Znanstvenici su dugo vremena proučavali pušače koji dugo žive i primijetili su da im je jedna stvar zajednička

Svi pušači znaju da im je zbog njihove navike zdravlje ugroženo i da riskiraju uranjenu smrt.

No, neki pušači unatoč takvom riziku dugo žive. Američki znanstvenici otkrili su neki pušači dožive duboku starost iako puše, a to mogu zahvaliti – genima.

Znanstvenici su dugo vremena proučavali pušače koji dugo žive i primijetili su da im je jedna stvar zajednička, a to su geni dugovječnosti.

Njima ti geni omogućuju da budu otporniji na štetne tvari iz cigareta, ali i općenito na ostala zagađenja oko nas.

Oni koji imaju takve gene imaju ujedno i 11 posto manje šanse dobiti neku vrstu raka. “Kod dugovječnih pušača smo otkrili niz genetskih markera, koji su isti kao i markeri kod ljudi koji dožive duboku starost, a nisu pušači.

Ti geni funkcioniraju tako da potiču brži oporavak stanica i potiču njihovu bolju otpornost na niz štetnih učinaka kojima su ljudi izloženi, uključujući i pušenje”, rekao je znanstvenik Morgan Levine.

Moderna povijest zabilježila je na tisuće pušača koji su doživjeli duboku starost, poput Francuskinje Jeanne Calment, koja je preminula u 122. godini, a od 21. godine života svaki je dan pušila kutiju cigareta na dan.

To naravno ne znači da ne treba prestati s pušenjem, ali kako su naveli stručnjaci u istraživanju objavljenom u Journals of Gerontologyju, štetnost od pušenja uvelike ovisi o genetskom naslijeđu.

U prosjeku, navode, pušači žive desetak godina kraće od nepušača, no kao i oko svakog medicinskog pitanja uvijek postoje iznimke.
 
(express.hr)

Iako su mu liječnici davali male šanse da preživi, ​​Božo je odlučio da se ne preda

Bjelopoljac Božo Kojović iz sela Gorice u Vraneškoj dolini, nakon 10 godina borbe za život i operacija čak dva karcinoma, na grlu i na plućima, može odahnuti.

Iako su mu liječnici davali male šanse da preživi, ​​Božo je odlučio da se ne preda. Isposničkog izgleda, s malo nade za oporavak, informirao se o bolesti i načinu liječenja, usput ne zaobilazeći ni narodne lijekove.

“Sve smo radili da mu olakšamo bolest, da mu pomognemo. Što god da sam čula, spremala sam, pokušavala na sve načine da ga izvučemo iz smrti … “, priča njegova supruga Bosiljka.

Božo je promijenio i način prehrane, odbacio je cigarete i alkohol, a vodu za piće zamijenio je surutkom i čajevima. Uz propisane lijekove, koristio je mlade cvjetove jele, i med od maslačka. Recept za lijek od kojeg se Božo oporavio i počeo raditi nije tajna, kaže njegova supruga.

Recept…

“Korjen od maslačka se iščupa, treba paziti kad se čupa da se čitav korijen iščupa, da iz njega ne istoče ljekoviti sokovi. Na četiri litre vode stavim šaku korijena, to se zagrije do vrenja, minutu samo. Ostavi se da odstoji desetak minuta i procijedi. Po jednu žlicu meda u to i pije se” – rekla je Bosiljka.

Svima koji obole od ove opake bolesti, Božo poručuje da slušaju savjete liječnika, ali i da uzimaju prirodne lijekove.
 

 
(Vijesti.me/uredio:NSP)

Kako cigarete poskupljuju, duhan se naveliko promovira kao zdraviji i jeftiniji, pa njemu pribjegava veliki broj ljudi

Po pravilu duhan bi trebao “biti zdraviji”, međutim u današnje vrijeme teško je bilo što uzgojiti bez otrova pa tako i duhan. Jedan uzgajivač duhana pobrojao je sve otrove koje koristi u proizvodnji.

“Kad je duhan mali špricam ga protiv korova s klomazonom, poslije s fiziotropima (sredstvima protiv zaperaka), treće špricanje je sistemičnim sredstvima koja zaustavljaju rast stabljike i zaperaka, tako da se list deblja da bi duhan dobio na kilaži, prošle godine sam koristio sistemični otrov za zlatice i lisne uši, još sam koristio i još jedan otrov za uši.

“Svi ti otrovi prodiru u biljku, list to upija i ljudi potom to puše i truju se.”

“Nitko u našoj kući ne puši jer znam što proizvodim, to je živi otrov”, kazao je.

Na upit što bi bilo kad se duhan ne bi špricalo, pojasnio je da postoji toliko loših stvari da bi duhan propao.

