Ekstremni vremenski uvjeti, poput jakih oluja, suša i toplotnih talasa izazivaće u budućnosti češće i ozbiljnije nestašice hrane, upozorili su britanski i američki stručnjaci

Potražnja za hranom i ekstremne vremenske prilike kao posljedica klimatskih promjena su toliki da će se nestašice hrane u budućnosti dešavati jednom u 30 godina. Ozbiljne nestašice pod sadašnjim uvjetima dešavaju se jednom u 100 godina.

“Sve su veće šanse da će se dešavati šokovi na tržištu hrane zbog vremena, a povećava se i razmjera tih šokova”, izjavio je Tim Benton, profesor populacione ekologije na Univerzitetu u Lidsu. On je prezentovao izvještaj čiju je izradu zatražila Vlada Velike Britanije.

Benton je dodao da raste imperativ da se nešto poduzme povodom ovakvih procjena.

U izvještaju se upozorava da bi ishitreni odgovori država na ovu situaciju, poput uvođenja zabrane izvoza ili uvoza određenih vrsta hrane ili žitarica, povećali problem i potakli rast cijena hrane.

“Ako spojite najgori scenario institucionalnih odgovora i najgori scenario šoka u području snabdijevanja hranom – stvari počinju da izmiču kontroli”, rekao je Rob Beiley iz Kraljevskog instituta za međunarodne poslove.

Stručnjaci su razmotrili način na koji će suše, poplave i oluje uticati na proizvodnju najvažnijih kultura – kukuruza, soje, pšenice i riže.

Oni kažu da će ekstremne vremenske prilike imati veliki utjecaj na globalne zalihe hrane, jer se navedene kuture uzgajaju najvećim dijelom u malom broju zemalja, poput Kine, SAD i Indije.

U izvještaju je preporučeno da se sastave planovi na međunarodnom nivou, razviju bolje metode za izradu modela radi preciznijeg predviđanja efekata smanjenja količine hrane i da se identifikuju ključne tačke međunarodne trgovine, da bi se rizici smanjili.

Najveći toplotni val u zadnjih 50 godina na Balkanu donosi posljedice po cijene hrane

Županije i gradovi proglašavaju elementarnu nepogodu, no poljoprivrednicima je to slaba utjeha. Naglašavaju i kako će zbog duge suše sigurno poskupiti hrana

Zemlja je žedna, polja su presušila, a meteorolozi kažu da kiše još danima nema na vidiku. Županije i gradovi proglašavaju elementarnu nepogodu, no poljoprivrednicima je to slaba utjeha. Država je za isplatu štete osigurala 20 mil. kuna, a samo Istra i dvije slavonske županije zasad procjenjuju da šteta od suše premašuje milijardu kuna. Poljoprivrednici kažu da će se to sigurno odraziti i na poskupljenje hrane. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je na godišnjem odmoru, a u Ministarstvu kažu kako će oni posljednji saznati kakvo je stanje na terenu.

Ministarstvo posljednje dobiva te podatke. S obzirom na to da je ministar na odmoru, nije komentirao posljedice suše. Ujedno ne možemo predvidjeti hoće li to utjecati na cijenu hrane jer cijenu formira tržište. Prerano je za te procjene – kažu iz Ministarstva.

“Ako suša potraje, sigurno će skočiti cijene ratarskih kultura, a time i krajnjih proizvoda” – kaže Stevo Margetić iz Ciglane kraj Bjelovara, koji za 140 grla stoke godinama doprema vodu. Uz Istru, redukciju vode uveli su Lipik i Pakrac. ” Ne damo da nam stoka umre od žeđi, pa kupujemo cisterne”

Kako je bilo 2014.? Vlaga i poplave digle cijene do 100%!

Bolesti izazvane vlagom narušile su kvalitetu, pa i izgled voća i povrća.

Ne ponovilo se, uglas govore hrvatski proizvođači voća i povrća iako cijene njihove robe na tržnicama i u trgovačkim lancima ovih dana dosežu rekorde. Šljive su na zagrebačkom Dolcu krajem rujna 2014. bile 81% skuplje nego u isto vrijeme l2013., a čak 150% u odnosu na 2011., kada je hrvatske poljoprivrednike pogodio drugi ekstrem – suša, pokazalo je Večernjakovo istraživanje na deset hrvatskih tržnica. Kruške su u prosjeku skuplje 20% u odnosu na lanjski rujan, dok im je u odnosu na tri godine prije cijena u Zagrebu također 150% viša, kao uostalom i rajčice, paprike…

Kilogram salate 16 kuna

Najviša cijena rajčica, koje ove godine zbog manjka sunca nisu pošteno ni dozrele, danas je u Varaždinu, čak 15 kuna za kilogram, dok su u rujnu 2011. stajale šest kuna. Na osječkoj tržnici za obilaska Večernjakovih novinara uopće nije bilo salate. Na vukovarskoj i gospićkoj tržnici nema brokule, u Koprivnici ni šljiva ni blitve. Ekstremno kišna godina i vlaga, žale se proizvođači, “ubrale” su sve što su mogle, a ono što je ostalo zahvatile su bolesti poput plamenjače ili botritisa (truleži).

