Prije 6000 godina mozgovi su nam postali kadri čitati, sada je u opasnosti više nego što možemo i zamisliti

To je pojava posvuda oko vas kada bilo kamo putujete. Roditeljima iPad služi kao novi oblik smirivanja djece. Prvašići čitaju priče na pametnim telefonima, stariji dečki ne čitaju uopće, ali vise nad videoigrama.

Roditelji i uopće putnici surfaju ili prebiru po beskonačnim e-mailovima i vijestima.

Maryanne Wolf u Guardianu primjećuje da se svi uklapaju u tu priču, a to onda znači da se neuronske veze svih tih ljudi tako mijenjaju da to utječe na sposobnost čitanja, od predškolskog djeteta do odraslih.

Neuroznanstvenici u svojim radovima navode da se ustrojstvo mozga kako bismo bili kadri čitati, razvilo prije više od 6000 godina.

Taj sklop nastao je iz vrlo jednostavnog mehanizma za dekodiranje osnovnih informacija poput broja koza u nečijem stadu.

Istraživanje Wolf opisuje kako sadašnje sposobnosti mozga da čita obuhvaćaju neke od naših najvažnijih intelektualnih i emocionalnih procesa; nakupljeno znanje, zaključivanje, empatiju, kritičku analizu…

Diljem svijeta pojavljuju se istraživanja koja upozoravaju da je možda svaki od tih procesa neophodnih za “duboko čitanje” po prijetnjom kako sve više odmičemo u svijet čitanja na digitalnoj osnovi. Znanstvenica s MIT-a Sherry Turkle napisala je da mi ne griješimo kad kao društvo razvijamo inovacije, nego kad zanemarujemo što remetimo ili smanjujemo dok radimo inovacije.

U tom prijelaznom trenutku između tiskane i digitalne kulture društvo se treba suočiti s onim što smanjuje u dijelu sustava specijaliziranom za čitanje, u onome što naša djeca i stariji učenici ne razvijaju i s onime što oko toga možemo učiniti. Iz istraživanja znamo da sklop za čitanje nije dan ljudima kroz genetski nacrt poput vida ili jezika.

Ono za razvoj treba određeno okruženje. Usto, ono će se prilagoditi zahtjevima okruženja, od različitih sustava pisanja do osobitosti svakog pojedinog medija koji koristimo.

Ako su dominantni mediji razvili procese koji su brzi, višezadaćni i okrenuti velikoj količini informacija, kao što naši digitalni mediji sada, takvi će biti i sklopovi za čitanje.

Psihologinja s UCLA-e Patricia Greenfield piše da ćemo manje pažnje i vremena izdvajati za sporije, vremenski zahtjevnije procese dubokog čitanja, poput zaključivanja, kritične analize i empatije, što je sve neophodno za učenje u bilo kojoj dobi.

Stručnjak za književnost iz Engleske Mark Edmundson opisuje kako je puno studenata na fakultetima izbjegavalo klasičnu literaturu 19. i 20. stoljeća jer više nisu imali strpljenja čitati duže, gušće i zahtjevnije tekstove.

Nije toliko problem niti s “kognitivnom nestrpljivošću” studenata koliko ono što stoji ispod toga; potencijalna nesposobnost velikog broja studenata da čita s razine kritičke analize dovoljne za obuhvaćanje kompleksnosti misli i argumentacije koji se nalaze u zahtjevnim tekstovima, bilo u književnosti ili iz znanosti na fakultetu.

Ili u oporukama, ugovorima, referendumskim pitanjima, namjerno tako uobličenima na zbune glasače. Psihologinja Anne Mangen iz Stavangera u Norveškoj i njeni kolege proučavali su kako studenti usvajaju isti materijal iz različitih medija. Njena grupa obrađivala je klasičnu kratku priču o ljubavi, i to tako da je polovica čitala na Kindleu, a druga polovica na papiru.

Ispalo je da su oni koji su čitali s papira, bili bolji u shvaćanju priče, posebno u sposobnosti uočavanja detalja i rekonstruiranju radnje u kronološkom poretku.

