je u stvarnosti usmjerena isključivo na vlastiti profit. Bayer visokim cijenama milijunima ljudi onemogućava pristup lijekovima.

Primjer 3 – The Hershey Company

Proizvođač Kit-Kat-a iskorištava i zlorabi prava radnika u svojim tvorničkim pogonima smještenim u zapadnoj Africi. Njihove čokolade ovise o jeftinoj radnoj snazi i prisilnom radu djece na farmama kakaa diljem Obale Bjelokosti koja proizvodi 40% svjetske ponude kakaa za industriju. Prema američkom Ministarstvu rada (Department of Labor), zapadnoafričke kakao farme zapošljavaju djecu od 12 do 14 godina, koja su dovedena, često i prisilno, iz susjednih zemalja.

Radi se o siromašnim regijama u kojima cijele zajednice u potpunosti ovise o prihodima od rada u industriji kakaa, te su prisiljeni pristati na krajnje neadekvatne uvjete rada, što tvrtke poput The Hershey Company beskrupulozno koriste.

Primjer 4 – Investicijska banka HSBC

HSBC je vodeća globalna banka, prvenstveno orijentirana na investicijsko bankarstvo. Podrijetlom je iz Velike Britanije, a posluje u više od 85 zemalja svijeta. HSBC financira i proizvodnju palminog ulja, a ujedno je i dioničar u tvrtkama poput Sime Darby i Wilmar International. HSBC-ova financijska aktivnost uzrokuje teška kršenja ljudskih prava u Maleziji, Indoneziji, Liberiji, Ugandi i drugdje, a te zemlje istodobno trpe teška zagađenja okoliša.

Proizvodnja, primjerice, palminog ulja u lokalnim tvornicama se odvija na krajnje neodgovoran način, a lokalno stanovništvo biva silom protjerano iz domova, sa svoje zemlje na kojoj su živjeli i radili godinama, te su tako lišeni hrane i sredstava za život.

HSBC je u više navrata optužen za pranje novca i druge kriminalne aktivnosti, no kako se čini, ta je banka prevelika da bi joj se ozbiljno sudilo.

Banka i rukovoditelji uključeni u kriminalne radnje pranja novca dobivaju imunitet i dalje ostaju na čelu te korporacije. Kažnjeni su s 1,9 milijardi dolara, koliko HSBC zaradi u svega mjesec dana poslovanja. Poslovanje se neometano nastavlja.

Suviše je ovakvih, pa i puno gorih primjera kriminalnog poslovanja velikih korporacija da bi ih se pobrojalo u samo jednom članku. Na crnoj listi su mnogi drugi: Ralph Lauren, McDonalds, KBR (KELLOGG, BROWN, AND ROOT), Glencore Xstrata, Ghirardelli Chocolate Company, FORD MOTOR COMPANY, FIFA, DYNCORP/CSC, COCA-COLA, Chevron, Century International Arms, CATERPILLAR, Blackwater International (Xe Services), Barrick Gold, Bank of America, Alpha Natural Resources, Wal-Mart, te mnoge druge iz te povlaštene skupine nedodirljivih.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:nsp)

Današnje vrijeme po mnogočemu je znakovito. I dok društvene elite pričaju kako smo izašli iz krize, kako svijet raste, kako države idu prema nekom iluzornom miru i sigurnosti, svi znakovi vremena govore drugačije.

I dok su sve oči svijeta uprte u Europu u kojoj se mahnito gradi nova logor-država gdje stotine tisuća ljudi, nasjelih na tko zna koje priče, sa žigom oko vrata žive u u logorima 21. stoljeća, moderno nazvanima azili – očekujući neku budućnost, cijeli svijet doslovce se raspada. Ugledne elite upozoravaju svijet na kolaps i kaos dok istovremeno pakiraju svoje kofere bježeći u podzemlje ili čak s ovog planeta.

I sve smrdi na nemir, rat i globalni kaos koji će esklairati ili u ekonomskom smislu ili u civilizacijskom, nije ni bitno, jer pravi cilj ovog megarata prema kojem idemo je čovjek – ljudsko biće koje se pod svaku cijenu mora ukloniti.

Možda su nas zato pod krinkom integracije u multikulturalnosti prisilno prispojili na jedno tlo ne bi li svi zajedno dočekali stravu koja nas očekuje. Zatvaranje bankomata, ubojstvo misli, djela, policija na ulicama, vojska na granicama, kampovi za beskućnike, kampovi za migrante, neimaština, jad i bijeda, ubojstvo Boga i Božjega, sve su to znakovi vremena koje ne možemo ignorirati.

I dok svi mediji svijeta ‘bleje’ u Europu pred čijim se očima događa smak svijeta u svakom smislu, i moralnom i duhovnom i civilizacijskom i ljudskom, SAD gori. Kod njih je propaganda na vrhuncu jer mediji javljaju da slijedi oporavak, a kad ono, činjenice su u potpunosti drugačije. Sve je više upozorenja i znakova koji govore da slijedi svjetski kolaps.

‘Prazno’, to je riječ koja opisuje nenormalan broj shopping centara, poslovnih zgrada i trgovine te banaka diljem SAD-a, a što opisuje brutalan pad gospodarstva koji je, kako neki mediji javljaju, od povijesne važnosti. Kako uzpozoravaju, sve se događa u tišini, dok mediji govore o gospodarskom rastu, nezavisni ekonomisti sigurniji su nego ikada i upozoravaju: gledajte svojim očima, Amerika ide prema kolapsu, a time i cijeli svijet.

Prema OffTheGridNews-u, 16 megalomanskih kompanija koje drže i na tisuće trgovina ugasile su svoja svjetla i zatvorili svoja vrata ove godine. Riječ je o destcima tisuća radnih mjesta i prodajnih lokala, a cijeli ovaj val, koji podsjeća na veliku depresiju američkog društva, nezaustavljivo se nastavlja. Mnogi gradovi već su mrtvi.

I masovni mediji poput BBC-ja već glasno govore kako je dovoljno otići do najbližeg trgovačkog centra u svome gradu da biste vidjeli da se Americi sprema ekonomski tsunami. Nažalost, kako javljaju, to bi mogao biti samo vrh ledenoga brijega. Nedavne vijesti pokazuju da je američka maloprodaja u očajnoj situaciji te da je cijela ekonomija na izrazito klimavim nogama.

Također, javnosti je manje poznato da Federalne rezerve premještaju veći dio operacija iz New Yorka u Chicago, kako kažu zbog straha od “prirodne katastrofe”. Isto tako, svijet ne zna da federalna vlast u ovom trenutku kupuje na milijune okvira streljiva za poluautomatske puške AR-15 te da se NORAD (North American Aerospace Defense Command) premješta na planinu Cheyenne.

Zbog čega, zbog prirodnih katastrofa? No, ako samo malo razmislimo, kakva prirodna katastrofa bi mogla biti toliko strašna da prekine operacije Federalnih rezervi u New Yorku? To bi moralo biti nešto vrlo neobično, a Federalne rezerve u New Yorku su očito zabrinute da bi takav događaj mogao dogoditi. Znaju li oni nešto što mi ne znamo?