“List ne bi imao kilažu niti kvalitetu, taj duhan je genetski modificiran. Tu je doktor znanosti s fakulteta u Zagrebu, dr. Konzuplik koji je rekao da se taj duhan genetski modificira radi kilaže i kvalitete, da bi imao ‘pušačka svojstva’, tako to oni navode”, dodao je.

Cijena tvorničkih cigareta svake godine je sve veća, pa se mnogi okreću kupnji duhana koji ne tržište dolazi bez ikakvih kontrola.
 
(Avaz/uredio:NSP)

Zemlje Balkana dijele istu sudbinu, visoku razinu oboljenja od raka pluća uzrokovanog pušenjem. No, neki puše čitav život i nikada nisu imali problema

Znanstvenici su dugo vremena proučavali pušače koji dugo žive i primijetili su da im je jedna stvar zajednička

Svi pušači znaju da im je zbog njihove navike zdravlje ugroženo i da riskiraju uranjenu smrt. No, neki pušači unatoč takvom riziku dugo žive. Američki znanstvenici otkrili su neki pušači dožive duboku starost iako puše, a to mogu zahvaliti – genima.

Znanstvenici su dugo vremena proučavali pušače koji dugo žive i primijetili su da im je jedna stvar zajednička, a to su geni dugovječnosti.

Njima ti geni omogućuju da budu otporniji na štetne tvari iz cigareta, ali i općenito na ostala zagađenja oko nas.

Oni koji imaju takve gene imaju ujedno i 11 posto manje šanse dobiti neku vrstu raka.

“Kod dugovječnih pušača smo otkrili niz genetskih markera, koji su isti kao i markeri kod ljudi koji dožive duboku starost, a nisu pušači. Ti geni funkcioniraju tako da potiču brži oporavak stanica i potiču njihovu bolju otpornost na niz štetnih učinaka kojima su ljudi izloženi, uključujući i pušenje”, rekao je znanstvenik Morgan Levine
 
(express.hr/uredio:NSP)

Pušenje i slatkiši stvaraju ovisnike, bilo zasebno, bilo u kombinaciji, a utječu negativno na sve aspekte života: emocionalni, društveni, financijski i zdravstveni

Dopamin, takozvani hormon sreće, oslobađa se u mozgu u puno većim količinama pri konzumaciji hrane bogate šećerima te posljedično izaziva ovisnost. Isto se događa pri utjecaju nikotina na mozak.

Bez duhana ipak možemo živjeti, ali naš organizam bez šećera, točnije glukoze, gubi energiju te ju počinje nadomještati iz drugih izvora te tako škoditi tijelu, potencijalno kulminirajući s nakupljanjem štetnih ketona u krvotoku, koji uzrokuju bolne posljedice, pa i smrt. Kada se govori o šećeru, ne misli se nužno na prerađeni, bijeli šećer, već on u tijelo dolazi i putem ugljikohidrata. Utoliko je važno paziti na koji način unosite šećere u organizam, u kojim količinama te o kojoj vrsti šećera se radi.

Lakši džep

Cigareta se u financijskom aspektu lakše odreći, s obzirom da predstavljaju izdašne financijske izdatke aktivnim pušačima, dok je hrana jeftinija što je više industrijski prerađena, a upravo taj čimbenik je ključan u izazivanju ovisnosti. Kolika će biti ovisnost o nekom jelu ili prehrambenoj namirnici zavisno je o tome koliko je ta namirnica procesuirana.

Bijeli šećer, koji je glavni sastojak većine slastica, industrijski je prerađen, a i same slastice dodatno kroz procese tvorničke proizvodnje. Nije čudno da su na listi hrane koje izazivaju najviše ovisnosti u prvih 10 čokolada, keksi, sladoled i kolači. Naposljetku umjetni i prerađeni sastojci prevladavaju u slatkoj hrani te je utoliko lišena zdravih tvari koje su karakteristične za sirove i prirodne namirnice. Iz te činjenice proizašao je i izraz “prazne kalorije”, koji označava hranu lišenu nutritivnim vrijednostima.

Izgled i samopouzdanje

Ovisnost o šećeru najveći je uzročnik pretilosti koja, osim zdravstvenih problema, uzrokuje emocionalne i društvene. U pretile osobe prekomjerna tjelesna masa izaziva negativne reakcije i komentare u društvu te utječe na samopouzdanje i sliku o sebi, dovodi do smanjenja motivacije za životne pothvate, podcjenjivanje vlastitih sposobnosti i vrijednosti te izolaciju iz društvenih događanja.