Sve to utječe i na izgled i kvalitetu voća i povrća, a kako ponudu diktira potražnja, kilogram salate u Rijeci je visokih 16 kuna, 33% više na godišnjoj razini, a u odnosu na 2011. kad je stajao pet kuna – i 220% više! Luk je pak u Rijeci poskupio i 400%, jedino je u Karlovcu, koji pak bilježi poskupljenje glavice češnjaka za 500%, pojeftinio za 20%. Samo u Zagrebu Večernjakova potrošačka košarica voća i povrća ove je jeseni skuplja za 44,10 kuna u odnosu na 2011., u Rijeci za 60, a Splitu tek 3,50 kuna.

Ma sve je istrunulo u polju. Najviše su podbacile kristalka i puterica koje najlakše zahvaćaju bolesti, a kako je kiša isprala i hranu biljkama iz zemlje, ništa nismo mogli učiniti. Ni pobrati ih. U mokra polja ne mogu ni ljudi ni strojevi, samo bi bilo još više štete – tvrdi zagrebački povrćar Stjepan Horvat te dodaje da je i blitva stradala, popjegavila zbog vlage.

I glavice zelja istrulile su iznutra, a ni od korjenastog povrća, peršina, mrkve, krumpira nije ostalo puno. Plastenička proizvodnja lakše je prošla, no tamo se, objašnjava, još uvijek proizvode manje količine hrvatskih potreba pa salata, koja se lani prodavala za nekoliko kuna, danas stoji 7-8 kuna, a kilogram i 20 kuna u trgovačkim lancima. Što to vrijedi kad je propalo više od 70% uroda.

Prema riječima predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Željka Banjavčića, od voćnih su vrsta ove godine najlošije prošle jabuke, kojih je proizvodnja najskuplja i trebaju najviše pažnje, a ovih se dana prodaju u bescjenje, za manje od četiri kune za kilogram u trgovačkim lancima. Doista, i Večernjakova inspekcija potvrdila je da su jabuke, primjerice, u Zagrebu i većini gradova skuplje 20-ak posto u odnosu na 2011., a jeftinije nego lani za 25%. Što je najgore, u neredu na tržištu koje su zatrpale jeftine, stare jabuke iz EU više nitko od građana ne zna jede li te stare po višim cijenama ili ovogodišnje, domaće, po niskim.
 
(cafe.ba,24sata.hr, vecernji.hr,youtube/uredio:nsp)

Zašto se čini kao da tamo gdje god postoji ljudska patnja, neka od najvećih banaka zarađuje ​​novac iz nje?

Prema novom izvješću iz Pokreta World Development, Goldman Sachs je zaradio oko 400 milijuna dolara kladeći se prošle godine na cijene hrane . Sveukupno, 2012 je bio prilično “ponosna” godina za Goldman Sachs.

Prihodi za Goldman Sachs porasli su za oko 30 posto u 2012, a cijena dionice Goldman Sachs-a su porasle za više od 40 posto u proteklih 12 mjeseci. Procjenjuje se da je prosječni bankar u Goldman Sachs-u dovneo u plaće i bonus paket oko 396.500 dolara u 2012. godini.

Dakle, bez sumnje, Goldman Sachs se kupa u novcu upravo sada. No, što je cijena za sav ovaj “uspjeh”? Mnogi tvrde da špekuliranje sa cijenama hrane od strane velikih banaka je dramatično povećalo globalnu cijenu hrane i izazvao stradanja stotina milijuna siromašnih obitelji diljem planete što će u budućnosti postati još puno gore.

U ovom trenutku, globalna cijena hrane je više nego dvostruko veća nego u 2003. godini. Oko dvije milijarde ljudi na planetu potroši barem pola svojih prihoda na hranu, a blizu milijardu ljudi redovito nemaju dovoljno hrane za svoje potrebe.