Serija istraživanja sa Sveučilišta San Jose uočila je da je nova norma čitanja “skeniranje” kroz uočavanje riječi i prelijetanja kroz tekst. Mnogi čitatelji sada koriste obrasce skeniranja u obliku “F” ili “Z” tako da pročitaju prvi red, a potom lete preko riječi kroz tekst.

Kad se mozak ponaša na takav način, on smanjuje vrijeme za duboko čitanje i procese povezane s njim. Odnosno, nema vremena za uočavanje kompleksnosti, razumijevanje tuđih osjećaja, ljepote i stvaranje vlastitih misli.

Karin Littau i Andrew Pipe uočili su važnost dodirivanja u tiskanim medijima, što je važno za osjećaj geometrije riječi, prostornog oblikovanja teksta. Piper piše da ljudi trebaju znanje o tome gdje u prostoru i vremenu, što im omogućuje da se vraćaju stvarima i uče iz ponavljanja.

To je važno i za mlade i za stare čitatelje, da se mogu vratiti, provjeriti i ocijeniti nečije razumijevanje teksta. A onda se otvara pitanje što se događa s mladima čije skeniranje teksta preko ekrana odvlači čitatelja od “gledanja unazad” samim time što nedostaje osjećaj prostora.

Negativne posljedice čitanja, uočio je niz znanstvenika, primjećuju se već u četvrtom ili petom razredu, što za posljedicu ima ne samo sposobnost shvaćanja, nego i razvoj suosjećanja, empatije.

Kritička analiza, empatije i drugi procesi dubokog čitanja postaju kolateralna šteta digitalne kulture. Nije to tek puki sukob digitalnog protiv tiskanog. To znači da se uopće mijenja svrha našeg čitanja. Nije to niti samo do mladih, posljedice se uočavaju i kod odraslih.

Više nismo kritični, ne analiziramo, ostajemo otvoreni za lažne informacije i demagogiju. Moramo stoga razviti takav mozak koji će biti u stanju duboko čitati i u tiskanim i u digitalnim medijima.

(express.hr)

Ako ste se razboljeli bez ikakvog razloga, možda patite od kroničnog stresa

Većina ljudi toliko je naviknuta na stres da ne rade ništa da bi rješili, što se ne bi smjelo raditi.

Neodržavanje zdrave razine stresa može ometati različite funkcije u tijelu i povećati rizik od problema poput nesanice, poremećaja prehrane, depresije, prehlade i srčanih problema.

Kako bi vam pomogla u održavanju cjelokupnog zdravlja, evo nekoliko ideja kako smanjiti stres u vašem životu, kada na vaš stres npr. utječe stanje u državi:

# Podijelite svoje osjećaje – Umjesto da držite svoje osjećaje u bočicu, podijelite ih s barem jednom osobom u koju vjerujete, bilo da je to prijatelj, obitelj ili terapeut. Možda će vam oni moći riješiti vaše probleme, tako budete manje pod stresom, ali čak i ako to ne učine, samo da netko posluša vaše brige može smanjiti ogroman teret sa vaših leđa.

# Zdrava prehrana – Većina ljudi obično jede na svojem putu kroz stres. No, umjesto da jedu zdravu hranu koja može pomoći, oni se odlučuju za prerađenu hranu bogatu šećerom, kalorijama i drugim nezdravim sastojcima. Neke namirnice koje biste trebali uključiti u prehranu kako bi vam pomogli u upravljanju razinama stresa uključuju orašaste plodove, crvenu papriku, losos, špinat, zobene pahuljice, tamnu čokoladu i čaj.

# Adekvatna količina sna – Da bi se osjećali opuštenijiima, ljudi trebaju dobiti sedam do devet sati sna po noći. Smanjite vrijeme u kojem ste bespomoćno zurili u strop slijedeći rutinsko vrijeme spavanja, snižavajući temperaturu, blokirajući svjetlost i popijte čašu toplog mlijeka ili čaj od kamilice prije nego što zaspete.

# Opustite se i ponovno “napunite baterije” – Ako su posao ili škola postali previše stresni, odvojite malo vremena da biste se udaljili od tih stvari prije nego počnu utjecati na vaše zdravlje. Ne mora biti dug i skupi godišnji odmor. Ono što je važno je da napravite udaljenost između vas i vaših stresora. Kao što se kaže “Daleko od očiju, daleko od uma.”