Da se u ekonomskom smislu, a samim time i u svakom drugom smislu svijetu sprema nešto veliko svjedoči i izvješće Ministarstva financija Ruske Federacije koje kruži Kremljom u kojemu jasno piše da je Središnja banka Rusije prihvatila pod svoju zaštitu 3 milijuna unci ili oko 100 tona zlata u vrijednosti od preko 3,5 milijarde dolara od američkog bankarskog i financijskog diva Citigroup koji naprosto bježi iz SAD-a.

Osim toga Citigroup je na čuvanje Rusiji dao i 100 milijardi dolara u gotovini. Prema ovom izvješću najjača američka banka prekinula je sve ekonomske dogovore s mnogim zemljama, uključujući i latinoameričke zemlje te je sav novac i zlato koje je bilo u tim zemljama izravno povučeno!

To ništa ne bi bilo čudno da nije riječ o američkoj mutinacionalnoj financijskoj korporaciji sa sjedištem na Manhattnu, koja je nastala jednim od najvećih svjetskih spajanja u povijesti financija i ujedinjenjem bankarskog diva Citicorp i financijskog konglomerata Travelers Group u listopadu 1998. godine.

Citigroup je bila najveća banka u svijetu po ukupnoj imovini i imala je ukupno 357 000 zaposlenih dok je 2007. godine je bila prva financijska korporacija po prodaji američkih državnih obveznica. Citigroup ima najveću mrežu na svijetu u pružanju financijskih usluga i posluje u 140 zemalja s oko 16 000 ureda. Ima više od 200 milijuna računa klijenata u više od 140 zemalja. Zašto sada odlazi iz SAD-a?

A da ne bježe samo kompanije i banke nego i elita pišemo već duže vrijeme. No, tužno je da je golim okom vidljivo da obični ljudi i dalje ignoriraju upozorenja sa svih strana pa je jasnije da masovna propaganda – ‘samo vi čekajte u kvazi miru’ uspijeva, iako se u ovom trenutku geostrateški događaju nevjerojatne stvari za čovječanstvo. Činjenica je da se elita i moćnici za kaos spremaju već duže vrijeme, a što mi, obični smrtnici čekamo? Zašto ignoriramo upozorenja koja pršte sa svih strana?

‘Super bogati menadžeri svijeta masovno kupuju privatne avionske piste, skrovišta i zabačena imanja u slučaju ‘građanskog ustanka’ koji se očekuje’. Nervozni financijeri masovno odlaze na ‘tajna’ mjesta daleko od ljudi kako bi bili spremni na nerede i kaos diljem svijeta’, rekao je Robert Johnson, predsjednik Instituta za ‘Nova ekonomska mišljenja’ – New Economic Thinking, a prenosi Mirror.

Također, Johnson je dodao da elita zna da će uskoro doći do kaosa zbog povećanja nejednakosti među ljudima, čime je aposolutno potvrdio da je plan elite i bio ‘svijetom bez granica’ stvoriti kaos. Dodaje kako će bankari i financijeri biti prvi na meti bijesnih građana, kao i da su oni sami toga svjesni pa se zato pripremaju na bijeg u podzemlje ili čak dalje od ovog planeta. Naime, Johnson je također dodao da je elita toliko u strahu da se neki od njih spremaju, ako budu mogli, pobjeći na drugi planet!

Ove informacije ‘iznutra’, iz same vrhuške svjetske elite u koju Johanson i sam spada su naravno u velikoj mjeri prešućene u medijima baš kao i alarmantna upozorenja bivšeg savjetnika britanskog premijera koji je na svom twitter profilu upozorio ljude da je krajnje vrijeme da se pripremimo za kolaps, da pripremimo, zlato vodu skloništa. Zašto? Zašto bi netko upozorava o ljude na tako nešto da se zaista nešto ne događa u svijetu?

Maurice Newman, predsjednik Vijeća za poduzetništvo, te savjetnik australskog premijera, Tonyja Abbotta, prije nekog vremena javnosti je rekao, ili bolje rečeno priznao kako UN trenutno radi na uspostavi Novog svjetskog poretka i to manje ni više, nego preko “znanosti” o klimatskim promjenama.

U svojoj kolumni on je napisao:“To je dobro čuvana tajna! Ljudi nemaju veze s klimatskim promjenama. Riječ je o uspostavi Novog svjetskog poretka koji će predvoditi UN. ” Dodao je kako je pravi cilj stvaranje koncentrirane autorativne političke vlasti koja će pokoriti svijet, i to upravo preko manipulacije o klimatskim promjenama.” Jel čujete vi ovo? AUTORATIVNA POLITIČKA VLAST KOJA ĆE POKORITI SVIJET? Zar je to ono što ignoriramo?

I FEMA logori funkcioniraju

I logori u SAD-u otvorili su svoja vrata u više država u korist autoritativne vlasti koja pokorava korak po korak sve što diše i misli. Prema izvještajima američkih neovisnih medija, ljude, odnosno beskućnike, navodno love po cestama ne bi li ih strpali u ovaj logor. O ovoj zastrašujućoj činjenici ne izvještava niti jedan mainstream medij u svijetu.

Teške i očekivane priče o takozvanim FEMA kampovima su se obistinile FEMA kampovi neodoljivo podsjećaju na nacističke logore. Jedina alternativa ljudima koji su tamo zarobljeni je zatvor. U ovom trenutku u logorima u završavaju beskućnici. I tu je poanta priče. SAD u posljednjih par godina bilježi potpuno abnormalnu eksploziju beskućništva, koja se sada prelijeva i na Europu. U jednom trenutku potpuno namjerno, iako je dugova i prije bilo, bankama je dopušteno preuzeti potpunu vlast nad čovjekom u SAD-u. Sve se radilo planski i krenulo je još puno prije, taman u vremenu kada su svi mislili kako SAD-u cvjetaju ruže.

No, stvarao se samo privid. Banke su davale povoljne kredite, zadužile ljude do maksimuma i tada rekli dosta. Povećali su kamate, a ti isti krediti planski su postali potpuno neotplativi. Sve to dogodilo se u suradnji s vladom SAD-a. U posljednje 4 godine bankarske deložacije toliko su nemilosrdne da se SAD (i ne samo SAD) pretvara i zemlju beskućnika. Trenutno je na ulicama SAD-a nevjerojatnih 3, 5 milijuna beskućnika, ljudi koji bez ičega žive u šatorima i na milosti trenutka.

Dok je u isto vrijeme slobodno, nenaseljeno i prazno čak 18 milijuna kuća i stanova. Na ulicama su cijele obitelji, a broj djece po ulicama nemilice raste. Stvaraju se takozvani “šator” gradovi. Ogoljeni zidovi u vlasništvu banaka koje više ni ne djeluju na tlu SAD-a dokaz su da deložacije ljudi nisu provođene da bi se namirili bankarski dugovi jer praznim stanovima ne mogu se namiriti. Cilj je bio potpuno drugačiji; što više ljudi pokoriti, učiniti ih potpuno ovisnima o milosti sustava, a sve to događa se sada i nama.
 