Pušenje se percipira kao ‘cool’ te je utoliko i teže prestati pušiti. Ono postaje dio raznih osobnih i društvenih rituala za koje treba pronaći zdraviju zamjenu kako bi se riješilo ovisnosti koja je ušla u sve sfere života, ne samo zdravstvenu.

Uzročnici raka

Šećer kvari zube, kako estetski, tako i zdravstveno, a prekomjernim unosom se riskiraju kardiovaskularna oboljenja, dijabetes, oštećenja jetre, povećava se razina lošeg kolesterola, ali i rizik od oboljenja rakom. Pušenje također uzrokuje kardiovaskularne bolesti, a posebice probleme s plućima i disanje, počevši od kronične opstruktivne bolesti pluća pa sve do raka pluća.

Sve je štetno, obično to ide jedno s drugim. Jedno i drugo je opasno, a često ide zajedno. Po zdravlje su cigarete opasnije no ovisnost o šećeru ipak uzrokuje pretilost, dijabetes i neuravnoteženi krvni tlak. Pri rješavanju bilo koje ovisnosti preporučuje se opća promjena životnih navika. Čak i pri prestanku pušenja, preporučuje se usvajanje zdrave prehrane s manje šećera te slušanje savjeta koje smo dobili još u školi o tome kako ne dobiti na tjelesnoj težini. – savjetuje Boris Gracin, dr. med., spec. psihijatar, subspecijalist iz alkoholizma i drugih ovisnosti, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za jadno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Promicanje zdravog stila života u kampanjama protiv ovisnosti ne cilja utjecati samo na fizički već i psihički razvoj pojedinca koji pati bilo od ovisnosti o duhanu ili šećeru. Zadovoljstvo životom osnovni je preduvjet nošenja s psihičkom ovisnosti o cigaretama ili slatkom, kako emocionalno, odnosno društveno funkcioniranje ne bi predstavljalo problem, a pušenje i hrana jedina utjeha i način kojima se postiže ugoda.

Apstinencija je jedini lijek za ovisnost o šećeru i cigaretama. Sa šećerom je ipak lakše, pošto za zdravlje nije štetno povremeno pojesti nešto slatko u malim količinama, s obzirom da neće pokrenuti preveliku dopaminsku reakciju, dok se u slučaju pušenja savjetuje apsolutan prestanak, kako bi se tijelo fizički potpuno oslobodilo ovisnosti.

 
(ordinacija.hr/uredio:nsp)

U obimnom istraživanju koje je predvodio Ian Gerald, šef istraživačkog odjela britanske Fondacije za bolesti pluća, sudjelovalo je 50.000 osoba, volontera Britanske biobanke

Znanstvenici su konačno uspjeli objasniti kako i zašto neki okorjeli ljubitelji cigareta s pušačkim stažom duljim od 20 godina nikad ne dobiju oboljenja klasična za nikotinske ovisnike.

U obimnom istraživanju koje je predvodio Ian Džerold, šef istraživačkog odjela britanske Fondacije za bolesti pluća, sudjelovalo je 50.000 volontera Britanske biobanka.

Studija se odvijala u dva smjera: zašto neki ljudi koji “puše kao Turci” (mada je prikladnije reći – puše kao Hrvati) nikad ne obole od emfizema i raka pluća, dok drugi, koji nikad nisu ni prišli bilo kojem obliku duhana – dobiju najteže bolesti.

Također su se u istraživanju fokusirali i na to tko i zašto dobiva kroničnu opstruktivnu bolest pluća, koja samo u Velikoj Britaniji ima tri milijuna “žrtava”, od čega su mnogi otpušteni s liječenja kao osoba s “pušačkim plućima”, iako nikad nisu zapalili cigaretu .

Nakon dugotrajnog istraživanja – otkriveno je da je za sve kriva mutacija DNK!

Upravo čista sretna slučajnost, tvrde znanstvenici iz Fondacije, utječe na to da li ćete dobiti bronhitis, emfizem ili rak pluća. Ili – ništa od toga.

Naravno, bolje je da se suzdržite od pušenja nego da se kockate na sreću s genetikom, ali treba znati da isti ti geni ne sprečavaju da se u vašem organizmu razviju srčane bolesti ili druge vrste raka, za što je također “zaslužan” nikotinski dim.

Profesor Martin Tobin rekao je da su rezultati “dali fantastične nove dokaze o tome kako ljudski organizam radi, o čemu smo ranije imali veoma malo informacija”, kao i da će “ta otkrića najvjerojatnije uskoro odvesti do novih velikih proboja u medicini”

Ian Gerald je rekao da je “razumijevanje genetske predispozicije od ključne važnosti ne samo u razvijanju novih načina liječenja ljudi s plućnim bolestima, već i za one koji su zdravi, a žele poboljšati svoj ​​odnos prema plućima”.
 