# Tjelovježba – Tjelesna aktivnost aktivira oslobađanje hormona poput endorfina koji mogu učiniti čudesa kako bi ublažili stres koji osjećate. Možete prošetati lijepim krajolikom tako da možete razmišljati o nečem drugom ili možete raditi izazovne vježbe tako da čak nećete imati priliku misliti na bilo što drugo.

# Pronađite hobi – Hobiji poput vrtlarstva, sviranje instrumenata, pisanje poezije i slikanja su odlično kada želite zadržati svoje misli na onome što radite. To vam također daje osjećaj uspjeha koji vas može motivirati da se suočite sa vašim problemima.

# Meditirajte – Uz sve što se događa oko vas, možda je ipak malo teže koncentrirati se na trenutak i opustiti se. Meditacija će vam pomoći da se “prizemljite” kako ne bi postali preopterećeni bez obzira kakve brige imate. Ako nemate dovoljno vremena za meditaciju, možete odvojiti samo pet minuta za vježbu disanja “4-7-8″ u kojoj se udahnete za četiri sekunde, držite dah sedam i izdahnite tijekom osam sekundi.

# Čitajte knjige – Umjesto da provjeravate društvene medije ili igrate igre koje vam mogu samo pojačati stres, zašto ne čitate dobru knjigu? Sigurno će vam pomoći da se opustite i odmaknuti vaše misli daleko od stvari koje vam uzrokuju stres.

# Nabavite si kućnog ljubimca – Kućni ljubimci su super pratitelji. Jednostavno maženje ili hodanje, već možete smanjiti razinu vašeg stresa. Ako ne želite posjedovati kućne ljubimce, možete volontirati u lokalnom skloništu za kućne ljubimce ili otići u parkove gdje se možete igrati s kućnim ljubimcima drugih ljudi.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Istraživači su oglasili alarm zbog mentalnog zdravlja u SAD-u, budući da nova studija otkriva da su gotovo u potpunosti knjige izbačene iz navika čitanja u zamjenu za društvene medije

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, 60 posto tinejdžera je čitalo knjige, a 2016. godine – samo 16 posto.

Jedan na tri tinejdžera iz SAD-a nije uspio čitati knjigu ili časopis po vlastitom izboru u cijeloj 2016. godini, dok je potrošio prosječno šest sati na internetu, čitajući tekstove i društvene medije.

Pametni telefoni su zamijenili ne samo knjige, već televiziju, i kino, prema istraživanju, objavljenom u časopisu American Journal of Psychology.

Istraživanje je prikupilo podatke iz projekta istraživanja srednjih škola Sveučilišta u Michiganu pod nazivom “Praćenje budućnosti”, koje se bavilo trendovima od 1975. godine.

Istraživanje je također otkrilo neobičan porast korištenja društvenih medija među 12-godišnjacima. U 2008., 52 posto njih reklo je da su posjetili stranice društvenih medija kao što su Facebook ili Instagram “skoro svaki dan”. Godine 2016. takva navika je povećana na 82 posto.

Jean Twenge, profesorica psihologije na sveučilištu u San Diegu i jedan od autora studije, iznijela je zabrinutost zbog utjecaja digitalne tehnologije na djecu.

“Čitanje tekstova drugih oblika poput knjiga i članaka časopisa zaista je važno za razumijevanje složenih ideja i za razvijanje sposobnosti kritičkog razmišljanja” – rekla je Twenge, prema Sydney Morning Heraldu.

Twenge je također napisala knjigu, naslova koji uvelike objašnjava njezine osjećaje o tom pitanju, ‘iGen: Why Today’s Super-Connected Kids Are Growing Up Less Rebellious, More Tolerant, Less Happy – and Completely Unprepared for Adulthood – and What That Means for the Rest of Us.’