(dnevno.hr/uredio:nsp)

U siječnju 2015. je po držanju strane imovine bila treća po veličini banka u Americi. Najveći dioničari korporacije su fondovi s Bliskog istoka i iz Singapura.

Na vrhuncu globalne financijske krize 2008. godine Citigroup je bila najveća banka u svijetu po ukupnoj imovini i imala je ukupno 357 000 zaposlenih. 2007. godine je Citigroup bila prva financijska korporacija po prodaji američkih državnih obveznica. Citigroup ima najveću mrežu na svijetu u pružanju financijskih usluga i posluje u 140 zemalja s oko 16 000 ureda. Ima više od 200 milijuna računa klijenata u više od 140 zemalja.

Ovo su podaci koji se o financijskoj korporaciji mogu pronaći na internetu i jasno je da je riječ o financijskom divu koja ima ogroman utjecaj na američku unutarnju i vanjsku politiku.

Uzevši u obzir napetosti između Rusije i Sjedinjenih Država za pretpostaviti je da bi Citigroup trebao poslovati u skladu s američkom vanjskom politikom, kao što je bio slučaj proteklih desetljeća sa svim financijskim institucijama u bliskim vezama s američkim Kongresom, State Departmentom i Ministarstvom financija.

Međutim, izvješće Ministarstva financija Ruske Federacije koje kruži Kremljom govori da je Središnja banka Rusije “prihvatila zaštititi” 3 milijuna unci ili oko 100 tona zlata u vrijednosti od preko 3,5 milijarde dolara od američkog bankarskog i financijskog diva Citigroup i gotovo 100 milijardi dolara u gotovini.

Prema izvješću, 1,4 milijuna unci zlata koje se danas čuva u sefovima Središnje banke Rusije je dio složenog dogovora između Venezuele i korporacije Citigroup od travnja ove godine i Rusiji je isporučeno izravno iz te latinoameričke zemlje. Još 1,6 milijuna unci je došlo iz različitih zemalja s kojima je američki financijski div prekinuo veze u proteklih godinu i pol dana. Riječ je o 11 zemalja, uključujući Japan, s kojima je Citigroup je prekinuo poslovne veze, navodi se u izvješću.

Također stoji da je Citigroup povukao imovinu, uključujući zlato i novac, skrivenu u različitim lokalnim bankama iz navedenih 11 zemalja i da će se povući iz potrošačkog bankarstva u Japanu, Egiptu, Kostariki, Češkoj, Salvadoru, Guamu, Gvatemali, Mađarskoj, Nikaragvi, Panami i Peruu, te prekinuti potrošačko financijsko poslovanje u Koreji. Iz američkog financijskog diva poručuju kako će njihova banka pojednostaviti prisutnost i usredotočiti se na profitabilna tržišta.

Međutim, Unatoč sankcijama Washingtona, Citigroup je odbio prekinuti veze s Ruskom Federacijom, a financijski direktor Ivan Gerspach je Obami kratko poručio “kako neće napustiti Rusiju”, prenosi portal Whatdoesitmean.com.

Što se tiče ovog izviješća, Citigroup na svojoj inetrnetskoj stranici dodatno objašnjava odnos sa Ruskom Federacijom

“Priča o korporaciji Citigroup u Rusiji je počela prije gotovo 100 godina i usko je povezana s dramatičnim događajima koji su u to vrijeme pogodili zemlju. Citigroup je uvijek djelovao kao poveznica između ruskog gospodarstva i drugih zemalja diljem svijeta, te je odigrao važnu ulogu u razvoju trgovine i gospodarskih odnosa Rusije s inozemstvom. Citi je stigao u Rusiju uoči revolucije, odnosno 1916. kada se Citi zvao National City Bank (NCB). Tada se pretplatio na obveznice u prilog vlade Ruskog Carstva i to u vrijeme kada je svjetski rat uzimao danak nad resursima zemlje”, stoji na službenim stranicama američkog financijskog diva.

100 milijardi dolara u gotovini, koje je Citigroup “prihvatio da budu zaštićeni” u Središnjoj banci Rusije, prevezeno je u Moskvu iz Kaira prošlog tjedna i to netom prije odluke Središnje banke Egipta kojom se odobrava prodaja dobara američkog bankarskog diva u zemlji Međunarodnoj komercijalnoj banci (ICB), potez koji je najavljen u lipnju ove godine.

O tome zašto je Citigroup potajno preselio 100 milijardi dolara u gotovini iz svojih egipatskih podružnica izvješće ne govori ništa, ali je Ministarstvo financija Rusije istaknulo da je “prihvatilo zaštititi zlato i novac korporacije Citigroup u Središnjoj banci Rusije”. Novac i zlato sada podliježu zakonima Ruske Federacije i ne podliježu više zahtjevima svih stranih entiteta, uključujući i SAD.

Zašto Citigroup treba ovako hitnu zaštitu svoje imovine? Stručnjaci to objašnjavaju uglavnom zbog nemilosrdnog napada Obame administracije na korporaciju, uključujući i novčanu kaznu od 700 milijuna dolara zbog “nepoštene i obmanjujuće prakse” od nekoliko tjedana prije, kao i zbog istrage studentskih kredita zbog koje financijski div strahuje da bi moglo doći do novih sankcija. Citigroup je zbog slične prakse bio prisiljen otpisati 7 milijardi dolara hipotekarnih kredita.

Važno napomenuti da stručnjaci u izvješću kažu da je vodstvo korporacije Citigroup “vrlo zabrinuto” zbog procesa raspada američkog gospodarstva, što se vidjelo tijekom prošlog “Crnog ponedjeljka” kada su od procijenjenih 24,1 trilijuna dolara američki građani i neprofitne udruge ukupno izgubili 1,8 trilijuna (1 800 milijardi dolara).

Iako je Kina smanjila kamatnu zbog najgoreg pada domaćeg tržišta u posljednjih 20 godina, za sada se odvojila od ostatka svjetskih tržišta stvaranjem iluzije trenutne stabilnosti, upozorava izvješće i navodi kako prodaja 24. kolovoza nije uzrokovana od strane Kineza, nego zbog sveukupne konfuzije na globalnoj razini, ali i da najgore dolazi u narednim tjednima.

Važno je napomenuti da je ovu procjenu podržava i Damian McBride, savjetnik bivšeg britanskog premijera Gordona Browna, koji je tmurno izjavio: “Savjeti za predstojeći kolaps su da prije svega novac stavite novac na sigurno mjesto, jer ne vjerujem da će banke i bankomati biti otvoreni i da će raditi kreditne kartice. Potom pogledajte imate li dovoljno flaširane vode, konzervirane hrane i ostalih kućnih potrepština za mjesec dana? Ako ne, idite u kupovinu. I na kraju, odaberite mjesto gdje se okupiti sa svojim voljenima u slučaju prekida prometa i komunikacija.”