Je li to moralno za Goldman Sachs i druge velike banke, kao što su Barclays i Morgan Stanley da stotine milijuna dolara stave na kladionicu cijene hrane, i manipuliraju globalnim cijenama hrane, čine za siromašne obitelji diljem svijeta da se teže i skuplje hrane?

To je još jedan razlog zašto je balon derivata jako loš za svjetsko gospodarstvo. Goldman Sachs i druge velike banke se ponašaju prema globalnim zalihama hrane, kao da je to neka vrsta casino igre. Ova vrsta bezobzirne aktivnosti uvelike je osudio pokret svjetskog razvoja u izvješću …

“Goldman Sachs je globalni lider u trgovini koji manipulira cijenama hrane, dok gotovo milijardu ljudi gladuje. Banka je lobirala za financijske deregulacije koje su omogućile da se milijarde izliju u derivate robnih tržišta, stvorili su potrebne financijske instrumente, i sada grabe svoju dobit. Špekulacije su potakle volatilnost cijena hrane i “šiljke” cijena hrane, i na taj način ranjavanjući ljude diljem svijeta koji se bore priuštiti si hranu . “

Dakle, ne bi trebao biti zakon protiv ovakve vrste klađenja?

Pa, u Sjedinjenim Američkim Državama zapravo postoji takav zakon protiv klađenja na hranu, ali zakon je blokiran od strane velikih banaka na Wall Street-u i njihovih vrlo visoko plaćenih odvjetnika. Slijedi još jedan izvadak iz izvješća …

“SAD je donio zakon za ograničavanje špekulacija, ali kontrole nisu provedene zbog pravnog izazova od Wall Street-a koji je predvodio Međunarodne Mjenice i Asocijacije Derivata, od kojih je Goldman Sachs vodeći član. Sličan zakon je na stolu u EU, ali se britanska vlada do sada protivila učinkovitoj kontroli. Goldman Sachs je lobirao protiv kontrole i u SAD-u i EU. “

Objavljeno u nastavku je grafikon koji pokazuje što je ovovakva vrsta aktivnosti učinila i kako se to odrazilo na cijene roba u posljednjih nekoliko desetljeća. Primijetit ćete da su cijene roba bile su prilično stabilne u 1990. godini, ali od 2000 godine oni su bili iznimno volatilne …

Razlog za sve ovo volatilnost je objašnjeno u izvrsnom članku Frederick Kaufman …

Novac priča svoju priču. Od pucanja tehnološkog mjehura u 2000., došlo je 50 - struko povećanje ulaganja dolara u robnim indeks fondova. No, kada je globalna financijska kriza potjerala uplašeni investitore sa burza početkom 2008, a dolara, funta, i euro je izbjegavao povjerenje ulagača, no  roba – uključujući hranu – se činila kao posljednje, najbolje mjesto za zaštitu novaca, mirovina, i mjesto gdje će državni fondovi parkirati svoju gotovinu. Špekulanti su izlili 55 milijarde dolara u robna tržišta. Inflacija hrane je ostaola stabilna od tada.

Jeste li ljuti već?

Trebali bi biti.

Siromašne obitelji diljem planeta pate, tako da bankari s Wall Street-a mogu napraviti veći profit.

To je odvratno.

Mnoge velike financijske institucije izgleda da samo vole zaraditi novac na leđima siromašnih.

Nažalost, globalna opskrba hranom je sve slabija svakim danom, i stvari su prilično zlokobne za nadolazeće godine.

Prema Ujedinjenim narodima, rezerve globalne hrane su dosegle najnižu razinu u gotovo 40 godina. Globalne prehrambene rezerve nisu bile ovako niske još od 1974. godine, ali se stanovništvo u svijetu uvelike povećalo od tada. Ako 2013. bude još jedna godina suše i loše žetve, stvari bi mogle pobjeći izvan kontrole vrlo brzo …

Što mislite šta će banke učiniti sa cijenama mesa tijekom sljedećih nekoliko godina?

Ako se stvari ne preokrenu dramatično, 2013. bi mogla biti apsolutno godina noćne more za usjeve u Sjedinjenim Američkim Državama, a možda i globalno. Suše pogađaju cijeli svijet, požari. Prinosi hrane su sve manji.

Pa nadajmo se najboljem, ali neka nam se također pripremiti za najgore.

Izgleda da su više cijene hrane na putu, milijuni siromašnih obitelji diljem planeta će biti pod velikim pritiskom da prehrane svoje obitelji.

U međuvremenu, Goldman Sachs će pucati od smijeha….
 

 
 
izvor: minfowars.com, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=12518"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]