Ali nije riječ samo o mentalnim sposobnostima djece, već i o njihovom mentalnom zdravlju. Istraživanje objavljeno prošle godine u časopisu American Journal of Epidemiology prikupljaju podatke od 5.208 pojedinaca i utvrdilo je da Facebook ima ukupni negativni utjecaj na mentalno zdravlje korisnika.

Međutim, Andrew Przybylski, iz instituta Oxford Internet Institute koji je sudjelovao u studiji objavljenoj prošle godine u British Medical Journalu, upozorio je: “Ljudi vide da nezadovoljstvo kod tinejdžera i adolescenata u nekim mjerama raste, a uporaba tehnologija ide gore.”
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Tim istraživača na Sveučilištu u Edinburghu prikupio je podatke od više od 600.000 ljudi, kao i evidencije životnog vijeka njihovih roditelja, kao dio studije. Istraživački tim je bio u stanju utvrditi određene čimbenike koji uvelike utječu na životni vijek.

Rezultati su pokazali da i pušenje cigareta i markeri povezani s dijabetesom igraju središnju ulogu u smanjenju životnog vijeka osobe. Prema nalazima, ljudi koji su teški pušači imaju povećan rizik smanjenja njihovog životnog vijeka za sedam godina.

Isto tako, prekomjerna tjelesna težina i drugi znakovi dijabetesa negativno su uključeni u skraćivanje životnog vijeka. Dva nova gena koja utječu na srce i imunološki sustav također su otkrivena da smanjuju životni vijek za oko osam mjeseci i pola godine.

Međutim, usvajanje zdravijih životnih navika, kao što je prestanak pušenja i gubitak težine, može pomoći u povećanju očekivane životne dobi osobe.

Znanstvenici su također primijetili da ljudi koji čitav život uče i otvoreni su za nove stvari, povećavaju očekivanu životnu dob.

“Naše istraživanje procijenilo je uzročne posljedice izbora načina života. Otkrili smo da, u prosjeku, pušenje dnevno smanjuje životni vijek za sedam godina, dok će gubitak samo jednog kilogram mase povećati životni vijek za dva mjeseca” – rekao je istraživač dr. Peter Joshi za Science Daily.

Druga studija otkrila vezu između čitanja i dužeg životnog vijeka

Nedavni nalazi se podudaraju s podacima iz prethodne studije koja pokazuju da čitanje zapravo može povećati životni vijek osobe.

Kao dio studije, tim znanstvenika je ispitivao 3635 ljudi u dobi između 50 i više godina. Istraživački tim je zatim kategorizirao sudionike u tri skupine. Jedna grupa je čitala 3,5 sati ili više tjedno, a ostale skupine su čitale do 3,5 sati tjedno ili uopće ne čitaju.

Rezultati su pokazali da sudionici koji čitaju više od 3,5 sata tjedno imaju 23 posto manju vjerojatnost da će umrijeti tijekom 12-godišnjeg razdoblja.

Isto tako, oni koji su čitali do 3,5 sata tjedno imali su 17 posto smanjenjen rizik smrtnosti.

Osim toga, 33 posto ne-čitatelja je umrlo tijekom praćenja u usporedbi sa samo 27 posto čitatelja knjiga.

Istraživački tim je također primijetio da su čitatelji knjiga živjeli 108 mjeseci nakon roka, što je snažna suprotnost onima koji nisu čitali knjige koji su živjeli samo 85 mjeseci nakon predviđenog roka.

Prema istraživačima, čitanje knjiga može pružiti 23-mjesečnu prednost preživljavanja. Znanstvenici su također otkrili da je čitanje knjiga umjesto časopisa i novina rezultiralo dužim životnim vijekok među sudionicima.

“Kognitivni angažman može objasniti zašto se vokabular, razmišljanje, koncentracija i vještine kritičkog razmišljanja poboljšavaju izlaganjem knjizi. Čitanje knjiga može potaknuti empatiju, društvenu percepciju i emocionalnu inteligenciju, a to su kognitivni procesi koji mogu dovesti do dužeg života … Prednosti čitanja knjiga uključuju dulji život u kojem ih čitamo … Robusnost naših otkrića sugerira da čitanje knjiga ne samo da može uvesti neke zanimljive ideje i likove, već može omogućiti i više godina za čitanje” – zaključili su istraživači.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

400 objavljenih znanstvenih radova su dokazali staru poslovicu “Glazba je lijek”

Alternativni i komplementarni tretmani kao što su kreativne umjetnosti, meditacija i joga su predložene da premoste mnoge praznine koje konvencionalna medicina ne može.