Kako se sve više američkih i ruskih nuklearnih snaga gomila na zapadnoj fronti izvješće se nažalost zaključuje savjetom Obaminoj administraciji njegovog najbližeg ekonomskog savjetnika, Paula Krugmana, koji tvrdi “kako je za ozdravljenje američke ekonomije potreban ili jedan svjetski rat ili invazija vanzemaljaca, jer je svima jasno kamo sve ovo vodi,… prije ili kasnije”.

Korporacija Citigroup je sebe zaštitila, ali se otvara pitanje koliko je ostalih učinilo isto ili slično? Povjerenje američkog financijskog diva u Rusiju se vidjelo iz izjave čelnika korporacije koji su u veljači ove godine za Vedomosti izjavili da će Rusija imati pad BDP-a i porast inflacije, ali da se nikako ne može govoriti o propasti ruske ekonomije. No, bez obzira što se događa, nitko ne može reći da nije bio upozoren,… samo što ljudi jednostavno ne slušaju.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(altermainstreaminfo.com.hr/,youtube/uredio:nsp)

Oni koji su bili na vrhu više to nisu. Rađa se nova prilika za čovječanstvo i dešavaju se mnoge dobre stvari koje ne idu globalnoj eliti na ruku

Predstavit vam samo neke od većih priča koje su se dogodile u posljednje vrijeme. Kada sastavite slagalicu, shvatit o čemu govorimo, piše themindunleashed.org

1. Čak 57 nacija je navelo da će se pridružiti kineskoj Azijskoj banci za infrastrukturna ulaganja. Među značajnijim državama koje su potpisale sporazum 29. lipnja 2015. godine nalaze se Rusija, Indija, Iran, Švicarska, Njemačka, Francuska, Saudijska Arabija, Australija, Indonezija, Velika Britanija, Italija i Austrija. Važno je napomenuti da se SAD i Japan nisu pridružili ovoj banci.

2. Rusija je pozvala Grčku da se pridruži savezu BRICS-a 12. svibnja 2015. godine

3. Pentagon je 24. svibnja 2015. godine objavio dokumente koji dokazuju kako je vlada SAD imala ključnu ulogu u stvaranju ISIS-a. Zanimljivo je kako mainstream mediji nisu prenijeli ovu priču. Američki obavještajni dužnosnici su nekoliko tjedana kasnije potvrdili izvješće.

4. Grčki premijer Alexis Tsipras je 31. svibnja 2015. godine napisao otvoreno pismo u kojem je upozorio europske lidere da “prave ozbiljnu pogrešku” i preporučio im da pročitaju Hemingvejevu knjigu “Za kim zvona zvone”.

5. Američka federalna vlast je hakirana 2. lipnja 2015. godine, a pritom su iscurio osobni podaci o 4 milijuna radnika. Direktor FBI, James Comey, rekao je tri tjedna kasnije da je moguće da pravi broj iznosi oko 18 milijuna. Neki smatraju da je hakiranje izvršeno kako bi se skupili dokazi o zločinima izvjesnih vladinih dužnosnika.

6. Senator Kentuckyja, Rend Paul, pozvao je 2. lipnja 2015. godine vladu SAD da objelodani 28 stranica izvještaja o napadu 11. rujna, koje je Bushova administracija sakrila od oči javnosti.

7. Poznati glazbenik Akon je 3. lipnja 2015. godine rekao da će njegova Solarna akademija osigurati solarnu energiju za 600 milijuna ljudi u Africi. U pitanju je velika pobjeda za čistu energiju i čovječanstvo.

8. Zviždač Edward Snowden je 4. lipnja 2015. godine naveo da je nastala velika razlika od objavljivanja dokumenata NSA i da je došlo do promjene ravnoteže moći u svijetu. Da li on misli na savez BRICS-a?

9. Tekst “Doći će do resetiranja financijske industrije” objavljen je 5. lipnja 2015. godine. Međunarodni monetarni fond je rekao da kineski juan više nije podcijenjena valuta. Juan bi uskoro mogao postati prepoznat kao globalna rezervna valuta.

10. Anshu Jane i Jürgen Fitschen iz Deutsche Bank, jedne od najvećih svjetskih banaka, dali su 7. lipnja 2015. godine ostavku. Dva dana kasnije, njemački tužitelji su izvršili raciju nad stožerom banke.

11. Kina je 15. lipnja 2015. godine navela da je summit G-7 u Njemačkoj bio “sastanak dužnika”. Oni to misle doslovno pošto se zapadni financijski sustav temelji na dugu.

12. Poseban dan je bio 17 lipnja 2015. godine, kada su se dogodile četiri stvari. Prva od njih je da je potpredsjednik JP Morgan-a iznenada preminuo. Od kraja 2013. godine, umrlo je gotovo 70 viših bankarskih dužnosnika. Očito se nešto događa.

13. Rusija i Kina su 17. lipnja 2015. godine najavile da će se prodaja plina i sirove nafte između te dvije države provoditi u kineskim juanima i ruskim rubljama. Hegemonija američkog dolara jenjava.

14. Država Teksas je 17. lipnja 2015. godine potpisala nacrt zakona koji poziva na repatrijaciju zlata od federalne vlasti.

15. Odbor Grčkog parlamenta za dug je 17. lipnja 2015. godine objavio izvješće u kojem navodi da je grčki dug ilegalan i bespravan po međunarodnom zakonu. Oni su dalje naveli da su MMF i ECB namjerno ilegalno nametnuli ove bespravne dugove Grčkoj i drugim nacijama. Na taj način je izravno isprozivan globalni bankarski kartel.

16. Baron David Mayer de Rothschild je 18. lipnja 2015. godine osuđen od strane francuskog suda zbog financijske prijevare. Francuskoj policiji je naređeno od strane suda da prati baruna. Obitelj Rothschild je dugo bila obitelj koja se nalazila na vrhu globalne financijske Ponzi sheme.

17. Dužnosnici iz Bushove administracije su 18. lipnja 2015. godine optuženi da su hapsili nevine ljude nakon napada 11. rujna.

18. Dok se europski čelnici pokušavaju izvući iz dužničke krize, grčki premijer Alexis Tsipras je 19. lipnja 2015. godine u Rusiji održao govor na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, na kom je naveo da se “ekonomski centar planete promijenio” i da nove sile igraju “važnu ulogu na ekonomskom i geopolitičkom razini”. Također, Grčka i Rusija potpisale su sporazum o plinu od 2 milijarde eura, što bi moglo značajno promijeniti stratešku i geopolitičku situaciju.

19. Grčka je 5. srpnja 2015. godine rekla “NE” kreditorima i njihovom paketu pomoći. To je veliki korak za čovječanstvo. Na kraju je sporazum ipak postignut, ali se očekuje da neće dugo trajati. Smatra se da će on samo dovesti do nove revolucije negdje u rujnu i listopadu.