(Newsweek.rs/uredio:nsp)

Istraživanje je pronašlo da ljudi koji jedu hranu bogatu proteinima životinjskog imaju sličan rizik od raka kao i oni koji puše 20 cigareta dnevno

Postoje obilje savjeta širokog spektra od strane prehrambenih stručnjaka, liječnika i organizacija koje pružaju najbolje smjernice prehrane kako bi spriječili kronične bolesti, pomoći smršaviti i spriječiti rano propadanje tijela.

Većina ovih informacija se temelji na zastarjelim ne-znanstvenim informacijama ili po potrebi informacijama za samo-promicanje. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća, znanstveni istraživači su stvorili vrlo jasan optimalan put do zdravlja, prevencije bolesti i dugovječnosti.

Prehrana koje isključuje jedan makronutrijenat ili drugi, može funkcionirati u kratkom roku, ali redovito se pokazalo da će dovesti do kroničnih bolesti i kroničinih stanja, a u nekim slučajevima i do prerane smrti.

Istraživački tim sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji objavio je rezultate istraživanja u časopisu Cell Metabolism koji pokazuju kako visoko-proteinska prehrana tijekom srednje dobi uzrokuje gotovo dvostruko veće izglede da osoba umre, i četiri puta veću vjerojatnost da umre od raka.

Rasprave i dalje bijesne, kao i koliko proteina, ugljikohidrata i masti treba jesti i u kojem omjeru kako bi se osiguralo zdravlje ljudi. Nova istraživanja pokazuju da bi količina proteina i izvor proteina mogli biti ključ za razvoj i napredovanje bolesti u sredini odraslih i starijih godina.

Unos proteina životinjskog goriva hrani hormonalnu proizvodnju i povećava rizik od raka

Voditelj studije, dr. Valter Longo je istaknuo: “Postoji zabluda da iako svi jedemo, da je razumijevanje prehrane jednostavno. No postavlja se pitanje da li vam određena prehrana omogućava da budute dobro tijekom tri dana, ili vam može pomoći da doživite 100 godina? “

Veći dio posljednja dva desetljeća, znanstvenici su pokazali da osobe koje slijede prehranu bogatu životinjskim proteinima (mlijeko, meso i sir) imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od bilo kojeg uzroka ili bolesti nego njihovi kolege koji imaju prehranu siromašniju proteinima.

Zagovornici popularnih visoko-proteinske prehrane koje izbacuju ugljikohidrate ili ih vrlo malo konzumiraju, vjerojatno će pokušati obezvrijediti ovo istraživanje, ali činjenice i dalje ostaju. Autori ove studije utvrdili su da višak potrošnje proteina, posebice iz životinjskog izvora, rezultira porastom od 74% posto svih uzroka smrtnosti.

Nema sumnje da uklanjanje obrađenih ugljikohidrata i šećera iz prehrane dramatično smanjuje rizik od mnogih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes, bolesti srca i demencije, ali zamjene tih kalorija sa izvorom proteina životinjskog podrijetla može imati jednako štetan učinak.

Ova studija također daje zanimljivu vezu između starosti i razine potrošnje proteina. Istraživači su otkrili da do dobi od 65 godina, višak proteina povisuje razine hormona rasta IGF-1, koji je poznati faktor koji uzrokuje rak i njegovu proliferaciju.

Autori studije su zaključili da njihovo istraživanje “pokazuje da je nisko-proteinska prehrana u srednjim godinama korisna za prevenciju raka i ukupnu smrtnost, kroz proces koji uključuje reguliranje hormona IGF-1 i eventualno razine inzulina. Međutim, mi također predlažemo da se u starijoj dobi izbjegnu ekstremno-nisko-proteinsku prehranu kako bi se omogućilo održavanje tjelesne težine i zaštitilo tijelo od krhkosti.”

Ovo istraživanje je vrlo veliki udarac ljudima koji prakticiraju Atkinsovu dijetu. Dr. Atkins prvi je definirao plan s režimom koji vodi do gubitka tjelesne težine. Sasvim je druga stvar opći princip na kojem njegova dijeta počiva, a to je stanje hiperinzulinemije (tj. svođenje ugljikohidrata u dnevnoj prehrani na najmanju moguću količinu).

No, ovo istraživanje je jedan od brojnih studija koje jasno povezuju unos proteina s upalnim razinama hormona u tijelu koje aktiviraju i promiču rast kancerogenih stanica. Ograničavanje unosa proteina, pogotovo iz životinjskih izvora od sredine života nadalje, je ključni faktor u ograničavanju rizika od raka i produženje prirodnog životnog vijeka.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(preveo:mag.Alfred Bošković/uredio: nsp)