No, glazba, zbog svoje sveprisutnosti u našem društvu, kao i njezina lakoća prijenosa, ima možda i najveći potencijal među alternativnim terapijama da dosegne ljude na duboki i profinjeni način. Glazba je bitna i ona liječi.

Učenje glazbe čini se da ubrzava razvoj mozga kod male djece, osobito u područjima mozga koja su odgovorna za obradu zvuka, razvoj govora, percepciju govora i vještine čitanja, prema prvim rezultatima studije koja je trajala pet godina, provedena od strane neuroznanstvenika na Sveučilištu u Kaliforniji.

Sada znamo da kontrolirano liječenje u kojem se sluša sluša i svira glazba je snažan tretman za probleme mentalnog zdravlja. 400 objavljenih znanstvenih radova su dokazali staru poslovicu “Glazba je lijek”.

Istraživanja pokazuju da dodavanje glazbene terapije u liječenje poboljšava simptome i društveno funkcioniranje među šizofreničarima. Nadalje, terapija glazbom se pokazala učinkovitom kao samostalni tretman za smanjenje depresije, tjeskobe i kroničnih bolova.

Institut za mozak i kreativnost (BCI) na Sveučilištu u Kaliforniji započeo je petogodišnje istraživanje u 2012. u suradnji s Filharmonijom Los Angelesa i Udrugom Srce Los Angelesa (HOLA) u kojem su htjeli otkriti utjecaj glazbene nastave na dječji socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj.

Ovi početni rezultati studije, objavljeni nedavno u časopisu Developmental Cognitive Neuroscience, pružili su dokaz o prednostima glazbenog obrazovanja u vrijeme kada su mnoge škole diljem zemlje ili uklonile ili smanjile glazbeni i umjetnički programe.

Studija je pokazala da poduka iz glazbe ubrzava sazrijevanje slušnog puta u mozgu i povećava njegovu učinkovitost.

“Mi smo uglavnom zainteresirani za utjecaj glazbenog obrazovanja na kognitivni, socijalno-emocionalni razvoj mozga kod djece”, rekao je Assal Habibi, glavni autor studije i viši znanstveni suradnik na BCI u USC Dornsife College of Letters, umjetnosti i znanosti.

“Ovi rezultati govore da djeca s glazbenim obrazovanjem, u usporedbi s druge dvije usporedne skupine, su bila preciznija u obradi zvuka.”

Tijekom ovog longitudinalnog istraživanja, neuroznanstvenici su pratili razvoj mozga i ponašanje u grupi od 37 djece iz defavoriziranih četvrti Los Angelesa.

Trinaestoro djece, od 6 ili 7 godina, počeli su dobivati glazbenu poduku kroz program “Mladi orkestar”. Program obuke glazbom je bio inspiriran metodom El Sistema, onu koju je primjenjivao dirigent LA filharmonije Gustavo Dudamel kada je odrastao u Venezueli.

Učenje violine

Djeca uče svirati instrumente, kao što je violina u ansamblima i grupama, i vježbaju do sedam sati tjedno.

Znanstvenici su usporedili djecu glazbenike s vršnjacima druge dvije skupine: 11 djece koja su uključena u nogometni program, i 13 djece koja nisu uključena u niti jedan od specifičnih vanškolskih programa.

U roku od dvije godine istraživanja, neuroznanstvenici su otkrili da slušni sustav djece u glazbenom programu sazrijeva brže nego u ostale djece. Fino podešavanje njihovog slušnog puta može ubrzati njihov razvoj jezika i čitanja, kao i druge sposobnosti – potencijalni učinak koji znanstvenici dalje istražuju.

Poboljšana zrelost odražava porast neuroplastida – fiziološke promjena u mozgu kao odgovor na utjecaj okoline – u ovom slučaju, slušanje glazbe i glazbene nastave.