20. Banka BRICS-a je 7. srpnja 2015. godine službeno počela raditi.

21. NYSE, Wall Street Journal i United Airlines su 8. srpnja 2015. godine stali s radom na nekoliko sati zbog “tehničkih problema” .

22. Skupina Anonymous je 7. srpnja 2015. godine, večer prije hakerskog napada, navela: “Nadajmo se da sutrašnji dan neće biti previše strašan za Wall Street”. Navodi se da postoje dokumenti koji potvrđuju da skupina Anonymous radi s određenim patriotskim američkim vojnim snagama s ciljem da legalnim putem svrgne bankarsku elitu.

23. Iran, Kina, Rusija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i SAD su postigli povijesni sporazum o iranskom nuklearnom programu 14. srpnja 2015. godine. Također postoje izvještaji da Iran posjeduje tehnologiju besplatne energije i da će iskoristiti to da obori bankarsku, političku i naftnu elitu. To ima smisla pošto su najveći protivnici ovog sporazuma bili Izrael i neki američki političari.

24. U okrugu Santa Cruz je 15. srpnja 2015. godine izglasano da se obustavi rad s 5 većih banaka, uključujući JP Morgan Chase, Barclays, Citigroup, Royal Bank of Scotland i UBS.

25. U ovom trenutku svi mi na ovoj planeti možemo doprinesemo boljem životu za sve nas.

Jasno je da se nešto veliko događa i da treba da sagledamo ove informacije s velikim optimizmom i nadom. Istina mora izaći na vidjelo.
 
(webribune.rs/uredio:nsp)

Ako nestrpljivo iščekujete dolazak “ekonomskog kolapsa”, samo otvorite oči i pogledajte na ono što se događa u Europi. Cijeli kontinent je upravo sada jedan divovski gospodarski nered, a nezaposlenost srlja u rekorde.

Nezaposlenost i siromaštvo postavljaju rekordne razine, prodaja automobila postavlja rekordno niske razine, i tu je još more loših kredita. Tijekom proteklih nekoliko godina, najviše pozornosti je bilo usmjereno ka ekonomskim borbama Grčke, Španjolske i Portugala, i bez sumnje stvari i dalje postaju ​​još gore u tim zemljama. No, u 2014. i 2015., Italija i Francuska će se početi pojavljivati u središtu pozornosti što se ti če raspada ekonomije.

Francuska ima peto po veličini gospodarstvo na svijetu, a Italija deveto po veličini gospodarstvo na svijetu, i u ovom trenutku ta gospodarstava se rapidno padaju na komadiće. Očekujte da Francuska i Italija ispunjavaju velike naslove u novinama tijekom ostatka 2014.

Uvijek sam tvrdio da će sljedeći veliki val ekonomskog kolapsa početi u Europi, a to je upravo ono što se događa. Slijede samo neke od statističkih podataka koji pokazuju da je “gospodarski kolaps” ono što se događa u Europi upravo sada ….

# Stopa nezaposlenosti u eurozoni u cjelini još uvijek stagnira na rekordnoj razini svih vremena od 12,1% posto.

# Italija, stopa nezaposlenosti je skočila na potpuno novu rekordu razinu svih vremena od 12,7% posto.

# Stopa nezaposlenosti mladih u Italiji je skočila na 41,6% posto.

# Razina siromaštva u Italiji je sada najviša ikada zabilježena.

# Mnogi analitičari očekuju velike ekonomske probleme u Italiji tijekom sljedećih nekoliko godina. Predsjednik Italije otvoreno upozorava na “raširenu društvenu napetost i nemire” u svojoj zemlji u 2014.

# Citigroup projicira da će dug Italije u BDP-u premašiti 140% posto do 2016.

# Citigroup projicira da će dug Grčke BDP-u premašiti 200% posto do 2016.

# Citigroup projicira da će stopa nezaposlenosti u Grčkoj doći do 32% posto u 2015.

# Stopa nezaposlenosti u Španjolskoj još uvijek stagnira na rekordnoj razinu svih vremena od 26,7% posto.

# Stopa nezaposlenosti mladih u Španjolskoj je sada na 57,7% posto – čak veća nego u Grčkoj.

# Postotak loših kredita u Španjolskoj raste već osam uzastopnih mjeseci, a nedavno je postigao rekordu razinu svih vremena od 13% posto .

# Broj hipotekarnih prijava za kredit u Španjolskoj je pao za 90% posto, od razine vrhunca stambenog “boom”-a.

# Stopa nezaposlenosti u Francuskoj raste već 3 godine za redom, a nedavno je skočila na novu najveću razinu u zadnjih 16 godina.

# Za 2013, prodaja automobila u Europi je išla tempom najniže godišnje razine ikada zabilježene.

# Deutsche Bank, vjerojatno najvažnija banka u Njemačkoj, najprofitabilnija u Europi (poluga do 60:1), a to je oko 70 trilijuna dolara u vrijednosti izloženih derivata.

Europa doista doživljava ekonomsku noćnu moru, a još će se pogoršati.

Teško je u riječi pretvoriti ovakav ekstremni očaj kojeg nezaposleni radnici diljem Europe osjećaju upravo sada. Kada ne mogu hraniti svoju obitelj, i ne mogu pronaći posao bez obzira koliko se trudili, to može biti apsolutno pogubno za svak dušu.

Da bi dobili spoznaju o razini očaja u Španjolskoj, pročitajte sljedeću anegdotu iz nedavnog novinskog članka …

Imate li poteškoća u shvaćanju nevjerojatnih problema nezaposlenosti južne Europe?

Ne gledate dalje od jednog dučana Ikea namještaja koji se nalazi na španjolskoj mediteranskoj obali.

Planovi za otvaranje novog Megastorea sljedećeg ljeta u blizini Valencije. U ponedjeljak, Ikea je počela uzimati zamolbe za posao, za novih 400 radnih mjesta u novoj trgovini.

Tvrtka nije bila pripremljena za ono što je slijedilo.

U roku od 48 sati, više od 20.000 ljudi se prijavilo za tih 400 radnih mjesta. Volumen prijave je srušio IKEA-in računalni poslužitelj u Španjolskoj.

Kao se globalni ekonomski uvjeti i dalje pogoršavaju, stvari će biti još teže za one koji su na donjoj granici gospodarskog hranidbenog lanca. Stope siromaštva će se vinuti, čak i na područjima gdje se ne bi moglo očekivati ​​da se to dogodi. U stvari, jedan novi izvještaj je otkrio da je siromaštvo već u stalnom porastu, u Njemačkoj, koja je trebala biti najjača ekonomska sila u cijeloj eurozoni …

Nekoliko dana prije božićnih blagdana, Udruga Zajednički skrbi objavila je izvješće o regionalnom razvoju siromaštva u Njemačkoj u 2013. pod nazivom “Između prosperiteta i siromaštvu – test točke sloma”. Izvješće pobija službenu propagandu da je Njemačka još uvijek uglavnom nazahvaćena krizom, te da je utočište prosperiteta u Europi.

Prema izvješću, siromaštvo u Njemačkoj je “doseglo rekordnu razinu”. Cijeli gradovi i regije su umočen u sve dublju ekonomsku i socijalnu krizu. “Socijalne i regionalne centrifugalne sile, kroz mjerenja primanja, dramatično su porasle u Njemačkoj od 2006″. Njemačka se suočava sa “testom točke sloma”.

Naravno, siromaštvo i dalje eksplodirava s ove strane Atlantika, također. U Sjedinjenim Američkim Državama, stopa siromaštva je na 15% posto ili najviše već tri godine za redom. To je prvi put da se to dogodilo od 1960.

A to je tek početak. Ekstremna nesmotrenost europskih banaka, kao što su Deutsche Bank i američkih banaka, kao što su JP Morgan Chase, Citibank i Goldman Sachs na kraju će izazvati financijsku katastrofu daleko goru nego što smo doživjeli 2008. godine.

Kad stigne prava kriza, protok kredita će se zamrznuti dramatično i gospodarska aktivnost će se samljeti do zastoja. Nezaposlenost, siromaštvo i sve naši sadašnje gospodarski problemi će postati mnogo, mnogo gori.

Pa iako mislite da su problemi upravo sada veliki, istina je da je to ništa u odnosu na ono što dolazi. Nadam se da se pripremate za nadolazeću oluju dok još možete. Živjela nezaposlenost, ne očajavajte!
 
 
(preveo: mag.Alfred Bošković/uredio: nsp)
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16421"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Europska unija je okrivila najveće svjetske banke da su napravile zavjeru i da su blokirale svaki pokušaj da se regulira tržište takozvanih kreditno-derivatnih swapova – zamjena (credit default swap – CDS)

CDS predstavlja oblik derivativa, financijskih kredita koji omogućuju kreditorima da spuštaju ili sasvim neutraliziraju rizik bankrotiranja od strane dužnika za bilo kakav kredit, obveznice ili neku drugu vrstu pozajmica.

Kreditno-derivatnim mjenicama se prva počela baviti banka JP Morgan početkom zadnjeg desetljeća 20. stoljeća. Sa CDS-om se vrlo brzo desilo ono, što se događa sa svim drugim financijskim instrumentima. Od sredstva za osiguranje od rizika realne ekonomije, CDS je postao najkorištenija igračka financijskih špekulanata. Postupno su u igru ​​privučeni i ostali sudionici tržišta.

Na kraju su ovakvu vrstu derivativa počele izdavati banke i financijske tvrtke koje nisu imale apsolutno nikakve veze ni sa jednom stranom u ovom ili onom kreditnom poslu. 2007. godine, gotovo pred sam početak aktivne faze svjetske financijske krize obim tržišta CDS je premašivao 60 bilijuna dolara.

Ukupan obujam derivacije financijskih instrumenata je došao do blizu 1200 bilijuna dolara, što je otprilike 20 puta više od svjetskog BDP-a. Mnogi stručnjaci smatraju da je upravo kolaps na tržištu derivacija financijskih instrumenata postao uzrok svjetske financijske krize. Mada sudjelovanje CDS-a na tržištu svih derivativa nije premašivao 5%, uloga tog instrumenta u pripremi krize iz 2008.godine je bila vrlo velika.

“Navedeno tržište [CDS] se uopće ne regulira, a nositelji ugovora se nalaze u potpunom neznanju o tome, koliko je ugovorna strana zaštićena. To je Damoklov mač koji je spreman spustiti se čim počnu bankrotiranja” – pisao je u travnju 2008. godine, ni više ni manje nego George Soros.

Jadikovanje mnogih igrača na tržištu (špekulanata) zbog “čarobnog štapića” čiji je naziv CDS podgrijavalo je špekulativnu pomamu sudionika na financijskom tržištu, tjeralo ih da ugovaraju sve riskantnije i riskantnije poslove. To su priznavali i financijski regulatori, i neovisni analitičari, i sudionici svjetskih summita kada  se obavljalo “sređivanje” kao bi se ublažio prvi val krize.

A.Greenspan, bivši predsjednik FED-a je još od devedesetih godina prošlog stoljeća je poticao špekulacije pomoću CDS-a, a vlada SAD je, kada je počela kriza, krenula spašavati novcem iz proračuna igrače Wall Street-a koji su se zanijeli tom igrom, sama birajući tko će to biti.

Bear Stearns, peta po veličini banka u SAD je prodana u ožujku 2008. godine za simboličan iznos – ona je u stvari uništena zbog operacija sa CDS-om. Uteg obveza u svezi sa CDS-om je na dno povukao i banku Lehman Brothers (kojoj je odbijena, izravna i indirektna državna potpora). Njeno bankrotiranje se smatra kao početak aktivne faze financijske krize.

Osiguravajuću kompaniju AIG, koja je izdala kreditne swapove u vrijednosti od 400 milijardi dolara vlada SAD je morala spašavati po hitnom postupku: obujam otpisa po CDS-u je samo u 3. kvartalu 2008.godine kod osiguranika dostigao 11 milijardi dolara. AIG se mogla razračunati samo državnim novcem tako što bi doznačila 22,4 milijarde dolara bankama koje su kod nje kupovale CDS.

Praktično je svaka banka sa Wall Street-a imala istovremeno i ogromna potraživanja i ogromne obveze po instrumentima CDS-a, ali su u nekima (JP Morgan, AIG, Lehman Brothers i dr..) dugovanja bila veća od potraživanja za jedanput (ili nekoliko puta). Vlada SAD se bacila pomoći glavnom nositelju obveza po CDS-u – banci JP Morgan. Washingtonski dobročinitelji su tu banku zaštitili ne izravno, već spašavanjem onih banki i korporacija koje su kod JP Morgan-a nakupovali financijske igračke CDS.

Kako bi svi nositelji CDS mogli dobiti 100-postotnu “satisfakciju” postalo je neophodno objaviti totalni bankrot svih najvećih banaka u Sjedinjenim Državama, a usput i u Zapadnoj Europi. U jednom trenutju bi prestali postojati i Wall Street, i londonski City, i ostali svjetski bankarski centri …  

U pravu je bio Warren Buffett, koji je još prije krize sve izvedene instrumente nazvao “financijskim oružjem za masovno uništenje”. Samo su ogromna novčana ulaganja državnih sredstava iz proračuna i središnjih banaka spasla financijsko-bankarski sustav. Rezultat je bio … nekontrolirani razvoj tržišta CDS-a je postao faktor naglog povećanja državnog duga SAD, Velike Britanije, zemalja EU. On je isprovocirao opći požar dužničke krize u zemljama EU koji još uvijek nije ugašen.   CDS bomba nije eksplodirala, ali strah i dalje postoji.