“Slušni sustav je stimuliran glazbom”, rekao je Habibi. “Ovaj sustav također se bavi općom obradom zvuka koji je od temeljne važnosti za razvoj jezika, vještine čitanja i uspješne komunikacije.”
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Medijski analitičar Mark Dice ponovo je pohodio ulice San Diega u Kaliforniji kako bi saznao koliko ljudi zapravo danas čitaju knjige

Većina intervjuiranih ljudi nije pročitala knjigu godinama.

Na pitanje koju ste zadnju knjigu pročitali, većina anketiranih je odgovorila da nema pojma i da ne čita knjige.

A na pitanje kojeg autora knjige se sjećate kojeg ste zadnjeg pročitali, samo nekolicina je znala odgovoriti.

Otprilike 90% ljudi u ovoj anketi nije pročitalo niti jednu knjigu godinama. Umjesto toga čitaju magazine, čitaju članke na internatu, slušaju audio knjige i čitaju facebook objave.

Pogledajte video anketu u cijelosti:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Studija objavljena u časopisu “Proceedings of National Academy of Sciences” pokazuje da golubovi mogu naučiti čitati i biti u stanju razlikovati riječi od ne-riječi

Znanstvenici su istrenirali četiri najpametnija goluba da mogu uočiti razliku između riječi od četiri slova i ne-riječi, i prepoznati kada su slova u riječima pomiješana.

National Academy of Sciences u Washingtonu se odlučila za četiri najpametnijia goluba koji su mogli naći, a onda im pokazala zatim 8.000 kombinacije riječi i kombinacije koje ne predstavljaju riječi.

Autori studije mjerili su sposobnosti goluba protiv pavijana i ljudi, smatrajući da njihova sposobnost da razlikuju anagrame “je zapravo više usporediva sa pismenim ljudima nego pavijanima”.

Metoda koju su znanstvenici koristili kako bi se utvrdilo da li je golub mogao razlikovati riječi i ne-riječi je prilično jednostavna. Oni su prvi istrenirali ptice da jedu iz hranilice.

Ispod je video koji prikazuje istraživanje iz 2007. godine koje pokazuje postupak treniranja golubova, koja je poznata pod nazivom “Pavlova tehnika kondicioniranja”.

Nakon što su golubovi uvjetovan s postupkom treninga, znanstvenici su počeli predstavljati podražaje riječi i ne-riječi podražaja kroz otvor hranilice.

Golubovi su nagrađeni za svoje točne odgovore s pšenicom. “Postupak ispravka se koristiti tijekom treninga, tako da nakon pogrešnog odgovora, se testiranje ponavljalo sve dok ispitani golub nije dao ispravan odgovor”, znanstvenici objašnjavaju.

Do kraja istraživanja, svaki golub naučio razliku između desetaka riječi. Q32, golub koji je naučiio najniži iznos riječi, naučio je 26 riječi. Q35, je bio najpametniji i naučio čak 58 riječi.

Autori studije potom su zaključili: “vizualni sustavi organizacije su različiti od vidnog sustava primata i mogu biti … reciklirani u postupku vizualnog oblikovanja riječi”.

Što to sve znači? Ti divni mali štakori s krilima su pametniji nego što mislite. Čuvajte se.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Čitanje knjige pola sata dnevno vam može produžiti život

Američka zdravstvena studija u koju je bilo uključeno 3635 osobe starije od 50 godina sugerira da će vrijeme provedeno čitajući knjigu samo dodati godine na vaš život.

Znanstvenici su podijelili uzorak u tri skupine: oni koji ne čitaju knjige, oni koji čitaju knjige do tri i pol sata tjedno, a oni koji čitaju knjige više od tri i pol sata tjedno.

Studija, u američkom časopisu US journal Social Science & Medicine, otkrila je da su čitanju sklonije žene, treće razine obrazovanja i sa višim dohotkom. Dakle, istraživači su uzeli u obzir čimbenike, kao što su dob, rasa, samoprocjenjeno zdravlje, depresija, zaposlenje i bračni status.