Tržište CDS: pokušaj “razminiranja”

Bez neke veće medijske galame banke su zajedno s regulatorima i međunarodnim financijskim organizacijama počele poduzimati mjere na “razminiranju” tržišta CDS-a. U 2009.godini su i u SAD-u, i u Europi učinjeni koraci kako bi se sistematizirala i standardizirala trgovina uz pomoć kreditnih derivatnih swapova. Zakon Dodd-Frank, koji je u SAD stupio na snagu 15.07.2011. (kojeg nazivaju i Zakon o reformi Wall Street-a i zaštiti potrošača) između ostalog predviđa i da banke podnose izvještaje o operacijama s CDS-ovima.

Ta mjera snižava rizike od krize, mada stručnjaci skreću pažnju na složenost procjene rizika po instrumentima CDS, i nemogućnost za regulatore da dublje proniknu u složene sheme operacija s tim instrumentima.

Bez uzimanja u obzir čimbenike poput CDS-a, teško je razumjeti neke događaje ekonomskog i političkog života posljednjih godina. Na primjer – događaje u vezi s Grčkom. Jer osim nje postoji još zemalja u Europi i izvan nje gdje pokazatelji državnog duga, vanjskog duga, deficita proračuna i sl. nisu nimalo bolji od onih u Grčkoj.

Međutim, stvar je u tome, što je Grčka bogato dobivala kredite od Goldman Sachsa, niza europskih banaka, a rizike po tim kreditima su banke Wall Street-a i City-a, svima poznate, osiguravale pomoću “čarobnog štapića” pod nazivom – CDS. Da je Grčka objavila bankrot po svojim dugovima, kreditori Grčke bi zahtijevali “satisfakciju” od onih banaka koje su im i prodale CDS-ove. (to su najvjerojatnije banke JP Morgan, Morgan Stanley i još neke slične njima).

Da obratimo pažnju sa kakvim je strpljenjem na kojem se može pozavidjeti, i upornošću “izuzetna trojka” (Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka i Europska komisija) pokušavala i pokušava upristojiti manipulacije s dugom Grčke.

Ona inzistira da se postupci u svezi s izvođenjem Grčke iz krize nazovu “restrukturizacija duga” jer ukoliko se nazovi bankrot (što on, po mišljenju mnogih, u stvari i jeste) – to će pokrenuti mehanizam isplate CDS-ova. Radi se o desecima milijardi eura koje mogu nokautirati mnoge američke i europske banke.

Ako je u 2007. godini opseg tržišta CDS dostigao maksimum od 62,2 bilijuna dolara, financijski kolaps, koji je došao poslije njega, doveo je do velikog smanjenja obujma tržišta. Tako je već u 2010. on iznosio ispod polovice veličine koji je imao prije krize – 26,3 bilijuna dolara. Prema podacima iz 2012. godine taj opseg se i dalje smanjuje tako da je tada iznosio 25,5 bilijuna dolara.

Glavni igrač na tržištu navedenog financijskog instrumenta je kao i do sada američka banka JP Morgan, u čijem se portfelju opseg CDS-a procjenjuje na 5,7 bilijuna dolara. Na drugom mjestu je još jedan div Wall Street-a – Morgan Stanley (4,9 bilijuna dolara). Istraga koja se počela voditi u EU u svezi sa CDS-ovima može dovesti do daljnjeg smanjenja tog tržišta.

Bankarski skandal: CDS kao instrument obmane

Značajno je da CDS ugovori predstavljaju izvan-burzovne instrumente. To znači da su oni zaključivani privatno, između dvije strane, i da po njima nije bilo burzovne trgovine, odnosno – oni nisu bili u vidnom polju i kontroli financijskih regulatora. Najveće burzovne tvrtke su pokušavale doći do tog segmenta svjetskih financijskih tržišta.

Banke se optužuju i za trud da zadrže tržište CDS-a kao “maksimalno zatvoreno”, i da ne dozvole da se ona prenesu tamo gdje se financijama otvoreno trguje. Burzovne tvrtke Deutsche Borse i Chicago Mercantile Exchange su više puta pokušavale otvoriti prostor za trgovanje i zaključivanje ugovora za kreditne derivate.

Da bi se otvorio takav prostor, burze bi morale dobiti licencu za publiciranje podataka i formiranje osnovnih indeksa za derivate. Međutim, financijske organizacije ISDA i Markit, koje se bave licenciranjem, nalazile su se pod kontrolom uskog kruga banaka koje trguju CDS derivatima. One su odbile dati licencu za te burze.

CDS – bomba s usporenim djelovanjem

Prema objavljenoj zvaničnoj izjavi Europske komisije, regulatori okrivljuju su okrivili 13 banaka i dvije krupne organizacije za kartelsku zavjeru. Optuženi su  Goldman Sachs, Morgan Stanley, BNP Paribas, Deutsche Bank, UBS, HSBC, Citigroup, Barclays, JP Morgan, Bear Stearns, Bank of America Merrill Lynch, Royal Bank of Scotland, Credit Suisse.

Osim toga, u Europskoj komisiji optužuju, za pomoć bankama i Međunarodnu asocijaciju za svopove i derivate (International Swaps and Derivatives Association, ISDA) i jednu od najvećih na svijetu tvrtka za pružanje financijskih informacija – Markit.

Za neugodne manipulacije banaka s Wall Street-a se još 2009. godine zainteresiralo Ministarstvo pravosuđa  SAD-a. Započela je istraga banaka koje su bile glavni igrači na tržištu navedenog financijskog instrumenta, kao i tvrtke Markit. Tvrtka Markit je glavni dobavljač informacija bankama s Wall Street-a.

Pikantnost situacije je bila u tome, da je najkrupniji dioničar Markita -  JP Morgan (sa 12 posto dionica) i krupni dioničari: Bank of America, Royal Bank of Scotland i Goldman Sachs. Ministarstvo pravoduđa SAD-a sumnja da su dioničari Markita mogli za tržište CDS-ova dobiti i netržišne informacije, jer su istovremeno bili i market-makeri tržišta, te su imali potencijalno veliki pristup tržišnim informacijama. Markit je odbio komentirati istragu koju vrše američke vlasti.

U travnju 2011. EU je započela istragu rada 16 najvećih banaka na tržištu kreditno-derivatnih swapova. Istragu je inicirala optužba da su se kreditno-derivatni swapovi negativno pokazali tijekom financijske krize 2007. – 2009.godine, kao i tvrdnja da banke pokušavaju voditi nekonkurentsku politiku u svezi sa zaključivanjem, clearingom i pružanjem informacija o CDA-ovima.

Nakon toga je u medijima je došlo do pauze u svezi sa rasvjetljavanju započete istrage, koja traje 2 godine i 3 mjeseca. Da to nije malo predugo? Uostalom – a da li je istraga uopće provedena?

Možda je financijski svijet koji radi iza spuštene zavjese donio odluku da se taj posao malo prikoči? A u međuvremenu se promijenilo nešto u podjeli snaga i nekome je zatrebalo da se ponovno aktivira bomba s usporenim djelovanjem, čiji je naziv CDS?
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(vestinet,youtube/uredio:nsp)

Unatoč 6,5% rasta burzovnih indeksa dionica na tržištu tijekom posljednja tri mjeseca, nekoliko milijardera u tišini polako se riješavaju svojih dionica. . . . . i brzo. Stiže li potop epskih razmjera, uskoro ćemo vidjeti ?! Najveći svjetski manipulatori to samo znaju, i ovaj put su udruženi.

Warren Buffett, koji je bio navijač za američke dionice već neko vrijeme, odbacuje  (čitaj. prodaje bez obzira na tržišna kretanja) dionice alarmantanom stopom. On se  nedavno žalio na “razočaravajuće rezultate”  američkih tvrtki kao što su Johnson & Johnson, Procter & Gamble, i Kraft Foods.

U najnovijem izvještaju Buffet-ove holding tvrtke Berkshire Hathaway, Buffet drastično smanjenje svoju izloženost dionicama koje ovise o potrošačkim navikama kupnje. Berkshire je prodao otprilike 19 milijuna dionica Johnson & Johnson, i smanjio svoj ukupni udio u “dionicama potrošačkih proizvoda” za 21%. Berkshire Hathaway je također prodao svoj cjelokupni udio u Kalifornijskom dobavljaču računalnih dijelova – Intel.

70% američkog gospodarstva ovisi o potrošnji, Buffett očito ima nedostatak vjere u tim tvrtkama sa stavom “budući izgledi su zabrinjavajući”.

Nažalost Buffett nije jedini.

Suradnik milijarder John Paulson, koji se obogatio na tržištu klađenja drugorazrednih hipotekarnih kredita, također čisti svoje američke zalihe dionica. Tijekom drugog tromjesečja ove godine, Paulsonov hedge fond, Paulson & Co, se riješio 14.000.000 dionica JPMorgan Chase-a. Fond je također odbacio svoju cjelokupnu poziciju u diskontnom trgovačkom lancu Family Dollar i potrošačkim proizvodima za kavu Sara Lee.

Konačno, milijarder George Soros je nedavno prodao gotovo sve svoje dionice banaka, uključujući dionice JPMorgan Chase, Citigroup i Goldman Sachs. Od te tri banke, Soros je prodao više od milijun dionica.

Pa zašto se ovi milijarderi pomahnitalo riješavaju svojih dionica američkih tvrtki?

Uostalom, dioničko tržište je još uvijek u sredini svojeg povijesnog rally-a. Cijene nekretnina napokon su se nivelirale, a po prvi put u posljednjih pet godina zapravo su i u porastu u mnogim mjestima. I stopa nezaposlenosti čini se da se stabilizirala.

Vrlo je vjerojatno da su ti profesionalni investitori svjesni posebnih istraživanja koja pokazuju masivnu tržišnu korekciju, čak 90%, koja bi se mogla desiti u budućnosti.

Jedna takva osoba koja je objavila svoje istraživanja je Robert Wiedemer, uvaženi ekonomist i autor New York Times-ove najprodavanije knjige pod nazivom “Aftershock”

Prije nego što odbacimo mogućnost 90%-tnog pada na tržištu dionica, kao nerealni scenario, razmislite o Wiedemer-ovoj reputaciji.

U 2006, Wiedemer i tim ekonomista točno je predvidio kolaps na američkom tržištu nekretnina, tržišta kapitala i potrošnje koje se potopilo u Sjedinjenim Državama. On je nakon toga objavio svoje istraživanje u knjizi “America’s Bubble Economy” (Američka Balon Ekonomija)

Knjiga je uzbrzo uhvatila sve pohvale za svoju točnost u predviđanju što su mnogi mislili da se nikada neće dogoditi, i Wiedemer-a kao pouzdanog proroka.

Kolaps počinje sa osvrtanjem na strategiju Federalnih rezervi koja je štampala masivan iznos novca iz čistog zraka u pokušaju da se stimulira gospodarstvo.

“Ta sredstva nisu napravljena na tržištu i gospodarstvu još. Ali, matematička je sigurnost da će jednom napokon brana puknuti, i taj novac koji prolazi kroz rezerve dolazi na tržište, biti će pod udarom vala inflacije “, rekao je Wiedemer.

A ovo je mjesto gdje Wiedemer objašnjava zašto Buffett, Paulson i Soros rasprodaju američke zalihe:

“Tvrtke će trošiti više novca na troškove zaduživanje od troškova poslovne ekspanzije. To znači niže profitne marže, niže dividende, i manje unajmljivanja. Osim toga, više otpuštanja. “

Nema investitora, a kamoli milijardera, koji bi htjeti vlastite dionice s padom profitnih marži i smanjenih dividendi. Dakle, ako je to razlog zašto Buffett, Paulson i Soros rasprodaju dionice, oni su odlučili unovčiti ih jako rano i ostaviti ostale Main Street ulagače da drže vodu.

Da li nam ovaj čovjek zajedno sa svojim istomišljenicima sprema novu još dublju krizu ?

Za one koji nisu upućeni, ovo se tiče svih građana u cijelom svijetu. Trenutna kriza koja je počela 2008. je izazvana i došla je iz smjera Amerike, i izazvana je manipulacijama nafte i pada burzovnih dionica. Velike skupine bankara, masona, i manipulatora očito da nisu zadovoljne dobivenim rezultima krize. Oni žele novi pad i novi ciklus krize koji će biti dublji nego onaj prije njega.

Jedno je samo istina, da će se to desiti, a mi možemo samo čekati i gledati, ali i biti spremni kad se to dogodi !
 

 

 
izvor: moneynews.com, youtube.com
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10812"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Pet najvećih banaka u Sjedinjenim Američkim Državama: JP Morgan Chase, Bank of America, Citigroup, Goldman Sachs i Morgan Stanley, privode kraju sastavljanje planova u slučaju prestanka poslovanja, na što ih je obvezala država.

To bi ih moglo navesti i da pojednostave svoje složeno poslovanje.

Ti planovi, poznati kao ‘oporuke za života’, moraju biti dostavljeni američkim regulatornim tijelima do 1. srpnja, propisuje Dodd-Frankov zakon o financijskoj reformi.

Cilj je zakona onemogućiti praksu državne pomoći bankama koje su prevelike da bi se dopustilo da bankrotiraju (too-big-to-fail).

Oporuke mogu sadržavati do 4000 stranica, a kako zakon dopušta regulatornim tijelima da idu toliko daleko da bankama narede prodaju podružnica ako ne budu mogle isplanirati kontrolirani bankrot, čak i najzdravije banke primorane su početi višegodišnji proces raspetljavanja složenih globalnih operacija, tvrde konzultanti iz bankarskog sektora.

Ostala svjetska gospodarstva također velikim bankama postavljaju slične zahtjeve za planove u slučaju bankrota.
 
izvor: http://articles.economictimes.indiatimes.com
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9714"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]