U usporedbi s onima koji nisu čitali knjige, oni koji su pročitali do tri i pol sata tjedno su imali 17 posto manje izglede da će umrijeti tijekom 12 godina praćenja, a oni koji su pročitali više od toga su imali 23 posto manje vjerojatnosti da će umrijeti.

Čitatelji knjiga žive u prosjeku skoro dvije godine duže od onih koji uopće ne čitaju knjige. Otkrili su sličnu, ali slabiju, povezanost među onima koji čitaju novine i časopise.

“Ljudi koji čitaju i samo pola sata na dan imaju značajnu prednost preživljavanja nad onima koji nisu pročitali”, rekla je autorica, Becca R. Levy, profesorica epidemiologije na Yaleu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Volite li tabloide, da li se opsjednuti pop kulturom? Volite li senzacionalne romane da van prođe vrijeme?

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu International Journal of Business Administration u svibnju 2016. godine, vaša ljubav za “laganim čitanjem” i čitanjem članaka na web portalima poput Reddita, Tumblra, BuzzFeeda i ostalih news portala ne može vam donijeti ništa dobro.

Istraživači su zaključili da je ono što učenici pročitati na fakultetu izravno utječe na razinu pisanja koje su postigli.

Naime, studenti koji čitaju znanstvenie časopise, književnu fikcijau, ili općenito publicistiku pišu svoje radove sa većom sintaktičkom složenošću od onih koji preferiraju gore navedene opcije na intenetu.

Nadalje, najviše bodova su bobili oni koji su pribjegli znanstvenim časopisima, a najmanje oni koji su čitali isključivo sadržaje bazirane na intenetu.

Ali onda opet, “dobri radovi” su često subjektivni. Ono o čemu mi zapravo govorimo ovdje je da li naša ukupna sposobnost utjecaaja na prenošenje onoga što želimo reći drugima.

Zašto vam je za početak potrebno  “Duboko čitanje”

Za razliku od laganog čitanja, koje uključuje obično čitanje, ne preveliku koncentraciju i nema dekodiranje riječi, duboko čitanje uključuje čitanje koje je sporo, uranjajuće, emocionalno i moralno kompleksno.

Kada duboko čitate, vi upijate jezik bogat detaljima, aluzije i metafore. Ovaj stil čitanja uključuje dio područja mozga koji omogućuju čitatelju kao da ima osjećaj da se suočava sa doživljajem iz knjige.

Takve misli su vježba koja promiče zdravlje mozga – povišenje razine empatije, jer vježbate razmišljanje, analizu i osobni podtekst.

Lagano čitanje nema te atribute. Online blogovima, na primjer, nedostaje pravi glas, stav i analiza koja izaziva dublje misli. U biti, vjerojatno ćete zaboraviti što ste pročitali u samo nekoliko minuta.

Isto tako, znanstvenici sa sveučilišta Stanford su zaključili prednosti dubokog čitanja u odnosu na lagano čitanje. Otkrili su da književno čitanje daje vašem ​​mozgu vježbu za više složenije kognitivne funkcije. I dok čitate, užitak povećava protok krvi u različitim područjima mozga, duboko čitanje je dokazalo više od jedne učinkovite vježbe za mozak.

Zašto biste trebali čitali poeziju

Članak objavljen u časopisu Journal of Consciousness Studies je izvijestio da emotivno pisanje više razine pobuđuje nekoliko regija u mozgu koje reagiraju na glazbu.

Kada su usporedili čitanja poezije i proze, istraživači su otkrili da poezija aktivira stražnji cingulamom korteks i medijalni temporalni režanj – oba, koja su vezana uz samoanalizu.

Za potrebe istraživanja, volonteri su čitali svoje omiljene pjesme, koje stimuliraju dijelove mozga povezane s pamćenjem. Ta područja mozga, uglavnom se nalaze na desnoj strani, već se pokazalo da se izazivaju “drhtavicu po kralježnici” kao posljedica emocionalne reakcije na glazbu.

Zašto biste trebali čitati književnu fikciju

Nedavni pokusi su pokazali da čitanje književne fikcija čini put za bolje performanse na testovima afektivne teorije uma, ili razumijevanja tuđih razmišljanja i dobrobiti.

Studija objavljena u International Journal of Business Administration otkrila je da ova vrsta čitanja pojačava teoriju uma, koja može biti pod utjecajem veće količine angažmana sa pravim umjetničkim djelima, za razliku od čitanja novinskih članaka, intervjua, i on-line nefikcijskih izvještaja.

Odaberite duboko čitanje prije gledanja televizije

Kada uključite televizor, to signalizira vašem mozgu da se ugasi. Isto tako, čitajući lagani materijal za zabavu jednostavno ne može razviti vaš mozak koji će vam pomoći da postanete bolji pisac.

Dakle, umjesto okretanja prema televiziji ili letenja kroz članke na Facebooku, provedite više vremena u dubokom čitanju književne fikcije i poezije.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ljudski mozak je biološki kompjuter koji obradjuje informacije.Nas mozak nije u stanju izvoditi nezamislive matematičke operacije kao pravi kompjuter ali moze razmišljati, pisati poeziju, dizajnirati, režirati filmove ……

Pored ovoga mozak ima i neke druge sposobnosti kao sto je tipoglikemija. Koliko puta vam se dogodilo da negdje pročitate neku riječ kojoj nedostaje neko slovo, ili je redoslijed slova istumban a vi ipak pročitate značenje te riječi. To je zato što mozak na riječi gleda kao na cjelinu, a ne kao zasebna slova.

Ako uspijete pročitati ovu poruku bez problema, to znači da vaš mozak radi besprijekorno.

“Btnio je smao da su pvro i zdnjae sovlo rčijei na parovm msetu. Sovla u seridni mgou biti ptoupno imze šana. Vi tađoker mzoete čtiati bez porlbema čak i ako je na srtanome jzeiku.”

Jeste li čuli za pojam tipoglikemija? To je pseudoznanstvena konstrukcija koja je nastala poslije jednog pisma upućenog New Scientistu, a riječ je o anomaliji mozga da prepozna, a zatim i pročita riječi u kojima su slova ispremetana. Ako možete pročitati ovaj tekst u fotografiji ispod i vi ste ‘tipoglikemični’!

Tipoglikemija je šaljivi naziv za ‘poremećaj’ mozga da pročita riječi, u kojima slova nisu napisana ispravnim redoslijedom ili čak neka i nedostaju. Javlja se iz razloga što je mozak, kao najsloženiji ljudski organ sposoban izvoditi komplicirane radnje, među koje se može ubrojiti i mogućnost da na riječi gleda u vidu cjeline, a ne slovo po slovo.

Dovoljno je zadržati prvo i posljednje slovo u izrazu, a ostala se mogu ispremetati kakogod i bit će ih opet relativno jednostavno pročitati.

Ako ste uspješno riješili prvi nivo s hrvatskim jezikom, pokušajte pročitati i ovih nekoliko rečenica na engleskom.

Još jedan primjer…

Tipoglikemijski tekst

“I cdn’uolt blveiee taht I cluod aulaclty uesdnatnrd waht I was rdanieg: the phaonmneel pweor of the hmuan mnid. Aoccdrnig to a rseearch taem at Cmabrigde Uinervtisy, it deosn’t mttaer in waht oredr the ltteers in a wrod are, the olny iprmoatnt tihng is taht the frist and lsat ltteer be in the rghit pclae. The rset can be a taotl mses and you can sitll raed it wouthit a porbelm. Tihs is bcuseae the huamn mnid deos not raed ervey lteter by istlef, but the wrod as a wlohe. Scuh a cdonition is arppoiatrely cllaed Typoglycemia .

“Amzanig huh? Yaeh and you awlyas thguoht slpeling was ipmorantt.”

Originalan tekst

“I couldn’t believe that I could actually understand what I was reading: the phenomenal power of the human mind. According to a research team at Cambridge University, it doesn’t matter in what order the letters in a word are, the only important thing is that the first and last letter be in the right place. The rest can be a total mess and you can still read it without a problem. This is because the human mind does not read every letter by itself, but the word as a whole. Such a condition is appropriately called Typoglycemia.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(magazin.ba,srednja.hr,youtube/uredio:nsp)